Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 0.98 Mb.
bet16/382
Sana07.04.2017
Hajmi0.98 Mb.
#3487
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   382
OPIS PROGRAMA STUDIJA



3.1. Struktura i organizacija studijskog programa
Budući da znanost povijesti umjetnosti podrazumijeva poštivanje kronološkog načela smjene povijesnoumjetničkih i stilskih razdoblja, u programu preddiplomskog studija primjenjeno je kronološko načelo sagledavanja gradiva antičke umjetnosti u prvom semestru, kasnoantičke i srednjovjekovne u drugom i trećem semestru, novovjekovne (renesansa i barok) u petom semestru te umjetnosti 19. i 20. stoljeća u petom i šestom semestru. U prvom semestru kao obvezni kolegiji matičnog studija predviđeni su sadržaji kojima se studenti uvode i osposobljavaju za praćenje nastave povijesti umjetnosti (Uvod u povijest umjetnosti, Osnove arhitekture...). U šestom semestru kroz kolegij Povijest i teorija povijesti umjetnosti sintetizira se stečeno znanje u sadržajima o razvoju povijesno umjetničke prakse i filozofske misli na kojoj se ona gradila.

Svi temeljni kolegiji preddiplomskog studija obrađuju pojedina velika razdoblja povijesti umjetnosti i obvezni su matični kolegiji. Stručni izborni kolegiji odnose se na povijesno umjetničke pojave koje dotiču događanja u umjetnosti zapadne Europe i koje pomažu da se ona bolje razumije i rastumači.

Pored toga, studentima je ponuđen i određen broj izbornih kolegija s matičnog studija manjeg obima kao i određen broj izbornih kolegija s komplementarnih studijskih grupa Filozofskog fakulteta.

Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja završnog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni preddiplomski studij Povijesti umjetnosti traje tri godine odnosno šest semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semestru.

Diplomski studij Povijesti umjetnosti stavlja naglasak na metodičku skupinu kolegija koji predstavljaju obvezne kolegije matičnog studija. Obvezni kolegiji su i oni koji se bave suvremenim likovnim zbivanjima i pojavama u našoj sredini i općenito u svijetu. Dat je mnogo veći broj izbornih kolegija s matičnog studija izborom kojih student može steći dublja znanja o pojedinim likovnim pojavama i zbivanjima u nacionalnoj umjetnosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja diplomskog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni diplomski studij Povijesti umjetnosti traje dvije godine odnosno četiri semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semstru.



Pregled strukture i organizacije studijskog programa po semestrima:
Preddiplomski studij:

1.semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija + 14 ECTS sa drugog studija + 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

2. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija + 6 ECTS izbornih kolegija sa studija + 14 ECTS sa drugog studija + 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

3. semestar: 6 ECTS obveznih kolegija sa studija + 8 ECTS izbornih kolegija sa studija + 14 ECTS sa drugog studija + 2 ECTS (izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

4. semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija + 14 ECTS sa drugog studija + 2 ECTS (Hrvatski standardni jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

5.semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija + 13 ECTS sa drugog studija + 4 ECTS (Filozofija odgoja i obrazovanja) = 30 ECTS

6. semestar: 7 ECTS obveznih kolegija sa studija + 5 ECTS izbornih kolegija sa studija + 12 ECTS sa drugog studija + 6 ECTS (završni rad) = 30 ECTS
Diplomski studij:

1.semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija + 3 ECTS izbornih kolegija sa studija + 11 ECTS sa drugog studija + 4 ECTS (Psihologija odgoja i obrazovanja) + 4 ECTS (Opća pedagogija) = 30 ECTS

2.semestar: 5 ECTS obveznih kolegija sa studija + 6 ECTS izbornih kolegija sa studija + 11 ECTS sa drugog studija + 4 ECTS (Didaktika) + 4 ECTS (Suvremena kultura obrazovanja i etika) = 30 ECTS

3. semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija + 13 ECTS sa drugog studija + 4 ECTS (izborni kolegiji sa drugih studija) = 30 ECTS

4. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija + 8 ECTS sa drugog studija + 14 ECTS (diplomski rad) = 30 ECTS
Pojedini kolegiji mogu biti vezani, tj. student ne može pristupiti polaganju pojedinog kolegija ako nije položio vezani kolegij.

Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozoskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru:

Članak 21.

Ponavljanje godine i parcijalni upis

Student koji nije stekao 45 ECTS bodova, upisuje ponavljanje godine.

Student koji nije ispunio uvjete za upis na višu godinu studija dužan je ponovo upisati i slušati predmete koje nije položio u prethodnoj godini.

Iznimno, studentu koji je ostvario najmanje 30 ECTS bodova može se odobriti parcijalni upis više godine studija.





Download 0.98 Mb.
1   ...   12   13   14   15   16   17   18   19   ...   382




Download 0.98 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 0.98 Mb.