• Godina studija
  • Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije)
  • Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) Predavanja
  • Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave
  • Detaljan prikaz ocjenjivanja
  • Pohađanje nastave 30 1
  • Dodatna pojašnjenja: Pohađanje nastave: Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene 81-84% = 2% 85-88% = 4% 89-92% = 6%
  • Završni ispiti se ocjenjuju na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene od 51% do 60% = do 10% ocjene
  • Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način: A = 89 − 100% 5 (izvrstan) B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
  • Dodatne informacije o kolegiju
  • Umjetnost druge polovice 20. stoljeća
  • Usmeni ispit Pismeni ispit
  • Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




    Download 3.91 Mb.
    bet16/37
    Sana07.04.2017
    Hajmi3.91 Mb.
    1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   37




    Naziv kolegija

    POVIJEST I TEORIJA POVIJESTI UMJETNOSTI


    Kod kolegija

    FFPUB618

    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti
    Preddiplomski studij

    Godina

    studija

    III. godina preddiplomskoga studija

    ECTS vrijednost boda:

    3

    Semestar

    VI. (ljetni)

    Broj sati po semestru (p v s)

    30 0 0

    Status kolegija:

    A

    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:




    Pristup kolegiju:




    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Antun Karaman, prof.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    antun.karaman@unidu.hr

    Asistent

    Sanja Zadro

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    sanjazadro88@gmail.com 063 666 591

    Ciljevi kolegija:


    Cilj kolegija je ponuditi studentima sustavan i kronološki organiziran uvid u teorijsko bavljenje umjetnošću od klasične antike do suvremenoga doba. Osobit naglasak će biti na detektiranju oblika i načina interakcije pojedinih teorijskih pristupa i suvremene im umjetničke prakse uz osvrte na širi povijesni i kulturološki kontekst. U skladu s time, teorijska sistematizacija pisanja o umjetnosti bit će praćena likovnim primjerima iz odgovarajućih razdoblja uz pomoć kojih će osobitosti pojedinih teorijskih paradigmi biti potkrijepljene.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    Studenti će, uslijed apsolviranja građe obrađene unutar kolegija, steći kompetencije za interpretaciju određenih likovnih pojava u odnosu na širi teorijski i kulturološki kontekst.

    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Sadržaj kolegija čini rekonstrukcija teorijskih pristupa umjetnosti od klasične antike do suvremenoga doba. Osobit naglasak će biti na razdoblju konstitucije povijesti umjetnosti kao autonomne znanstvene discipline s odgovarajućim metodološkim aparatom odnosno razdoblju Winckelmannove „revolucije“ i osvjetljavanju šire kulturne klime koja je pogodovala rađanju takvoga teorijskoga zaokreta u pisanju o umjetnosti. Nakon toga će kronološkim slijedom biti prezentirane osobitosti spisateljskih opusa i teorijskih preokupacija svih ključnih protagonista daljnjega razvoja povijesno-umjetničke stručne i znanstvene metodologije i terminologije u odnosu na kulturološke okvire unutar kojih pojedini teoretičari djeluju i misle. Osnova sadržaja kolegija je kronološko i kontekstualno usustavljivanje različitih metodoloških pristupa znanstvenom bavljenju umjetničkom produkcijom.

    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    Predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    Konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje nastave

    30

    1

    10%

    Aktivnost u nastavi

    10

    0,5

    10%

    Završni ispit (pismeni)

    50

    1,5

    80%

    Dodatna pojašnjenja:

    Pohađanje nastave:
    Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene


    81-84% = 2%

    85-88% = 4%

    89-92% = 6%

    93-96% = 8%

    97 –100% = 10%
    Aktivnost u nastavi:
    Postotak ocjene (maksimalno 10% završne ocjene) koji pojedini student dobiva angažmanom u nastavnom procesu procjenjuje nastavnik ovisno o konkretnom slučaju i težini zadataka kojima se studenti budu bavili unutar pojedinih nastavnih jedinica.

    Završni ispiti se ocjenjuju na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 40% ocjene

    od 81% do 90% = do 60% ocjene

    od 91% do 100% = do 80% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


    Obvezna literatura:


    1. Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    Dopunska literatura:

    1. Bečka škola povijesti umjetnosti, izabrala i prevela: Snješka Knežević, Barbat, Zagreb, 1999. Białostocki, Jan: Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, 1986.

    2. Belting, Hans: Kraj povijesti umjetnosti?, MSU, Zagreb, 2010.

    3. Ideal, forma, simbol : povijesnoumjetničke teorije Winckelmanna, Wölfflina i Warburga. Uvod, prijevod i komentar: Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.

    4. Gombrich, E.H.: Umetnost i iluzija. Psihologija slikovnog predstavljanja, Nolit, Beograd, 1984.

    5. Panofsky, Erwin: Idea: prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti, Golden marketing, Zagreb, 2002.

    6. Warburg, Aby: Ritual zmije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1996.

    7. Wölfflin, Heinrich: Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti i Kontura, Zagreb, 1998.

    Dodatne informacije o kolegiju

    Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA

    I.

    Naslov: Uvodno predavanje

    Kratki opis: Konstituiranje kolegija. Uvodna razmatranja i razjašnjenje sadržaja pojedinih nastavnih jedinica te popisa obvezne i dodatne literature. Upoznavanje sa studentskim obvezama unutar kolegija i načinom polaganja ispita.

    Teme: Predmeti i svrhe proučavanja. Što je umjetnost? Koji su zadaci teorije umjetnosti? Koji su zadaci povijesti umjetnosti?



    Literatura: - Białostocki, Jan: Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, 1986.

    Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.



    II.

    Naslov: Zadaci i definicije povijesti umjetnosti; odnos povijesti i teorije umjetnost

    Kratki opis: Odnos povijesti umjetnosti s estetikom i srodnim humanističkim znanostima. Kontekstualni i kulturološki okviri struke od razdoblja formalnoga utemeljenja u drugoj polovini XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Raznolikost metodoloških pristupa. Dijalog (dijalozi) teorije i prakse, pisanja o umjetnosti i umjetničke produkcije.

    Literatura: Białostocki, Jan: Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, 1986.
    Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    III.

    Naslov: Antika 1

    Kratki opis: „Pretpovijest“ povijesti umjetnosti. Status umjetnika u društvu. Temelji teorijskoga promišljanja o umjetničkome stvaralaštvu. Antički filozofi koji su se bavili umjetničkim fenomenima. Sokratovi temelji tradicije shvaćanja mimeze. Razmišljanja o funkciji umjetnosti.
    Platonov antimimetizam i razlikovanje funkcionalne i reproduktivne umjetnosti u „Državi“. Aristotel i shvaćanje umjetničkoga oblikovanja kao oduhovljenja materijalnoga svijeta – antipod Platonovom shvaćanju umjetnosti.

    Plotin i neoplatonizam – utjecaj na kršćanski svjetonazor.



    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    IV.

    Naslov: Antika 2

    Kratki opis: Ksenokrat iz Atene i ideja razvojnoga tijeka umjetničkoga stvaralaštva. Valorizacija umjetnosti po kategorijama.

    Pojava djela u obliku kulturnih vodiča po antičkoj Grčkoj kao elementarni vid verbalizacije sadržaja i forme umjetničkoga djela (Pauzanija: „Vodič po Heladi“).

    Plinije Stariji: kritički opisi i formalne analize, začeci ideje o velikim umjetničkim osobnostima.

    Vitruvije: „Deset knjiga o arhitekturi“

    Pojam ekfraze u antičkoj retorici


    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    V.

    Naslov: Srednji vijek

    Kratki opis: Mjesto estetike u srednjovjekovnoj teologiji. Sveti Augustin i odnos prema antičkom nasljeđu – prilagodba kršćanskom svjetonazoru.

    Benediktinski samostani kao središta intelektualnoga života: redovnički spisi i crtaći blokovi.

    Skolastika. Toma Akvinski: tri kategorije ljepote i aristotelijanska baština.

    Istraživanja na području optike i promjene u poimanju svijeta. Nominalizam.

    Analize:Biblija Pauperum: odnos slike i teksta.
    XII. i XIII. stoljeće: Giotto i utjecaj na kasniji razvoj umjetnosti zapadne Europe.


    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    VI.

    Naslov: Kraj XIV. stoljeća; rađanje humanističke subjektivnosti

    Kratki opis: Krajnji dometi srednjovjekovnoga pisanja o umjetnosti kao autonomnoj ljudskoj djelatnosti: „Knjiga o umjetnosti“ – Cenino Cenini (počeci teoretiziranja umjetničke prakse u vidu traktata).

    Subjektivnost izraza i pojam disegna.

    Italija – humanizam – laicizacija kulture i društva.

    Osvrti književnika na rad likovnih umjetnika (Dante i Boccaccio)

    Firenca kao mjesto rođenja novovjekovnoga humanizma.

    Začeci biografskoga pristupa pisanju o umjetnosti.



    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    VII.

    Naslov: Biografski spisi u XV. stoljeću

    Kratki opis: Biografije i autobiografije. Kontekstualni preduvjet: rađanje novovjekovnoga individualizma i njegovi odrazi na shvaćanje umjetnika i umjetnosti.

    Lorenzo Ghiberti i Leon Battista Alberti.

    Pietro Aretino kao prvi likovni kritičar – kontekstualizacija s obzirom na suvremenu umjetničku produkciju.


    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    VIII.

    Naslov: Giorgio Vasari

    Kratki opis: Giorgio Vasari: „Vitae“ – životopisi umjetnika. Uspostavljanje određenih principa relevantnih za teorijski pristup umjetnosti do danas. Ideja evolucije, tretman individualnoga genija, biografski elementi, kriteriji kvalitete, stilska određenja, detektiranje uzora.
    Kontinuitet Vasarijevoga pristupa. Karel van Mander („Slikareva knjiga“), Joachim von Sandrart.

    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    IX.

    Naslov: XVI. stoljeće u Italiji: umjetnička samosvijest

    Kratki opis: autobiografski i dnevnički zapisi.
    Manirizam: Zuccaro i Lomazzo. Intenzivan porast interesa za teorijsko bavljenje umjetnošću – kontekstualizacija fenomena.
    Prožimanje teorije, prakse i kritike.

    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    X.

    Naslov: Francuska Akademija i temelji estetike klasicizma

    Kratki opis: Poussin: odnos prema tradiciji. Akademija i temelji estetike klasicizma: Charles le Brun.
    Roger de Piles i oporba akademizmu: „popularna“ usmjerenost, „posrednička“ uloga kritičara.

    Giovanni Bellori: „Životi modernih slikara, kipara i arhitekata“.


    Shvaćanje umjetnosti u prosvjetiteljstvu. Rasprava o Laokoontu.

    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    XI.

    Naslov: Johann Joachim Winckelmann

    Kratki opis: Ideal antike. Stilska objedinjenost kao temelj periodizacije. Oblikovna svojstva umjetničkoga djela kao osnova teorijskoga pristupa.
    „U narav i unutrašnjost umjetnosti ne vodi nijedan skribent.“
    Utemeljenje egzaktne znanstvene metodologije povijesti umjetnosti.

    Estetika klasičnoga njemačkoga idealizma.



    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

    Ideal, forma, simbol : povijesnoumjetničke teorije Winckelmanna, Wölfflina i Warburga. Uvod, prijevod i komentar: Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.



    XI.

    Naslov: Romantizam

    Kratki opis: Goetheovi teorijski radovi o umjetnosti: različite faze. Sturm und Drang. Romantizam: braća Schlegel. John Ruskin: pozicioniranje spisateljskoga opusa u kontekstu tada aktualnih pojava u umjetničkoj praksi. Prerafaeliti i nazarenci. Odnos romantizma prema srednjovjekovnom nasljeđu.

    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002

    XII.

    Naslov: Kraj estetike romantizma

    Kratki opis: Viollet le Duc i Gottfried Semper.

    Kraj estetike romantizma – opreka u vidu pozitivističke misli XIX. stoljeća i realističkih pristupa umjetnosti.

    Berlinska škola povijesti umjetnosti. Filološki pristup klasifikaciji građe.

    Morellijeva metoda.

    Jakob Burckhardt i utjecaj na daljnji razvoj povijesno-umjetničke teorijske misli.
    Povijest umjetnosti u vremenu utemeljitelja. Cornelius Gurlitt i redefiniranje kriterija valorizacije barokne umjetnosti.
    Komparativna i atributivna metoda.


    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002

    XIII.

    Naslov: Bečka škola povijesti umjetnosti

    Kratki opis: Rudolf Eitelberger – teorijski rad u kontekstu historicizma i reorganizacija institucionalnih okvira obrazovanja umjetnika – utjecaj na ostale kulturne sredine (uključujući i Hrvatsku – počeci povijesti umjetnosti u Hrvatskoj: Iso Kršnjavi).

    Bečka škola i novi predmeti proučavanja, definicije građe i interesa struke: Alois Riegl (Kunstwollen); Max Dvořák (Geistesgeschhichte).



    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002

    Bečka škola povijesti umjetnosti, izabrala i prevela: Snješka Knežević, Barbat, Zagreb, 1999.



    XIV.

    Naslov: Povijest umjetnosti u prvoj polovini XX. stoljeća – pregled

    Kratki opis: Filozofija Benedetta Crocea i utjecaj na povijest umjetnosti.

    Heinrich Wölfflin: odnos prema nasljeđu Jakoba Burckhardta.


    Doživljaj formalnih svojstava kao temelj razumijevanja stilskih antipoda. Stilske opozicije i pojmovni parovi. „Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti“. Inzistiranje na specifičnosti nacionalnih stilova. Psihologija gledanja i interpretacije.

    Henri Focillon. Roger Fry i formalizam.


    Ekspresionizam – Worringer: „Apstrakcija i uživljavanje“

    Literatura: Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002

    XV.

    Naslov: Nagovještaji i sumarni prikaz suvremenih trendova u struci

    Kratki opis: Aby Warburg i temelji ikonologije. Proširenje znanstvenih interesa i začeci interdisciplinarnih dijaloga. Mjesto povijesti umjetnosti u definiranju odnosa umjetničke prakse s poviješću i društvenim silnicama. Preduvjeti ljudske potrebe za likovnim mišljenjem i oblikovanjem. Vizualni simboli civilizacijskih turbulencija. Teorijski interes se premješta s forme na sadržaj: rekonstrukcija povijesnih silnica koje stoje u pozadini određenih formalnih svojstava. Forma kao simbol.
    Estetska svojstva djela nisu dovoljna za razumijevanje unutar konteksta.
    Počeci propitivanja širokih semantičkih potencijala forme. Kulturna svijest epohe i podneblja – Panofsky: nastavak i nadogradnja Warburgove metode.
    Ernst Gombrich i psihologija umjetnosti. Strukturalizam.
    Sintezno upoznavanje s ključnim teorijskim preokupacijama suvremenih pristupa.

    Literatura: Białostocki, Jan: Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, 1986.


    Naziv kolegija


    Umjetnost druge polovice 20. stoljeća

    Kod kolegija

    FFPUB619

    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Preddiplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija

    III.



    ECTS vrijednost boda:


    4


    Semestar

    6.


    Broj sati po semestru (p v s)

    30 0 15


    Status kolegija:


    A

    Preduvjeti:

    Upisan VI. semestar

    Usporedni uvjeti:

    Položen ispit Umj. I. pol. 20. st.

    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Antun Karaman, red. Prof.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    antun.karaman@unidu.hr

    Asistent

    Tomislav Ćavar, v. asist.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    tcavar.ffmo@gmail.com, povijestumjetnosti@gmail.com

    Ciljevi kolegija:

    Upoznati specifičnosti suvremene umjetnosti nakon drugog svjetskog rata pa sve do razvitka postmodere umjetnosti. Savladavanje novih metoda i načina u tumačenju umjetnčkih djela. Upoznavanje sa suvremenom umjetnošću u kontekstu vremena u kojem živimo. Prepoznavanje suvremene umjetnosti u današnjem okruženju.




    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):

    Prepoznavanje stilskih značajki određenih pokreta u umjetnosti II. polovice 20. stoljeća, interpretacija odabranih djela i pojava. Sposobnost samostalne analize i sinteze te komparacija umjetničkih pojava unutar druge polovice 20. stoljeća. Sposobnost iščitavanja suvremenih društvenih trendova i njihovog utjecaja na formiranje likovne umjetnosti. Korištenje stručnom terminologijom vezanom za suvremenu likovnu umjetnost. 20.




    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Razvoj umjetnosti u Americi tijekom drugog svjetskog rata i preuzimanje dominacije kroz umjetnost apstrakrnog ekspresionizma. Oporavljanje europske likovne scene nakon drugog svjetskog rata te pojava apstrakcije u Europi. Razvoj likovne umjetnosti od informela, novog realizma, minimalističke, optičko kinetičke umjetnosti, postslikarske apstrakcije, happeninga, performancea, videa, ambijentalne umjetnosti, zemne umjetnosti, konceptualne, feminističke umjetnosti i hiperrealizma do postmoderne.


    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • napisati seminarski rad i izložiti ga

    • pisati kolokvije

    • pisati test

    • polagati usmeni ispit..

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

    45

    1,5

    Max 10%

    Seminarski rad (pismeni i usmeni)

    30

    1

    Max 20%

    Pismeni ispit

    15

    0,5

    Max 20%

    Završni usmeni ispit

    30

    1

    Min 50%

    Dodatna pojašnjenja:
    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

    Izlaganje seminarskoga rada



    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    2% = Rad je pročitan.

    4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    10 % = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

    Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način :

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 4% ocjene

    od 61% do 70% = do 8% ocjene

    od 71% do 80% = do 12% ocjene

    od 81% do 90% = do 16% ocjene

    od 91% do 100% = do 20% ocjene

    Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 30% ocjene

    od 81% do 90% = do 40% ocjene

    od 91% do 100% = do 50% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



    Obvezna literatura:


    H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.;


    Dopunska literatura:

    Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    E. Lucie Smith, Art Today, Phaidon Press, London-New York, 2007.;

    E. Lucie Smith, Umjetnost danas, Mladost, Zagreb, 1976.;

    M. de Micheli, Umjetničke avangarde XX. stoljeća, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1990.



    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

    Pismeni radovi

    Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

    Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

    Pisati kolokvije. Svi položeni kolokviji oslobađaju studenta od pismenog dijela završnog ispita.

    Položeni pismeni dio završnog ispita uvjet je za izlazak na usmeni ispit.

    Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.



    PRILOG: Kalendar nastave



    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: APSTRAKTNI EKSPRESIONIZAM

    Kratki opis: Slikarstvo akcije Hans Hofmann, Arshile Gorky, Willem de Koning, Jackson Pollock, Lee Karsner, Franz Kline, Bradley Walker Tomlin, Philip Guston, Elaine de Kooning, Grace Harting, slikarstvo obojenog polja Mark Rothko, Barnett Newman, Ad Reinhardt, Adolph Gottlieb, Robert Motherwell, William Baziotes

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    II.

    Naslov: APSTRAKTNA SKULPTURA, ASEMBLAŽ

    Kratki opis: David Smith, Doroty Dehner, Seymour Lassaw, Mark di Suvero, John Chamberlain, biomorfne sculpture i asemblaž, biomorfna skulptura i asemblaž Isamu Noguchi, Louise Bourgeois, Josepha Cornella, Louise Nevelson

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    III.

    Naslov: POSLIJERATNA EUROPSKA UMJETNOST

    Kratki opis: Pablo Picasso, Alberto Giacometti, Germaine Richeir, Cesar Baldaccini, Balthus, Jean Dubuffet

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    IV.

    Naslov: APSTRAKCIJA U FRANCUSKOJ I KONKRETNA UMJETNOST

    Kratki opis: Jean Foutrier, Bram van Velde, Hans Hartung, Pierre Soulages, Wols (Otto Wolfgan Schulze), Georges Mathieu, Jean-Paul Riopelle, Maria Elena Viera da Silva, Nicolas se Staël, konkretna umjetnost Max Bill, Richard Paul Lohse

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    V.

    Naslov: FIGURACIJA I APSTRAKCIJA U ITALIJI I ŠPANJOLSKOJ, COBRA, SLIKARSTVO I SKULPTURA U VELIKOJ BRITANIJI

    Kratki opis: Giorgio Morandini, Marino Marini, Giacomo Manzu, Afro Basarella, Lucio Fontana, Alberto Burri, Antoni Tapies, Eduardo Chillida, Cobra Asger Jorn, Karel Appel, Pierre Alechinsky, Hundertwasser, slikarstvo i skulptura u Velikoj Britaniji Francis Bacon, Graham Sutherland, Lucian Freud, Henry Moore, Barbara Hepworth,

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    VI.

    Naslov: POP ART U EUROPI, NEODADA I POP ART U SAD

    Kratki opis: Richard Hamilton, Eduardo Paplozzi, Peter Blake, R. B. Kitay, David Hockney, neodada: Robert Rauschenberg, Jasper Jons, USA pop art Roy Lictenstein, Andy Warhol, James Rosenquist, Robert Indiana, Richard Lindner, Marisol Escobar, Wayne Thiebaud, Kinholz, Jess (Burges Collins), Edward Ruscha, Luis Jimenez

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    VII.

    Naslov: . HEPENING I AMBIJENTI

    Kratki opis: Allan Karpov, Red Groom, George Segal, Claes Oldenburg, Jim Dine, Lucas Samaras, Richard Artschwager

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    VIII.

    Naslov: NOVI REALIZAM

    Kratki opis: Yves Klein, Jean Tinguley, Niki de Saint Phalle, Arman, Marital, Raysse, Christo, Jeanne-Claude, Mimmo Rotella, Marcel Broodthaers

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    IX.

    Naslov: POSTSLIKARSKA APSTRAKCIJA, SLIKARSTVO OBOJENOG POLJA, SLIKARSTVO OŠTROG RUBA

    Kratki opis: Sama Francisa, Helen Frankenthaler, Morris Louis, Larry Poons, Richard Diebenkorn, Cy Twombly, Ellsworth Kelly, Jack Youngerman, Alm Held

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    X.

    Naslov: OP - ART/ MOBILI I KINETIČKA UMJETNOST

    Kratki opis: Victor Vasarely, Bridget Riley, Richard Anuszkiewicz, Alexander Calder, Jesus Rafaël Soto, Julio Le Parc, Chryssa

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    XI.

    Naslov: MINIMALISTIČKA SKULPTURA I SLIKARSTVO

    Kratki opis: Anthony Caro, Frank Stella, Tony Smith, Donald Judd, Ronald Bladen, Robert Morris, Sol LeWitt, Carl Andrea, Richard Serra, Agnes Martin, Robert Ryman, Brice Marden, Robert Mangold, Dorothea Rockburne

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    XII.

    Naslov: KONCEPTUALNA UMJETNOST, PERFORMANS I VIDEO

    Kratki opis: Joseph Kosuth, Hans Haacke, Daniel Buren, John Baldessari, Joseph Beuys, June Paik, Vito Acconi, Bruce Nauman, Gilbert George, Laurie Anderson, Rebecca Horn, Peter Campus

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    XIII.

    Naslov: FEMINISTIČKA UMJETNOST, FLUXUS, PROCESUALNA UMJETNOST

    Kratki opis:

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    XIV.

    Naslov: LAND ART, HIPERREALIZAM

    Kratki opis:

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.

    XV.

    Naslov: OSAMDESETE, POSTMODERNA

    Kratki opis:

    Literatura: H.H. Arnason, Povijest moderne umjetnosti, Prentice Hall, Stanek, Varaždin, 2009.; Ruhrberg, Schneckenburger, Fricke, Honnef, Umjetnost 20. stoljeća, Taschen, VBZ, Zagreb, 2005.; Miško Šuvaković, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky, Zagreb, 2005.


    Download 3.91 Mb.
    1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   37




    Download 3.91 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa



    Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

    Download 3.91 Mb.