# Drugi tip komunikativne funkcije u vezi sa referencijalno{}u iskaza podrazumeva zahtevawe informacije. Ta funkcija u potpunosti se ostvaruje u govornom ~inu pitawa. Intencija govornog lica u tom slu~aju mo`e da se okarakteri{e kao podsticawe sagovornika na verbalni ~in - od wega se tra`i da identifikuje referenta u odnosu na objektivni denotativni prostor:
(62) Gde su dana{we novine?
ili u odnosu na subjektivni denotativni prostor:
(63) Kako ti se dopada ovaj film?
Polifunkcionalnost upitne konstrukcije uzrok je {to se ona upotrebqava u iskazima u kojima se istovremeno ostvaruju ilokucije pitawa i molbe (ili zahteva). Iako ima veliki ilokutivni potencijal pitawe se razlikuje od ostalih iskaza sa direktivnom funkcijom zbog druk~ijeg komunikativnog programa govornog lica: ukoliko u osnovi ~ina pitawa le`i komunikativna funkcija zahtevawa informacije, u osnovi direktiva ostvarenih u upitnim konstrukcijama je intencija da se sagovornik podstakne da ne{to u~ini. Na primer, iskaz:
-
Koliko je sati?
predstavqa pitawe, dok iskaz:
-
Ho}ete li se najzad smiriti?
koji u~iteqica upu}uje deci ne pretpostavqa odgovor da ili ne, ve} podrazumeva zahtev da sagovornici sara|uju.
# U odnosu na kriterijum referencijalnosti izdvaja se i komunikativna funkcija - zahtevawe akcionog ~ina. Zahtevawe akcionog ~ina je zahtevawe promene denotativnog prostora referenta. Promena denotativnog prostora referenta mo`e da zavisi:
a) od akcionog ~ina u~esnika komunikativne situacije:
- adresata
-
Donesi mi ve~eras kwigu!
- govornog lica
(67) Kupi}u ti ovu igra~ku.
-
od akcionog ~ina lica koja ne u~estvuju u komunikaciji:
(68) Potrebna vam je potvrda iz op{tine.
-
od uticaja objektivnih okolnosti:
(69) Kad bi sutra pala ki{a!
Funkcija zahtevawa akcionog ~ina objediwuje veliki broj iskaza sa direktivnom, komisivnom, permisivnom i ekspresivnom funkcijom.
TIPOLOGIJA KOMUNIKATIVNIH FUNKCIJA ISKAZA
Tipovi komunikativnih funkcija iskaza odre|eni su ve}im brojem kriterijuma.
U tipologiji komunikativnih funkcija iskaza tradiciono se polazi od performativnog glagola koji izra`ava odgovaraju}i ilokutivni tip.
Tipologija ilokutivnih funkcija iskaza zasnovana samo na klasifikaciji performativnih glagola u predikatu daje pojednostavqenu sliku tih funkcija. Potpuniju sliku daje tipologija ilokutivnih funkcija zasnovana na komunikativnim karakteristikama koje su relevantne za vi{e tipova iskaza, kako eksplicitno performativnih, tako i implicitno performativnih.
Kombinovawem osnovnih relevantnih kriterijuma (a) intencije, (b) smera ilokutivnosti, (v) referencijalnih odnosa u iskazu, dobijamo slede}u tipologiju komunikativnih funkcija iskaza:
-
|