Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 3.91 Mb.
bet11/37
Sana07.04.2017
Hajmi3.91 Mb.
1   ...   7   8   9   10   11   12   13   14   ...   37




aziv kolegija

IKONOGRAFIJA II


Kod kolegija

FFPUB309

Studijski program

Ciklus

PREDDIPLOMSKI STUDIJ



Godina

studija

PRVA

ECTS vrijednost boda:

3

Semestar

TREĆI/ ZIMSKI

Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0

Status kolegija:

B1

Preduvjeti:

Upisana druga godina preddiplomskog studija

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti preddiplomskoga studija

Vrijeme održavanja nastave:




Nositelj kolegija/nastavnik:

Dr. sc. Dino Milinović, izvanredni profesor

Kontakt sati/konzultacije:

Nakon predavanja

E-mail adresa i broj telefona:

dmilinov@ffzg.hr; 01 / 6120-163

Asistent

Valerija Soldo, asistentica

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

valerija.soldo1@gmail.com

Ciljevi kolegija:


Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti umjetničkog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od kasne antike do renesanse, s posebnim naglaskom na kršćansku ikonografiju srednjega vijeka. Kod studenta se razvija «humanistički» pristup likovnom djelu, odnosno svijest da likovni govor ima svoje specifične zakonitosti, ali da je povijest umjetnosti neraskidivo povezana s drugim humanističkim znanostima, bez kojih ne možemo u potpunosti shvatiti fenomenologiju slike. Prikazati najznačajnije ikonografske teme u srednjem vijeku na primjerima iz europske, ali i domaće umjetnosti.




Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Student bi, nakon položenog ispita, trebao biti sposoban prepoznati najznačajnije ikonografske teme u srednjovjekovnoj kršćanskoj umjetnosti, kao i samostalno ikonografski analizirati sadržaj tih tema. Student će, nakon odslušanog kolegija, moći definirati promjene koje određene ikonografske teme (Rođenje, Raspeće, Poklonstvo mudraca i dr.) prolaze od ranog kršćanstva do razvijenog srednjeg vijeka, kao i objasniti uzroke tih promjena. Student će, nakon pohađanja vježbi, moći samostalno iščitati ikonografsku shemu romaničkih i gotičkih portala;





Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Pregled i razvoj ikonografskih tema od ranog kršćanstva do kasnog srednjeg vijeka;



  • Kristološki ciklus Muke, Krist u slavi, Posljednji sud

  • Odnos Starog i Novog Zavjeta, tipologija

  • Fantastični elementi u srednjovjekovnoj umjetnosti, bestijarij



Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati tjedne zadatke

  • polagati ispit




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Sudjelovanje u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Tjedni zadaci










Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi

30

1

10 %

Tjedni zadaci

15

0,5

10 %

Završni ispit (pismeni)

30

1

40%

Završni ispit (usmeni)

15

0,5

40 %


Dodatna pojašnjenja:

Da bi pristupili ispitu, studenti moraju predati urađene tjedne zadatke koji su zadani tijekom semestra. U konačnu ocjenu ulazi pohađanje nastave, tjedni zadaci, te broj bodova postignut na završnom ispitu (pismenom i usmenom).
Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Tjedni zadaci:

Manje od 50 % zadaća predano = 0 % ocjene

50 - 59 = 2 %

60 - 69 = 4 %

70 - 79 = 6 %

80 - 89 = 8 %

90 - 100 = 10%
Pismeni završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Usmeni završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


Obvezna literatura:





  1. A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice

  2. J. Baltrušaitis, Fantastični srednji vijek – antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti, Izdavačko poduzeće „Svjetlost“, Sarajevo, 1991., str.1-50

  3. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1995.; odabrane natuknice

  4. X. Barral i Altet, Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2009., odabrana poglavlja, str.153-168, 231-237, 250-261.

  5. É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York; 1972., odabrana poglavlja; str. 98-130, 131-176, 202-267, 332- 390;

  6. J. Pelikan, Marija kroz stoljeća. Njezino mjesto u povijesti kulture, Fram Ziral, Mostar, 1999., str.151-165

  7. J. de Voragine, The Golden Legend, Longman Green & Co, New York, 1942., odabrana poglavlja; poglavlje 2: str. 49-55; poglavlje 3: str. 58-66; 78-82; 116-120; poglavlje 4: str. 36-43; 47-53; 82-94; 98-107; poglavlje 5: 71-75; 82-84; 94-98; 101-111; poglavlje 6: str. 23-29; poglavlje 7: str. 4-17;


Dopunska literatura:

  1. M. Harrison Caviness, Reception of Images by Medieval Viewers, u: C. Rudolph (ur.), Companion to Medieval art: Romanesque and Gothic in Northern Europe, Blackwell Publishing, Oxford, 2006., str. 65-86

  2. T. E. A. Dale, The Monstrous, u: C. Rudolph (ur.), Companion to Medieval art: Romanesque and Gothic in Northern Europe, Blackwell Publishing, Oxford, 2006., str. 253-274

  3. B. Borner: Sculptural Programs, u: C. Rudolph (ur.), Companion to Medieval art: Romanesque and Gothic in Northern Europe, Blackwell Publishing, Oxford, 2006., str. 557-577

  4. E. Panofsky, Ikonološke studije, Nolit, Beograd, 1975., str. 19-32

  5. A.Katzenellenbogen, The Sculptural Programs of Chartres Cathedral, Christ, Mary Ecclesia, The Norton Library, New York, 1959., odabrana poglavlja

  6. M.F. Hearn, Romanesque Sculpture, The Revival of Monumental stone Sculpture in the Eleventh and Twelfth Centuries, Phaidon Press, Oxford, 1981., str. 169-215

  7. J. Poesche, Italian Frescoes: the Age of Giotto, Abeville Press, New York, London, 2005., str. 40-50, 187-192, 250-254

  8. C.R. Dodwell, The Pictorial Arts of the West 800-120, Yale University Press, New Haven and London, str. 244-254

  9. H. Belting, Likeness and Presence, The University of Chicago Press, Chicago, 1994., str. 30-36




Dodatne informacije o kolegiju

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Uvodno predavanje, definiranje uloge slike u životu srednjovjekovnoga čovjeka, odnos teksta i slike, Biblia pauperum.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; M. Harrison Caviness, Reception of Images by Medieval Viewers, u: C. Rudolph (ur.), Companion to Medieval art: Romanesque and Gothic in Northern Europe, Blackwell Publishing, Oxford, 2006., str. 65-86


II.

Naslov: Kristološki ciklus u srednjovjekovnoj umjetnosti

Kratki opis: Pregled najvažnijih tema iz kristološkog ciklusa na odabranim primjerima, s naglaskom na razlikama između ranokršćanskih i srednjovjekovnih ciklusa, ali i ikonografskih tipova Krista.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice


III.

Naslov: Krist u slavi i trijumfalna crkva

Kratki opis: U romaničkoj umjetnosti motiv Krista u slavi uvjerljivo dominira u portalnoj plastici crkava, a susreće se i u slikarstvu. Pored ikonografskih karakteristika teme, cilj predavanje je ukazati na društveno-povijesne okolnosti koje dovode do popularnosti i ulogu klinijevskog reda u diseminaciji prikaza.

Literatura: X. Barral i Altet, Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2009., odabrana poglavlja, str.153-168, 231-237,.M.F. Hearn, Romanesque Sculpture, The Revival of Monumental stone Sculpture in the Eleventh and Twelfth Centuries, Phaidon Press, Oxford, 1981., str. 169-215;


IV.

Naslov: Posljednji sud: završni čin povijesti svijeta

Kratki opis: Posljednji sud javlja se obično na zapadnom zidu crkve te ima posebnu psihološku, ali i komunikacijsku ulogu u interakciji s vjernikom. U srednjem vijeku tema funkcionira kao upozorenje, a kroz nju se mogu očitovati i određene preokupacije društva u trenutku nastanka umjetničkog djela. Pregled odabranih primjera iz bizantske i zapadne umjetnosti, definirati će se tipovi zapadnog i bizantskog posljednjeg suda te analizirati scene koje sačinjavaju temu.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York; 1972.,str. 355-390


V.

Naslov: Apokalipsa u španjolskoj iluminaciji: rukopisi Beatusa iz Liebane

Kratki opis: U španjolskoj iluminaciji dominiraju apokaliptične teme što je odraz specifičnih društveno-političkih odnosa u kojima se Španjolska nalazila. Danas postoji 20 primjeraka Apokalipse s komentarima redovnika Beautsa iz Liebane na kojima će se definirati karakteristike španjolskih Apokalipsi ali i analizirati odnos biblijskoga teksta i slike.

Literatura: C.R. Dodwell, The Pictorial Arts of the West 800-120, Yale University Press, New Haven and London, str. 244-254; É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York, 1972.,str. 355-390

VI.

Naslov: Marijanski ciklus: Bogorodičin život

Kratki opis: U srednjem vijeku mijenja se odnos prema Bogorodici koja dobiva na važnosti. Pod utjecajem apokrifa poput Protojakovljeva evanđelja ili Pseudomateja, povećava se broj prikaza u marijanskom ciklusu, a posebno su naglašene scene koje prikazuju njezin život prije udaje ili Kristovo djetinjstvo. Marijanski ciklus u kapeli Scrovegni u Padovi gdje se njezina oslikana biografija isprepleće s Kristovom demonstrira ovu novu osjećajnost i zanimanje za Bogorodičin život, kao i oslik Baroncelli kapele u Santa Croce u Firenci.


Literatura: J. Pelikan, Marija kroz stoljeća. Njezino mjesto u povijesti kulture, Fram Ziral, Mostar, 1999., str.151-165; J. Poesche, Italian Frescoes: the Age of Giotto, Abeville Press, New York, 2005., str.187-192, 250-254.; X. Barral i Altet, Protiv romanike? Esej o pronađenoj prošlosti, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2009., 250-261


VII.

Naslov: Maria Regina u srednjovjekovnoj umjetnosti

Kratki opis: Na Zapadu se od 13.st. javlja scena Krunjenja Bogorodice kao izraz najvišeg poštovanja koju vjernici gaje prema njoj, tijekom predavanja pratimo dogmatske i simboličke prikaze Bogorodice u kojima se ona otkriva kao zaštitnica, ali i majka ljudskoga roda. Na odabranim primjerima pratiti će se dogmatski ali i čuvstveni prikazi Bogorodice.

Literatura: J. Pelikan, Marija kroz stoljeća. Njezino mjesto u povijesti kulture, Fram Ziral, Mostar, 1999., str.151-165A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; H. Belting, Likeness and Presence, The University of Chicago Press, Chicago, 1994., str. 30-36; A.Katzenellenbogen, The Sculptural Programs of Chartres Cathedral, Christ, Mary Ecclesia, The Norton Library, New York, 1959., str.3-27, 53-79.


VIII.

Naslov: Zlatna legenda i ikonografija svetaca

Kratki opis: Zlatna legenda je najpopularnija zbirka hagiografija u srednjem vijeku i kao takva imala je veliki utjecaj u formiranju prikaza i atributa svetaca. Utjecaj zlatne legende pratimo na odabranim primjerima legendi o svecima- sv. Benedikt, Marija Magdalena, sv. Juraj i dr.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; J. de Voragine, The Golden Legend, New York, 1942., odabrana poglavlja, É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York; 1972., str. 332-355


IX.

Naslov: Ikonografija prosjačkih redova: franjevci i dominikanci

Kratki opis: U trecentu se javljaju prosjački redovi poput franjevaca i dominikanaca koji ubrzo podižu velike crkve s bogatim fresko oslicima. Na primjeru oslikanih kapela poput Španjolske kapele u S. Maria Novella ili fresko ciklusa u crkvi sv. Franje u Asizu pratimo razvoj ikonografije prosjačkih redova i tema vezanih uz život i djelovanje njihovih osnivača.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; J. Poesche, Italian Frescoes: the Age of Giotto, Abeville Press, New York, London, 2005., str. 40-50;


X.

Naslov: Apokrifi i utjecaj na srednjovjekovnu ikonografiju

Kratki opis:Apokrifna literatura nastaje paralelno s kanonskom i posebno je popularna u ranom kršćanstvu, ali i u srednjem vijeku. Pored Zlatne legende, tu je niz apokrifnih evanđelja koja privlače pučku pobožnost i stvaranje legendi koje pak, nalaze svoj oblik u umjetnosti. Odabrani primjeri.

Literatura: É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York; 1972.,str. 202-267


XI.

Naslov: Stari Zavjet i povijest: Stvaranje svijeta

Kratki opis: Stari Zavjet se u srednjem vijeku doživljavao kao povijest svijeta koja je podijeljena u šest razdoblja prema biblijskim događajima i likovima. Nastavna jedinica bavi se početkom Vremena, stvaranjem svijeta; odnosom teksta i slike i načinima prikazivanja čina stvaranja.

Literatura: . Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice


XI.

Naslov: Starozavjetne teme i tipologija

Kratki opis:Stari i Novi Zavjet se povezuju metodom tipologije prema kojoj događaji i osobe u Novom Zavjetu imaju svoj pandan u starome, ili se događaji u Novom Zavjetu odvijaju prema proročanstvima starozavjetnih proroka.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York, 1972.,str. 131-176


XII.

Naslov: Katedrala kao summa znanja

Kratki opis: Kroz odabrane likovne primjere pratiti će se definiranje srednjovjekovnih triviuma i quadriviuma, kao i personifikacije koje predstavljaju sedam slobodnih umjetnosti.

Literatura: É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York, 1972., str. 64-98, 332-339

XIII.

Naslov: Katedrala kao zrcalo vrline: Psihomahija

Kratki opis: Na odabranim primjerima prati se razvoj i značenje ikonografske teme, ali i odnos Prudencijeva teksta i likovnih prikaza.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); É. Mâle, Religious Art in France in the Thirteenth Century, Harper and Row, New York, 1972., str.98-130


XIV.

Naslov: Čudovišno u srednjem vijeku: bestijarij

Kratki opis:Na odabranim primjerima pratimo pojavu čudovišnih životinja i hibrida na kamenoj plastici srednjega vijeka, kao i književne izvore za ove poput Physiologusa i srednjovjekovnih bestijarija.

Literatura: J. Baltrušaitis, Fantastični srednji vijek – antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti, Izdavačko poduzeće „Svjetlost“, Sarajevo, 1991., 1-50; Northern Europe, Oxford, 2006., str. 65-86; T. E. A. Dale, The Monstrous, u: C. Rudolph (ur.), Companion to Medieval art: Romanesque and Gothic in Northern Europe, Oxford, 2006., str. 253-27


XV.

Naslov: Mitološke teme u srednjovjekovnoj umjetnosti

Kratki opis: U srednjem vijeku, prema Panofskome, dolazi do razdvajanja klasičnih sadržaja i oblika zbog razlika u tekstualnoj i prikazivačkoj tradiciji. Javlja se fenomen u kojem antički likovi dobivaju odjeću aristrokrata srednjega vijeka, dok se klasični oblici koriste za kršćanske teme. Tek u renesansni ponovno se integrira klasični sadržaj s klasičnom formom.

Literatura: E. Panofsky, Ikonološke studije, Nolit, Beograd, 1975., str. 19-32



Naziv kolegija


Umjetnost islama

Kod kolegija

FFPUB310


Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija


II.

ECTS vrijednost boda:

3


Semestar

3.


Broj sati po semestru (p v s)

30 0 0


Status kolegija:

Izborni B1



Preduvjeti:

Upisana druga godina preddiplomskog studija

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

doc.dr. sc.Tatjana Mićević-Đurić

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

infozone1@zg.t-com

Asistent

Danijela Ucović

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

pov.umjetnosti@gmail.com, , 066 218 252

Ciljevi kolegija:


Kolegij Umjetnost islama ima za cilj objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti u svim njezinim segmentima (arhitektura džamija, palača, minijature, plastika, kaligrafija...). Kroz nastavu i vježbe(seminare) student treba razumjeti i prepoznati, osim osnovnih umjetničkih karakteristika, religijsku simboliku drevnih istočnjačkih civilizacija, antike i kršćanstva osobito, koja se kroz povijest snažno splela s islamskom simbolikom. Student treba pokazati znanje osnovnih umjetničkih pojmova specifičnih za islamsku umjetnost; sposobnost sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i interakcije s drugim umjetnostima.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Vladanje pojmovima koje karakteriziraju islam i islamsku umjetnost.

Raspoznavanje i smještanje u vrijeme i prostor različitih stilova unutar islamske umjetnosti. Jasno definiranje arhitektonskih elemenata u islamskoj umjetnosti, stilska i ikonografska analiza simbola , dekoracija, minijature i kaligrafije. Jasna perdodžba o tehnikama i materijalima u kojima je umjetnost stvorena Student će steći preduvjete za teorijsko likovno valoriziranje i analiziranje islamske likovnosti i božanskog geometrizma na kojoj se ona zasniva. Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju islamsku umjetnost.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Nastanak islamske umjetnosti na Arapskom poluotoku i njezino daljnje širenje po Aziji i Europi. Umjetnost Bliskog istoka i Arapskog poluotoka obradit će se kroz povijest kalifatskih dinastija. Istodobno će se zasebno analizirati razvoj islamske umjetnosti u Europi (Španjolska i ostatak Mediterana), potom u Turskoj, Mauritaniji i Indiji. Također, objasnit će se razvoj arapskih znanosti: medicine, filozofije, astronomije, kao i alkemije, trgovine… Posebna pozornost bit će usmjerena na arhitekturu, minijature, sitnu plastiku, tapiseriju, ali i običaje i islamsko-kulturno naslijeđe ovog podneblja (teritorij Bosne i Hercegovine i drugih zemalja nastalih raspadom nekadašnje Jugoslavije u kojima je islamska umjetnost ostavila traga). Uz to,bit će objašnjen suživot ljudi različitih kultura i tradicija, potom religija i proces u kojem su u svijetu islama, različite kulture utjecale jedna na drugu.




Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati kolokvije

  • polagati završni usmeni ispit




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Redovito pohađanje i sudjelovanje u nastavi

30

1

Max 10%


Pisanje kolokvija

15

0,5

Max 30%


Završni ispit

45

1,5

Min 60%

Dodatna pojašnjenja:

Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način: (pišu se tri kolokvija, tako da svaki olokvij nosi 10%)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 2% ocjene

od 61% do 70% = do 4% ocjene

od 71% do 80% = do 6% ocjene

od 81% do 90% = do 8% ocjene

od 91% do 100% = do 10% ocjene
Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način (ukoliko nosi 70 % od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)





Obvezna literatura:


Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010., str. 13.- 250.

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. , str. 9.- 490.

Katarina Oto-Dorn, Islamska umetnost, Umetnost u svetu, Izdavačko poduzeće “Bratstvo jedinstvo”, Novi sad, 1971. , str. 10. - 235.

Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982., str. 19.-50.

Annette Hagedorn, Islamska umjetnost, Tachen, 2010. , str. 7.-43



Dopunska literatura:

Carel J. Du Ry, Islamski svijet, Svijet islama, Umjetnost u slici, “Otokar Keršovani”, Rijeka, 1971.

Jhon L. Esposito, Oksfordska historija islama, Selsebil, Živinice, 2005.

Biblioteka Jutarnjeg lista, Povijest, tomovi 5, 6, 7, Zagreb, 2007.

Giovanni Curatola, Islam, Visual Encyclopedia of Art, Scala, 2009.

Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

Robert Hillenbrand, Islamic architecture, Edinburg Universiy Press, Edinburgh, 2000.

Jale Nejedet Erzen, Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004.

Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod

Oleg Grabar, The Alhambra, Harvard University Press, Massachusetts, 1978.

http://mekanlar.nurris.org/

http://archneto.org/library/

http://www,greatbuildings.com

http://hel.harvard.edu/libraries/#fal

http://www.intbau.org/



Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Tijekom semestra pišu se tri kolokvija.

Ispit se polaže usmeno.




PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA




I.

Naslov: Arapski poluotok, Islam.religija, Muhamed,

Kratki opis: Upoznavanje društveno političkih i religijskih prilika u kojima se razvio islam i islamska umjetnost. Život Muhameda, Kuran, Meka, Medina, Qaba, i td.

Literatura: Carel J. Du Ry, Islamski svijet, Svijet islama, Umjetnost u slici, “Otokar Keršovani”, Rijeka, 1971. Jhon L. Esposito, Oksfordska historija islama, Selsebil, Živinice, 2005., Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

II.

Naslov: Umjetnost Omajadske dinastije

Kratki opis: Upoznavanje omajadske povijesti, aritekture, mozaika, utjecaj prethodnih kultura na Omajadsku umjetnost, Damask, pad dimastije. Jerusalem, Solomonov hram, kupola na stijeni, Al Aqsa, Velika džamija u Damasku, Velika džamija u Cordobi, Qusayr Amra u Jordanu, Mshatta palača u Joradanu, Qasr al Hayr al Sharq, mozaik u Jerihonu, skulpture..

Literatura: Carel J. Du Ry, Islamski svijet, Svijet islama, Umjetnost u slici, “Otokar Keršovani”, Rijeka, 1971. Katarina Oto-Dorn, Islamska umetnost, Umetnost u svetu, Izdavačko poduzeće “Bratstvo jedinstvo”, Novi sad, 1971. Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

III.

Naslov: Umjetnost Abasidske dinastije

Kratki opis: Upoznavanje abasidske povijesti, aritektura, mozaici, utjecaj prethodnih kultura na abasidsku umjetnost. Baghdad, Džamija u Samarri, Minaret al-Malwiya, Ibn Tulun džamija u Cairu, Ukhaydir dvorac u Iraqu, ukrasi u štuki, islamska znanost i ezoterija.

Literatura: Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

IV.

Naslov: Umjetnost novih dinastija i umjetnost Seldžuk kalifata

Kratki opis: Upoznavanje sa novim umjetničkim stilovima u islamskoj umjetnosti koje su iznijele nove dinastije od kojih dominira Seldžučka, Gazanvida i Fatmidska. Mauzolej Samanida Ismaila u Buhari, Zoroatristički hram Vatre, Minaret Masuda III, Lashgari Bazar palača, džamije Al –Azhar i Al- Akmar u Kairu,Velika džamija u Isfahanu

Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

V.

Naslov: Islamska umjetnost u Španjolskoj, Mauritaniji, Magrebu,

Kratki opis: Širenje islamske umjetnosti na području Europe i sjever Afrike. Razmatranje utjecaja europske kulture i religije na islamsku umj., upoznavanje simbolike i važnijih umjetničkih djela. Brberi, Kordoba, Madina al Zahra, Alhambra...

Literatura: Katarina Oto-Dorn, Islamska umetnost, Umetnost u svetu, Izdavačko poduzeće “Bratstvo jedinstvo”, Novi sad, 1971. Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

VI.

Naslov: Mamelučka umjetnost

Kratki opis:Upoznavanje mamelučke povijesti, aritekture, mozaika, utjecaj prethodnih kultura na mamelučke umjetnosti. Citadela u Alepu, Sultan Qala'un kompleks, Medresa sultan Hasana u Cairu, Qaytbay compleks, tapiserija i minijature

Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

VII.

Naslov: Islamska umjetnost u Mongoliji

Kratki opis: Mongolijska ratovanja, Timur, prihvatanje islama... Petkova džamija u Varaminu, Uldžijatu džamija, Petkova džamija u Yazdu, kermaika

Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Annette Hagedorn, Islamska umjetnost, Tachen, 2010.

VIII.

Naslov: Perzijska umjetnost

Kratki opis: Upoznavanje perzijske povijesti, aritekture, mozaika, utjecaj prethodnih kultutra, simbolika Zoroatrizma....

Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010. Annette Hagedorn, Islamska umjetnost, Tachen, 2010.

IX.

Naslov: Islamska umjetnost u Indiji

Kratki opis: Upoznavanje Indijske socijalne i religijske situacije, bitne građevine islamske umjetnosti u Indiji i dr. Hinduistički hramovi, Ibadat Khana, Fatehpur Sikri, Atala Masjid, Qutb Minar, Badšahi mesdžid, Taj Mahal, minijature, pokućstvo, tkanina…

Literatura: Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

X.

Naslov: Osmanlijska umjetnost

Kratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan, glavne džamije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova (Plava) Džamija, Topkapi palača, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija…

Literatura:. Carel J. Du Ry, Islamski svijet, Svijet islama, Umjetnost u slici, “Otokar Keršovani”, Rijeka, 1971.. Annette Hagedorn, Islamska umjetnost, Tachen, 2010. Luca Mozzati, Islamska umjetnost, šahin pašić, Sarajevo, 2010

Markus Hattstein; Peter Delius; Fikret Pašanović, Islamska umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

XI.

Naslov: Islamska umjetnost na području bivše Jugoslavije

Kratki opis: Dolazak i razvoj islama i islamske arhitekture na području Balkana, običaji i naslijeđe u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji

Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. god. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

XII.

Naslov: Islamska umjetnost u BiH, arhitektura

Kratki opis: Razvoj džamija u BiH, sagledavanja važnijih građevina i njihovih arhitektonskih cijelina

Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. god. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

XIII.

Naslov: Islamska umjetnost u BiH, minijature i pokućstvo

Kratki opis: Prioučavanje islamskih minijatiura, pokućstva i običaja u bosanskim kućama

Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

XIV.

Naslov: Islamska umjetnost u Mostaru i okolici

Kratki opis: Terenska nastava- obilazak mosta, begovskih kuća,kujundžijskih radionica, tekije

Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. 5. Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. god. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

XV.

Naslov: Islamska umjetnost u Mostaru i okolici

Kratki opis: Terenska nastava- obilazak mosta, begovskih kuća,kujundžijskih radionica, tekije

Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. god. Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.


Download 3.91 Mb.
1   ...   7   8   9   10   11   12   13   14   ...   37




Download 3.91 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 3.91 Mb.