• Suvremena kultura, obrazovanje i etika
  • Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije)
  • Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) predavanja
  • Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave
  • Pismeni ispit Kontinuirana provjera znanja Esej
  • Dodatne informacije o kolegiju
  • Kršćanske teme u umjetnosti
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) predavanja Vježbe
  • Ostalo Studentske obveze
  • Detaljan prikaz ocjenjivanja
  • Dopunska literatura: Dodatne informacije o kolegiju
  • Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




    Download 3.91 Mb.
    bet23/37
    Sana07.04.2017
    Hajmi3.91 Mb.
    1   ...   19   20   21   22   23   24   25   26   ...   37

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Uvod u kolegij

    Kratki opis: Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju. Očekivanja studenata.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002



    II.

    Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

    Kratki opis: definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati temeljne didaktičke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike, razlikovati temeljne didaktičke pojmove, spoznati odnos između temeljnih didaktičkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa, spoznati različite tipove nastave, spoznati specifičnosti pojedinih nastavnih procesa.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    III.

    Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

    Kratki opis: Objasniti značaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002

    Marsh, J.C.: Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994


    IV.

    Naslov: Proces planiranja i programiranja

    Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako društvo izražava i određuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost). Prije realizacije nastave nužno je definirati bitne elemente ili komponente o kojima ovisi učinkovitost (efikasnost) nastave.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002



    V.

    Naslov: Perspektive poučavanja. Ciljevi i zadaci nastave

    Kratki opis: Različite perspektive poučavanja pobijaju pristup razvoju i vrednovanju poučavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati se sa perspektivama poučavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave mislimo na određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju (pomake u razvoju učenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    VI.

    Naslov: Očekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija

    Kratki opis: Među najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave, prema ovoj taksonomiji, su razdijeljeni u tri skupine područja, a navedena područja se dijele na kategorije i potkategorije.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.


    VII.

    Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i učenja

    Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj neponovljivosti, određenju kao uvijek iznova specifično određenog procesa.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    VIII.

    Naslov: Oblici i metode rada u nastavi

    Kratki opis: Oblici rada su metodički i organizacijski postupci s ciljanom interakcijom koja omogućuje da učenici u različitim relacijama međusobne i interakcije s nastavnicima samostalno i u kooperaciji s drugima ostvaruju ciljeve i zadatke učenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, načini, putovi djelovanja u procesu učenja i nastave.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Jelavić, F.: Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.


    IX.

    Naslov: Pripremanje za nastavu

    Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju učenja nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije, situacije učenja operacionaliziraju se temeljne sadržajne, psihološko- spoznajne, komunikacijske, materijalno-tehničke, pedagoške, didaktičko-metodičke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta u kojima se odvija proces nastave i učenja i odluka i strategija za ostvarenje ciljeva procesa učenja i nastave.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    X.

    Naslov: Nastavni principi

    Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove postupanja. To su kriteriji za odlučivanja koja proizlaze iz zakonitosti procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i učenja.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    XI.

    Naslov: Tehnologija i mediji. E-učenje

    Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i učeniku omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i učenja kao didaktički instrumenti rada. Upoznavanje sa klasifikacijom medija, ulogama medija, medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    XII.

    Naslov: Didaktički problemi.

    Kratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima upravljanja procesima nastave, učenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i medija, a posebice uz pomoć kompjutorske tehnologije. Didaktički su problemi po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).

    Literatura:

    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.


    XIII.

    Naslov: Uvod u školsku dokimologiju.

    Kratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraživanja pronađe prikladnije i valjanije načine i postupke prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija čini značajni dio dokimologije, jer se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama.

    Literatura:

    Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

    Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004



    XIV.

    Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja

    Kratki opis: Upoznavanje sa objektivnijim postupcima mjerenja znanja u nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci esej-tipa.

    Literatura:

    Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

    Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004



    XV.

    Naslov: Evaluacija rada na kolegiju.

    Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju. Prijedlozi za unaprjeđenje. Anonimna anketa.

    Literatura:



    Naziv kolegija


    Suvremena kultura, obrazovanje i etika

    Kod kolegija

    FFZAM204

    Studijski program

    Ciklus

    Zajednički kolegij

    Diplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija

    I.


    ECTS vrijednost boda:

    4

    Semestar

    2.

    Broj sati po semestru (p s v)

    30 15 0


    Status kolegija:

    Obvezni D

    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:




    Pristup kolegiju:

    Studenti nastavnog usmjerenja

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Slavica Juka, red. prof.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    slavica.juka@gmail.com

    Asistent

    Krešimir Tabak, asist.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    kresimir.tabak@gmail.com

    Ciljevi kolegija:


    Cilj je kolegija upoznati studente s različitim teorijama kulture i identiteta, upoznati ih s različitim perspektivama obrazovanja i etikom.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj kulturi i njenoj složenosti. Također će dobiti spoznaju o teorijama i ulozi obrazovanja u društvu i životu pojedinca kao i znanje o relevantnim etičkim sadržajima i njihovu značaju za život suvremenog čovjeka.

    Stečeno će znanje omogućiti studentu kritičko promišljanje suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.



    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    • Uvodne teme

    • Kultura i identitet

    • Kritike moderne kulture

    • Kultura modernog kapitalizma

    • Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda

    • Nužnost vrlina u suvremenoj praksi

    • Perspektive u obrazovanju

    • Komunikacija i mediji

    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • napisati esej i izložiti ga

    • pisati test

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Angažiranost u nastavi

    45

    1,5

    10%

    Esej (pismeni i usmeni)

    15

    0,5

    20%

    Završni ispit

    60

    2

    70%

    Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica
    Dodatna pojašnjenja:

    10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja, kojega pišu svi studenti.


    Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći min 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).
    U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena eseja.
    Angažiranost u nastavi:

    Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

    81-84% = 2%

    85-88% = 4%

    89-92% = 6%

    93-96% = 8%

    97 –100% = 10%
    Pisanje eseja:

    0% = Rad nije napisan.

    2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

    Izlaganje eseja:



    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    2% = Rad je pročitan.

    4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

    Završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14% ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)




    Obvezna literatura:


    HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2002. god.

    JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, Fram-Ziral, Mostar, 2006. god.

    RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. god.


    Dopunska literatura:

    BAUMAN, Zygmunt, Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009. god.

    BAUMAN, Zygmunt, Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2009. god.

    CAMUS, Albert, Pobunjeni čovjek, Zagreb, Zora, 1971. god.

    DEWEY, John, Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934. god.

    DEWEY, John, The school and society, The University of Chicago, press, Chicago, 1942. god.

    FREUD, Sigmund, Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973. god.

    FROMM, Erich, Autoritet i porodica, Naprijed: Nolit, Beograd, 1984. god.

    FROMM, Erich, Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004. god.

    HABERMAS, Jurgen, Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. god.

    HARTMANN, Nicolai, Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. god.

    HORKHEIMER, Max, Kritika instrumentalnog uma, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1988. god.

    HORKHEIMER, Max, Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ, Beograd, 1976. god.

    ILLICH, Ivan, Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980. god.

    KRLEŽA, Miroslav, Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972. god.

    LEGRAND, Louis, Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?, Educa, Zagreb, 2001. god.

    MACINTYRE, Alasdair, Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002. god.

    MARCUSE, Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. god.

    MILL, John, Stuart, „Civilizacija“ u Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988. god.

    MYERSON, George, Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. god.

    NIETZSCHE, Friedrich, S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002. god.

    NUSSBAUM, Martha, Ne profitu – zašto demokracija treba humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012. god.

    ROSZAK, Theodore, Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978. god.

    SENNETT, Richard, The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006. god.

    ŠUŠNJIĆ, Đuro, Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976. god.

    VUKASOVIĆ, Ante, Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D. Zagreb, 1993. god.


    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

    Pismeni radovi

    Esej pišu i izlažu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu izvanredni studenti koji su dužni isti predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.



    Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Uvodno predavanje

    Kratki opis: S različitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njenih komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture, subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i specifičnosti suvremene kulture kao i značaj identiteta

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, BAUMANN, Zygmunt, Identitet, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, MILL, John, Stuart, „Civilizacija“ u Izabrani politički spisi

    II.

    Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture

    Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetničke pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema modernoj kulturi

    Literatura: JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, NIETZSCHE, Friedrich, S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti

    III.

    Naslov: Freud i moderna kultura

    Kratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izložiti uzroke nastanka jednog pesimističnog shvaćanja kulture te izložiti stavove te teorije

    Literatura: FREUD, Sigmund, Iz kulture i umetnosti

    IV.

    Naslov: Kultura modernog kapitalizma

    Kratki opis: Istaknuti specifičnosti suvremenog društvenog poretka te ukazati na položaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotičući vrijednosti i kategoriju obrazovanja

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, SENNETT, Richard, The culture of new capitalism, HABERMAS, Jurgen, Tehnika i znanost kao ideologija, MYERSON, George, Heidegger, Habermas i mobiteli

    V.

    Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“

    Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etičku teoriju, zasnovanu na razvijanju onoga što autor naziva organe morale

    Literatura: HARTMANN, Nicolai, Etika, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, CAMUS, Albert, Pobunjeni čovjek

    VI.

    Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina?

    Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etičke teorije ukazati na specifičnost odnosa između institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u tom spoju

    Literatura: JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, MACINTYRE, Alasdair, Za vrlinom – studija o teoriji morala

    VII.

    Naslov: Etički izazovi postmoderne

    Kratki opis: Izložiti moralne probleme s kojima se bore žene i muškarci u postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari problemi poprimili

    Literatura: BAUMAN, Zygmunt, Postmoderna etika, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije

    VIII.

    Naslov: Obrazovanje – funkcionalistička perspektiva

    Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive univerzalističkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    IX.

    Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektiva

    Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya, zalaganje za ukidanje škola i teme obrada tema poput razmjene vještina, obrazovanja i ljudskog potencijala

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, DEWEY, John, Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, DEWEY, John, The school and society, ILLICH, Ivan, Dole škole

    X.

    Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektive

    Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    XI.

    Naslov: Nova desnica u obrazovanju

    Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici tržišta i organizaciji škola

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    XII.

    Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju

    Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti obrazovanja i odnosima moći

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    XIII.

    Naslov: Obrazovanje – interakcionistička perspektiva

    Kratki opis: Teorija simboličkog interakcionizma o društvenim ulogama, tipiziranju i etiketiranju

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    XIV.

    Naslov: Komunikacija i mediji

    Kratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj

    Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija

    XV.

    Naslov: Završna razmatranja i zaključci



    Naziv kolegija


    Kršćanske teme u umjetnosti


    Kod kolegija

    FFPUM211


    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Diplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija

    I.


    ECTS vrijednost boda:

    2


    Semestar

    2.


    Broj sati po semestru (p v s)

    15 15 0



    Status kolegija:

    Izborni B2/C

    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:




    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti i srodnih studija

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    Dr. sc. Tatjana Mićević – Đurić, doc.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    Infozone1@zg.t-com.hr

    Asistent

    Valerija Soldo, asist.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    valerija.soldo1@gmail.com

    Ciljevi kolegija:

    Cilj kolegija je upoznati studente s likovnim prikazima kršćanskih sadržaja u različitim razdobljima povijesti umjetnosti.

    Od ranog kršćanstva, pa sve do danas, na različite načine ovisne o društveno-povijesnim prilikama i stupnju razvoja ljudskog društva, te dogme, različite teme iz Biblije i apokrifnih tekstova prikazivani su u slikarstvu i skulpturi kršćanskoga svijeta.

    Kolegij daje pregled najvažnijih kršćanskih tema u umjetnosti istočne i zapadne crkve, tako da će studenti moći uočiti razlike i zajedničke elemente pojedinih prikaza. Naučite će, također, povezati tekst sa likovnim prikazom.




    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    Na primjerima slikarstva i kiparstva iz različitih razdoblja studenti će se osposobiti za prepoznavanje prikazanih tema, njihovo tumačenje i povezivanje teksta i likovnog prikaza.

    Time će svoja znanja o sadržaju biblijskih i drugih vjerskih tekstova upotpuniti njihovim vizualnim prikazima i povezat će se ranije stečena znanja o tekstu i kultu s vizualnim prikazom.



    Također, uočit će se i razlike nastale uslijed stilskih mijena tijekom povijesti.



    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):





    • Književni izvori za prikaze kršćanskih tema u likovnim umjetnostima

    • Likovni atributi

    • Anđeli

    • Starozavjetne teme: Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Abraham, Mojsije...

    • Kristološki ciklusi

    • Bogorodičin ciklus

    • Ciklusi svetaca




    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • pisati domaće zadaće

    • pisati pismeni ispit

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

    30

    1

    Max 20%

    Domaće zadaće

    15

    0,5

    Max 10%

    Završni ispit (pismeni)

    15

    0,5

    Min 70%

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.


    Izrada domaćih zadaća ocjenjuje se na sljedeći način:
    manje od 50% urađene zadaće = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 2% ocjene

    od 61% do 70% = do 4% ocjene

    od 71% do 80% = do 6% ocjene

    od 81% do 90% = do 8% ocjene

    od 91% do 100% = do 10% ocjene


    Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 14% ocjene

    od 61% do 70% = do 28% ocjene

    od 71% do 80% = do 42% ocjene

    od 81% do 90% = do 56% ocjene

    od 91% do 100% = do 70% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)





    Obvezna literatura:


    Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb

    Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    Hall, J., Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.

    Poesche, J., Italian Frescoes: the Age of Giotto 1218-1400., , New York, 2005., str.187-192, 250-254


    Dopunska literatura:


    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Obvezno je sudjelovanje u zajedničkom radu tijekom nastave, te redovito izvršavanje zadataka za rad kod kuće.

    Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    Ispit se polaže pismeno.



    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Pregled književnih izvora za kršćanske teme u umjetnosti

    Kratki opis: Biblija – Stari i Novi zavjet; pojam apokrifnog teksta i upoznavanje s najvažnijima, Zlatna legenda

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    II.

    Naslov: Likovni atributi

    Kratki opis: Pojam likovnog atributa i pregled atributa po najvažnijim svecima

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    III.

    Naslov: Starozavjetne teme u likovnim umjetnostima

    Kratki opis: Likovni prikazi događaja iz Petoknjižja: Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Abraham, Izak, Jakov, Josip, Mojsije...

    Literatura: Biblija, J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.

    IV.

    Naslov: Starozavjetne teme u likovnim umjetnostima

    Kratki opis: Likovni prikazi najpoznatijih i najvažnijih tema iz ostalih knjiga Starog zavjeta

    Literatura: Biblija, J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.

    V.

    Naslov: Kristološki ciklusi – Praznični ciklus

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju Prazničnom ciklusu, najvažnijem ciklusu kršćanske umjetnosti

    Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    VI.

    Naslov: Kristološki ciklusi – Ciklus muka

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju kristološkom ciklusu Kristovih muka, te njihov odnos i povezivanje sa scenama Prazničnoga ciklusa

    Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    VII.

    Naslov: Kristološki ciklusi – Ciklus Kristovih čuda i javnog djelovanja

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju kristološkom ciklusu Kristovih čuda i javnog djelovanja, te njihov odnos i povezivanje s ostalim scenama Prazničnoga ciklusa

    Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    VIII.

    Naslov: Apokalipsa

    Kratki opis: Prikazi i tumačenje Apokalipse, Drugog Kristova dolaska, Posljednjeg suda...

    Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    IX.

    Naslov: Bogorodičin ciklus

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje prikazuju događaje iz Marijina djetinjstva i mladosti

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000. Poesche, J., Italian Frescoes: the Age of Giotto 1218-1400., , New York, 2005., str.187-192, 250-254.

    X.

    Naslov: Ciklus sv. Ivana Krstitelja

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Ivana Krstitelja

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XI.

    Naslov: Ciklus sv. Nikole

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Nikole

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XI.

    Naslov: Ciklus sv. Jurja

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Nikole

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XII.

    Naslov: Ciklus sv. Franje

    Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Franje Asiškoga

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XIII.

    Naslov: Anđeli

    Kratki opis: Pregled podjele na anđeoske redove i odgovarajućih likovnih prikaza; ciklus arkanđela Mihajla

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XIV.

    Naslov: Apostoli i evanđelisti

    Kratki opis: Prikazi apostola (pojedinačni i u scenama); Prikazi evanđelista

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.

    XV.

    Naslova: Svetice

    Kratki opis: Prikazi pojedinačnih figura i događaja iz života najvažnijih svetica: Marija Magdalena, Marija i Marta, sv. Katarina, sv. Lucija, sv. Barbara, sv. Agneza, sv. Cecilija, sv. Anastazija...

    Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.


    Download 3.91 Mb.
    1   ...   19   20   21   22   23   24   25   26   ...   37




    Download 3.91 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa



    Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

    Download 3.91 Mb.