Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 3.91 Mb.
bet25/37
Sana07.04.2017
Hajmi3.91 Mb.
1   ...   21   22   23   24   25   26   27   28   ...   37


Naziv kolegija

ARHITEKTURA 19. I 20. STOLJEĆA

U BIH I HRVATSKOJ


Kod kolegija

FFPUM314

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Diplomski studij


Godina

studija

druga godina diplomskoga studija

ECTS vrijednost boda:

4

Semestar

III (zimski)

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 15

Status kolegija:

A

Preduvjeti:




Pristup kolegiju:

Upisana druga godina diplomskoga studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

redoviti profesor dr. sc. Jaroslav Vego, dipl. ing. Arhitekture

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

jaroslav.vego@tel.net.ba 387 36 355 007

Asistent

Sanja Zadro

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

sanjazadro88@gmail.com 063 666 591

Ciljevi kolegija:


Cilj predmeta je stjecanje fundusa znanja o razvoju arhitekture u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću, podizanje svijesti o specifičnoj vrijednosti suvremene nacionalne arhitektonske baštine, te s tim u svezi i podizanja svijesti o potrebi aktivnog čuvanja ovoga prostornog resursa kao esencijalne i egzistencijalne osobitosti nacionalnog prostora.
Tematske cjeline sagledavaju se unutar političkog, društvenog, ideološkog i gospodarskog konteksta u kojem nastaju, s ciljem da se student, nakon apsolvirane nastave na kolegiju, može kompetentno baviti pitanjima analitičkog vrjednovanja arhitekture koja je nastala u danom vremenskom i prostornom okruženju.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Nakon odslušanog kolegija od studenta se očekuje da pravilno interpretira i vrjednuje razvoj suvremene arhitekture i opus relevantnih autora koji su djelovali u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj u 19. i u 20. stoljeću, da ima kapacitet samostalno obraditi teme iz gradiva vezanog uz graditeljsku i urbanističku baštinu suvremenog doba, te s tim u svezi provoditi znanstvena i stručna istraživanja iz sadržaja Kolegija.

Izradom seminarskog rada se, kroz oblikovnu analizu arhitektonskih djela, potiču individualna zapažanja i u raspravama se razvija sposobnosti izražavanja i argumentiranja.



Sadržaj silabusa/izvedbenog plana


Kolegij „Arhitektura 19. i 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj“ uključuje kronološki pregled, analizu i tumačenje glavnih procesa razvoja arhitekture na tlu Hrvatske i Bosne i Hercegovine u 19. i 20. stoljeću.
Na odabranim primjerima arhitektonskih realizacija se, korištenjem multimedijalnog pristupa, stječu spoznaje o autorskom opusu nositelja tih procesa u razdoblju od početka 19. do devedesetih godina 20. stoljeća, u kontekstu europskih i svjetskih tokova razvoja arhitekture.
Osim obrađivanja teme u vidu nastavničkog izlaganja ilustriranog primjerima, zadatak studenata je i proučavanje pojedinih građevina u vidu usmeno izloženih seminarskih radova, izrađenih na osnovi literature, te analize građevina u sklopu terenske nastave.

Način izvođenja nastave


Predavanja




konzultacije seminar terenska nastava

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati kolokvije

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • sudjelovati na terenskim nastavama

Praćenje i ocjenjivanje studenta


pohađanje nastave

kontinuirana provjera znanja

pismeni ispit


seminarski rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave

45

1,5

10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

15%

Kolokviji

30

0,50

25%

Završni ispit

50

1

50%

Dodatna pojašnjenja: Studenti nemaju obvezu pisanja kolokvija. Ukoliko ne pristupe kolokvijima, gradivo apsolviraju na završnom ispitu. U konačnu ocjenu, uz broj bodova prikupljen pisanjem testa, ulazi seminarski rad (napisan i usmeno prezentiran) te prisutnost na nastavi.
Prisutnost na nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2,5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

7,5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je pročitan.

2,5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

4% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

7,5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 5% ocjene

od 61% do 70% = do 10% ocjene

od 71% do 80% = do 15% ocjene

od 81% do 90% = do 20% ocjene

od 91% do 100% = do 25% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:


Bosna i Hercegovina

KRZOVIĆ, Ibrahim, Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878.-1918.

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo,1987.
VEGO, Jaroslav,

Das architektonische Erbe Mostars aus der Zeit der österreichisch-ungarischen Verwaltung

Technischen Universitat Graz (Tehničko sveučilište u Grazu), Graz, Austrija, 2006.


Hrvatska

Uchytil, Barišić, Marenić, Kahrović; Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2009.

Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

Dopunska literatura:

BOŽIĆ, Jelena, Arhitekt Josip Vancaš  

Zavod za udžbenike i nastavna sredstva RS, Sarajevo, BiH, 2006.


DAMJANOVIĆ, Dragan: Arhitekt Herman Bollé, Leykam international, Zagreb, 2013.

DAMJANOVIĆ, Dragan: Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta (katalog izložbe), Gliptoteka, HAZU, Zagreb, prosinac 2011./siječanj 2012.

DAMJANOVIĆ, Dragan: Đakovačka katedrala, Matica hrvatska, Zagreb, 2009.


DOBRONIĆ, Lelja: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova, Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske, 1983.

ČORAK, Željka, U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

HITCHCOCK, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977.

HRASNICA, Mehmed, Arhitekt Josip Pospišil; život i djelo

Arhitektonski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, BiH, 2002.

KRZOVIĆ, Ibrahim, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini 

Sarajevo Publishing, Sarajevo, BiH, 2004.
KUDĚLA, Jiří; DIMITRIJEVIĆ, Branka; VACÍK, Ivo: Arhitekt Karel Pařík: Čeh koji je gradio europsko Sarajevo, Ambasada Češke Republike u Bosni i Hercegovini, Muzej Sarajeva, Sarajevo, 2007.

MANEVIĆ, Zoran (i dr.): Arhitektura XX. vijeka, Beograd, Zagreb, Mostar; Prosveta, Spektar; Prva književna komuna, 1986. (odabrana poglavlja)

MARUŠEVSKI, Olga: Iso Kršnjavi kao graditelj, II. nadopunjeno izdanje, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

MILIĆ, Bruno, Urbani razvoj gradova na tlu Hrvatske – 19. stoljeće Prostor, Zagreb, 2006., br. 2(32), str. 196-217

MIRKOVIĆ, Đuro; ŠNELER, Marino, Jedan relevantni segment graditeljskog naslijeđa – višestambene zgrade izvođene nakon Drugog svjetskog rata, Prostor, Zagreb, 1999., br. 1(17), str. 113-120

PLANIĆ, Stjepan, Problemi suvremene arhitekture, UHA, Zagreb 1996.

SPASOJEVIĆ, Borislav,

Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu

Rabic, Sarajevo, BiH, 1999.

ŠTRAUS, Ivan: 99 arhitekata sarajevskog okruga: 1930-1990., Sarajevo, Zagreb: Šahinpašić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2010.

PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata MH, Zagreb, 1987.

RADOVIĆ-MAHEČIĆ, Darja, Moderna arhitektura u Hrvatskoj 30-ih IPU & Školska knjiga, 2007.

VIDAKOVIĆ, Siniša, Arhitektura javnih objekata u Banjaluci (1918.-1941.) Akademija nauka i umjetnosti Republike Srpske, Banja Luka, BiH, 2006.



Secesija u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

Bidermajer u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 1997. (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

Monografije pojedinih autora različitih nakladnika




Dodatne informacije o kolegiju

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline

TEME, ISHODI I LITERATURA


I.

Naslov: RAZVOJ ARHITEKTURE U EUROPI OD INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE DO POJAVE MODERNE ARHITEKTURE NA KONCU 19. STOLJEĆA

Kratki opis:

Gospodarske i društvene promjene u Europi u 18. i 19. stoljeću.

Pojava klasicizma – barokni klasicizam.

Arhitektura klasicizma u Francuskoj i u njemačkim zemljama. Razvoj arhitekture klasicizma u srednjoeuropskom kulturnom krugu.

Pojava arhitekture povijesnih stilova. Neogotika, neoromanika, neorenesansa, neobarok, neoklasicizam. Akademizam i eklekticizam u arhitekturi.

Arhitektura historicizma u Francuskoj i u njemačkim zemljama. Razvoj arhitekture historicizma u srednjoeuropskom kulturnom krugu. Schinkel, Karl Friedrich.

Inženjerska arhitektura 19. i početka 20. stoljeća i njezin utjecaj na modernu arhitekturu. Paxton, Joseph. Eiffel, Gustave.


Literatura: HITCHCOCK, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977.

II.

Naslov: SUVREMENA SVJETSKA ARHITEKTURA 20. STOLJEĆA

Kratki opis:

Protagonisti razvoja arhitekture 20. stoljeća i referentni autorski opus:

Wagner, Otto. Gaudi, Antoni. Sullivan, Louis Henry. Berlage, Hendrik Petrus. Horta, Victor. Olbrich, Joseph Maria. Wright, Frank Lloyd. Behrens, Peter. Poelzig, Hans. Loos, Adolf. Hoffmann, Josef. Saarrinen, Gottlieb Eliel. Gropius, Walter. Mies van der Rohe, Ludvig. Charles-Édouard Jeanneret - Le Corbusier. Nervi, Pier Luigi. Skidmore; Louis. Owings; Nathaniel. Merrill, John. Aalto, Alvar. Scarpa, Carlo. Saarinen, Eero.

Pokreti, grupe i stilovi: Čikaška škola, Art Nouveau, Deutscher Werkbundt, Bauhaus, De Stijl, Konstruktivizam, Art Deco, Ekspresionizam, Internacionalni stil, CIAM.



Literatura: HITCHCOCK, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977.

III.

Naslov: ARHITEKTURA HRVATSKE U 19. STOLJEĆU

Kratki opis:

Bidermajer. Rani historicizam. Visoki historicizam.

Felbinger, Bartol. Grahor, Janko Nikola. Melkus, Rupert. Lenuzzi, Milan.

Bollé, Hermann. Bradarić, Aleksandar. Waidmann, Kuno. Schmidt, Friedrich.



Literatura:
Historicizam u Hrvatskoj 1 i 2, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 2000., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)
DAMJANOVIĆ, Dragan: Bečka Akademija likovnih umjetnosti i hrvatska arhitektura historicizma. Hrvatski učenici Friedricha von Schmidta (katalog izložbe), Gliptoteka, HAZU, Zagreb, prosinac 2011./siječanj 2012.

IV.

Naslov: ARHITEKTURA SECESIJE U HRVATSKOJ I POČECI MODÉRNE

Kratki opis:

Hönigsberg, Lav. Deutsch, Julije. Baranyai, Aladar Vladimir. Bastl, Vjekoslav. Kalda, Lav. Lubynski, Rudolf. .Axman, Victor. Sunko, Dionis. Ambrosini, Emilio. Nakić, Špiro. Tončić, Kamilo. Senjanović, Petar. Brajnović, Petar. Bauer, Bruno. Koechlin, Heinrich Anton.



Literatura: Secesija u Hrvatskoj, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 2003., (poglavlja koja se odnose na arhitekturu)

V.

Naslov: ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE 1878. – 1918.

Kratki opis:

Vancaš, Josip. Parik, Karl. Pospišil, Josip. Vittek, Aleksandar. Iveković, Ćiril. Blažek, Franz. Sunko, Dionis. Tonnies, Rudolf. Huber, Ludwig. Berger, Hans. Butscha, August. Panek, Carl. David, Maksimilijan. Nemeczek, Hans. Komadina, Miloš Stefan Filip Franz.



Literatura:

KRZOVIĆ, Ibrahim, Arhitektura Bosne i Hercegovine 1878.-1918.

Umjetnička galerija BiH, Sarajevo,1987.


VI.

Naslov: HRVATSKA MODÉRNA

Kratki opis:

Kovačić, Viktor. Planić, Stjepan. Ibler, Drago. Freundenreich, Aleksandar. Florshutz, Srećko. Denzler, Juraj. Kauzlarić, Mladen. Neidhardt, Juraj. Galić, Drago. Zemljak, Ivan. Löwy, Slavko. Cota, Frane. Urlich, Anton. Weissman, Ernest. Steinmann, Egon. Auer, Bela. Vrkljan, Zvonimir. Albini, Alfred. Pelzer, Ljudevit. Perugini, Enea. Pičman, Josip. Puhali, Raoul. Nordio, Umberto. Kodl, Josip Maria. Kaliterna, Fabijan. Baldasar, Helen. Ciciliani, Emilio. Horvat, Lavoslav. Dobrović, Nikola.




Literatura: PREMERL, Tomislav, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata MH, Zagreb, 1987.

VII.

Naslov: ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

Kratki opis:

Karl, Parik. Baldasar, Helen. Ibler, Drago. Smiljanić, Dušan. Zloković, Milan. Kabiljo, Leon. Finci, Jahiel. Bajlon, Mate. Samanek, Emanuel. Kadić, Muhamed. Kadić, Reuf.




Literatura: MANEVIĆ, Zoran (i dr.): Arhitektura XX. vijeka, Beograd, Zagreb, Mostar; Prosveta, Spektar; Prva književna komuna, 1986. (odabrana poglavlja)
ČORAK, Željka, U funkciji znaka: Drago Ibler i hrvatska arhitektura između dva rata, Matica hrvatska, Zagreb, 2000.

VIII.

Naslov: KOLOKVIJ 1

Kratki opis: Provjera znanja obuhvaća nastavne cjeline I - VII


IX.

Naslov: ARHITEKTURA HRVATSKE NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

Kratki opis:

Šegvić, Neven. Strižić, Zdenko. Kauzlarić, Mladen. Vesanović, Dinko. Tišina, Franjo. Rašica, Božidar. Galić, Drago. Perković, Lovro. Horvat, Lavoslav. Turina, Vladimir.



Literatura: Uchytil, Barišić, Marenić, Kahrović; Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2009.
MIRKOVIĆ, Đuro; ŠNELER, Marino, Jedan relevantni segment graditeljskog naslijeđa – višestambene zgrade izvođene nakon Drugog svjetskog rata, Prostor, Zagreb, 1999., br. 1(17), str. 113-120

X.

Naslov: ARHITEKTURA HRVATSKE ŠEZDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA

Kratki opis:

Neumann, Zlatko. Ostrogović, Kazimir. Fabris, Stanko. Kučan, Ninoslav. Nikšić, Radovan. Vitić, Ivan. Haberle, Marijan. Magaš, Boris. Šmidihen, Edo. Horvat, Radovan. Albini, Albert. Šegvić, Neven. Filipović, Nikola. Vodička, Mladen.



Literatura: Uchytil, Barišić, Marenić, Kahrović; Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2009.

XI.

Naslov: ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE ’50-TIH I ’60-TIH GODINA 20. STOLJEĆA

Kratki opis:

Kadić, Reuf. Ivanković, Tihomir. Finci, Jahiel. Samanek, Emanuel. Kadić, Muhamed. Čičin-Šain, Andrija. Neidhardt, Juraj. Finci, David. Janković, Živorad. Muhasilović, Halid.



Literatura: MANEVIĆ, Zoran (i dr.): Arhitektura XX. vijeka, Beograd, Zagreb, Mostar; Prosveta, Spektar; Prva književna komuna, 1986. (odabrana poglavlja)

XII.

Naslov: ARHITEKTURA HRVATSKE SEDAMDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA

Kratki opis: Haberle, Marijan. Kušan, Petar. Kovačić, Dinko. Odak, Tomislav. Čičin-Šain, Andrija. Crnković, Ivan. Kauzlarić, Mladen. Šegvić, Neven. Silađin, Branko. Auf-Franić, Hildegard. Magaš, Boris.



Literatura: Uchytil, Barišić, Marenić, Kahrović; Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2009.

XIII.

Naslov: ARHITEKTURA HRVATSKE OSAMDESETIH GODINA 20. STOLJEĆA

Kratki opis: Kincl, Branko. Tajder, Radovan. Duplančić, Boris. Uglešić, Ante. Hržić, Marijan. Juračić, Dražen. Bašić, Nikola.


Literatura: Uchytil, Barišić, Marenić, Kahrović; Leksikon arhitekata Atlasa hrvatske arhitekture XX. stoljeća Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, 2009.

XIV.

Naslov: ARHITEKTURA BOSNE I HERCEGOVINE ’70-TIH I ’80-TIH GODINA 20. STOLJEĆA

Kratki opis:

Krupjel, Bogoljub. Nešković, Nikola. Zahirović, Sead. Bulić, Branko. Ugljen, Zlatko. Dobrović, Vladimir. Alikalfić, Lidumil. Kušan, Milan. Đapa, Dušan. Štraus, Ivan.




Literatura: ŠTRAUS, Ivan: 99 arhitekata sarajevskog okruga: 1930-1990., Sarajevo, Zagreb: Šahinpašić, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, 2010.

XV.

Naslov: KOLOKVIJ 2

Kratki opis: Provjera znanja obuhvaća nastavne cjeline IX – XIV




Naziv kolegija


VIZUALNE KOMUNIKACIJE

Kod kolegija

FFPUM315

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti



Diplomski studij

Godina

studija

II. godina diplomskoga studija

ECTS vrijednost boda:

4

Semestar

IV (ljetni)

Broj sati po semestru (p v s)

30 15 0

Status kolegija:

A

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:




Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

Prof. dr. sc. Antun Karaman

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

antun.karaman@unidu.hr

Asistent

Sanja Zadro

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

sanjazadro88@gmail.com 063 666 591

Ciljevi kolegija:


Osposobljavanje studenata metodološkom aparaturom i teorijskom terminologijom za kritičko sagledavanje fenomena vezanih uz suvremenu kulturu dominantno obilježenu distribucijom informacija posredstvom različitih vizualnih medija.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Ključni ishodi kolegija su razumijevanje i interpretacija osobitosti različitih medija vizualne komunikacije te uklapanje u okvire relevantnih teorijskih modela i kontekstualnih odrednica. Studenti će, tijekom semestra, uslijed ponuđenih teorijskih i tematskih temelja na uvodnim predavanjima, dobiti sustavan uvid u specifičnosti pojedinih medija vizualnih komunikacija i razviti sposobnosti za razumijevanje i kritičko razmatranje čimbenika koji utječu na formiranje značenja prilikom procesa recepcije određenoga vizualnoga materijala posredovanoga različitim medijima.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


U kolegiju će naglasak biti na interdisciplinarnim pristupima fenomenima vizualne kulture i komunikacije te upoznavanju sa suvremenim teorijskim modelima u analizi i razumijevanju procesa kreiranja značenja uslijed recepcije vizualnoga materijala iz domena visoke i primijenjene umjetnosti, popularne kulture te masovnih medija, procesima interpretacije ovisnima o promatračkim kompetencijama, predznanjima, očekivanjima i kulturnom kontekstu unutar kojega je vizualni materijal distribuiran. Studentima će biti ponuđen i uvid u posebnosti različitih vizualnih medija (stripa, plakata, fotografije, filma, grafičkoga dizajna, elektroničkih medija) uz kratke osvrte na povijesni razvoj i društveni značaj svakoga od njih. Mediji vizualne komunikacije, s obzirom na kompleksnost asocijativnih potencijala pri interpretaciji podražaja koji djeluju na osjet vida i osvješćivanju procesa gledanja kao vizualnoga mišljenja kao i raznovrsnih kontekstualnih mreža i uporišta koji se pri interpretaciji mogu pokazati relevantnima, bit će razmatrani s naglaskom na interaktivnom pristupu u nastavi te uočavanju širine intermedijalnih odnosa.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • pisati test

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej













Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave

45

1,5

10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

20%

Završni ispit

40

1,5

70%

Pohađanje nastave:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene


81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%

Seminarski rad:


Pisanje seminarskog rada:


0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispiti se ocjenjuju na sljedeći način



manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 15% ocjene

od 61% do 70% = do 25% ocjene

od 71% do 80% = do 35% ocjene

od 81% do 90% = do 55% ocjene

od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:





  1. Sturken, Marita; Cartwright, Lisa: Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford University Press, 2001




Dopunska literatura:




  1. Banham, Reyner: Theory and Design in the First Machine Age. Architectural Press, Oxford, 1960.

  2. Barthes, Roland: Svijetla komora – bilješka o fotografiji, Antibarbarus, Zagreb, 2003.

  3. Benjamin, Walter: Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije i Mala povijest fotografije, u: Benjamin, Walter: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. (urednik: Viktor Žmegač, prijevod: Truda Stamać i Snješka Knežević)

  4. Bordwell, David: O povijesti filmskoga stila, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2005.

  5. Conway, Hazel: Design History: a students’ handbook, Taylor & Francis e-Library, 2006

  6. Danto, Arthur, C.: Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti, Kruzak, Zagreb, 1997

  7. Debord, Guy: Društvo spektakla, Zagreb, Arkzin, 1999

  8. Gilić, Nikica: Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb, 2007

  9. Freund, Gisèle: Fotografija i društvo, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1981.

  10. Horvat-Pintarić Vera, Televizija danas, Zbornik, Bit Internacional, Zagreb, 1992.

  11. Kavurić, Lada: Hrvatski plakat do 1940., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999

  12. Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000.

  13. McCloud, Scott: Understanding Comics: The Invisible Art, HarperCollins Publishers Inc., New York, 1993

  14. Manovich, Lev: The Language of New Media, The MIT Press, Cambridge Massachusetss, 2001

  15. Mitchell, W. J. T.: Ikonologija: slika, tekst, ideologija, Antibarbarus, Zagreb, 2009.

  16. Mitchell, W. J. T.: What do Pictures want? The lives and loves of images, Chicago; London, The University of Chicago Press, 2005

  17. Mitchell, W.J.T: Word and Image, u: Nelson, Robert; Shiff, Richard: Critical Terms for Art History, University of Chicago Press, 1996

  18. Paić, Žarko: Vizualne komunikacije – uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008.

  19. Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000.

  20. Peterlić, Ante: Povijest filma. Rano i klasično razdoblje, HFS, Zagreb, 2008.

  21. Peterlić, Ante: Studije o devet filmova, Hrvatski filmski savez, Zagreb, 2002.

  22. Purgar, Krešimir (ur.): Vizualni studiji: umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata (zbornik), Centar za vizualne studije, Zagreb, 2009.

  23. Ruhrberg, Schbeckenburgen, Fricke, Honnef: Umjetnost 20. stoljeća (ur. Ingo F. Walther), Taschen/VBZ, Zagreb, 2005 (odabrana poglavlja)




Dodatne informacije o kolegiju

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

cjeline

TEME, ISHODI I LITERATURA


I.

Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Konstituiranje kolegija, uvodne napomene, objašnjavanje metodologije, razgovor o popisu obvezne i izborne literature te rasporedu tema nastavnih jedinica, podjela seminarskih štema

Literatura: -

II.

Naslov: Vizualne komunikacije – gledanje i formiranje značenja

  • Proces interpretacije – formalni i kontekstualni čimbenici, psihologija promatrača, retorika vizualnoga

  • Vizualni znak – teorijski modeli interpretacije komunikacijskoga procesa

  • Gledanje kao vizualno mišljenje

  • Pogled kao elementarni čimbenik komuniciranja

  • Podjela medija vizualnoga komuniciranja

Literatura: - Sturken, Marita; Cartwright, Lisa: Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford University Press, 2001 (odabrani ulomci)

III.

Naslov: Riječ i slika

Teorijski rad W. J. T. Mitchella i „ikonički obrat“ u kontekstu suvremenih vizualnih studija

Literatura: Mitchell, W.J.T: Word and Image, u: Nelson, Robert; Shiff, Richard: Critical Terms for Art History, University of Chicago Press, 1996

IV.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: PLAKAT

Kratki opis: Povijest plakata kao medija masovnoga komuniciranja od početaka u XIX. stoljeću do danas; odnosi tendencija u oblikovanju plakata sa suvremenim im trendovima u likovnim umjetnostima; plakat kao umjetnost/plakat kao dio urbane svakodnevnice.

Literatura: Kavurić, Lada: Hrvatski plakat do 1940., Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1999

V.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: DIZAJN

Kratki opis: Dizajn kao medij vizualne komunikacije. Kronološki pregled: od sredine XIX. stoljeća do suvremenosti; kontekstualne odrednice; teorijska polazišta; dizajnerske prakse u kontekstu arhitekture i likovnih umjetnosti; industrijski i grafički dizajn; komercijalni dizajn – uloga oblikovanja u prodaji proizvoda.

Literatura: Banham, Reyner: Theory and Design in the First Machine Age. Architectural Press, Oxford, 1960. (odabrani ulomci)

VI.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: STRIP

Kratki opis: Strip kao posebna forma „sekvencionalne umjetnosti“; elementi stripa; definicije stripa; povijest medija; različita svjetska tržišta; različiti naglasci – europski i američki kulturni krugovi; strip i crtani roman (graphic novel), pitanja afirmacije u sustavu umjetnosti.

Literatura: McCloud, Scott: Understanding Comics: The Invisible Art, HarperCollins Publishers Inc., New York, 1993

VII.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: FOTOGRAFIJA 1

Kratki opis: Osnove fotografske tehnologije.
Uvod u povijesni pregled razvoja medija: „pretpovijest“, izum, eksperimenti, tehnološki aspekti, počeci, uloga novoga medija u načinu percipiranja svijeta; rasprave i tekstovi suvremenika o statusu fotografije i njezinom mjestu u sustavu umjetnosti.

Literatura: Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

VIII.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: FOTOGRAFIJA 2

Kratki opis: Kratki povijesni pregled: od početaka do suvremenosti.
Različiti aspekti medija; masovnost/komercijalna dimenzija i umjetnost.
Različite funkcije/žanrovi fotografije

Literatura: - Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

IX.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: FILM 1

Kratki opis: Formalne značajke – elementi filma
svojstva filmskoga zapisa

Literatura: Peterlić, Ante: Osnove teorije filma, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2000. (odabrani lomci)

X.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: FILM 2

Kratki opis: Film kao umjetnost – povijesni pregled

Literatura: Peterlić, Ante: Povijest filma. Rano i klasično razdoblje, HFS, Zagreb, 2008 (odabrani ulomci)

XI.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: FILM 3

Kratki opis: Film kao zabava – žanr i industrija

Literatura: Gilić, Nikica: Filmske vrste i rodovi, AGM, Zagreb, 2007

XII.

Naslov: Posebnosti medija vizualne kulture: TELEVIZIJA

Kratki opis: Oblici masovnih medija – podjela po načinu distribucije sadržaja; televizija (značajke medija i metode prijenosa vizualne poruke). Komuniciranje; propaganda; snaga vizualne poruke.

Literatura: Paić, Žarko: Vizualne komunikacije – uvod, Centar za vizualne studije, Zagreb, 2008. (odabrani ulomci)

XIII.

Naslov: Novi mediji, internet

Kratki opis: Suvremenost i redefiniranje pojma masovnih medija – korisnik umjesto gledatelja – iluzija participacije. Era elektronskih medija, brzina prijenosa poruke, usložnjavanje komunikacijskih odnosa, tipovi interakcije, retroaktivni pogled na postupno prevladavanje vizualnoga u odnosu na tekstualno kroz povijest masovnih medija i sinteza njihovih svojstava.

Literatura: Purgar, Krešimir (ur.): Vizualni studiji: umjetnost i mediji u doba slikovnog obrata (zbornik), Centar za vizualne studije, Zagreb, 2009. (odabrani ulomci)

XIV.

Naslov: Suvremeno oglašavanje putem vizualnih medija

Kratki opis: Brand, logo, vizualni identitet
- uloga vizualnoga identiteta u suvremenim strategijama oglašavanja
- vizualno posredovani mehanizmi uvjeravanja
- semiotika branda

Literatura: Sturken, Marita; Cartwright, Lisa: Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford University Press, 2001 (odabrani ulomci)

XV.

Naslov: Mediji i umjetnost

Kratki opis: Sintezni pregled načina na koji su umjetničke prakse propitivale i propituju ulogu masovnih medija u kreiranju slike svijeta.
Konceptualna umjetnost; video umjetnost; performans...
Pitanja reprezentacije, objekta, tijela, medija i intermedijalnosti

Literatura:Sturken, Marita; Cartwright, Lisa: Practices of Looking: Introduction to Visual Culture, Oxford University Press, 2001 (odabrani ulomci)




Naziv kolegija


Umjetnost postmoderne

Kod kolegija

FFPUM316

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Diplomski sveučilišni studij



Godina

studija


II.

ECTS vrijednost boda:

4


Semestar

4.

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 15


Status kolegija:

Obvezni A

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc.Ljiljana Rajković, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

rajkovicart@gmail.com, 063 250-103

Asistent

Tomislav Ćavar, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

t.cavar@gmail.com

Ciljevi kolegija:


Upoznati studente s osnovnim pojmovima i karakteristikama postmoderne umjetnosti unutar kompleksa kasnog industrijskog društva i njegove prakse te pluralnost: komparativno viđenje, kojim se prati prati opći epistemološki proces promjene paradigmi, a manifestira kao postmoderna. Riječ je o svojevrsnom vizualnom, slikovnom i kulturnom zaokretu koji oslobađa sliku od vladajućih tradicionalnih paradigmi.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Sposobnosti za za kritičku interpretaciju i komparativnu analizu- différence likovno-umjetničkih djela postmodernog razdoblja uz integriranje spoznaja iz suvremenih postmodernih/poststrukturalističkih teorijskih pravaca na razvoj studentova kritičkog mišljenja pri recepciji djela suvremene postmoderne umjetnosti.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Kroz kolegij studenti će se upoznavati sa suvremenim (postmodernim/ poststrukturalističkim) teorijskim pravcima i osnovnim pojmovima vezanim za postmodernu: ukidanje velikih naracija, identitet, subjekt, osobno, političko i sl. Teorijske spoznaje paralelno će se kritički primjenjivati na likovno-umjetnička djela ovoga razdoblja sa svim njihovim karakteristikama: kolaž, fragmentarnost, parodija, ironija, igra, poigravanje trivijalnim, žanrovi popularne kulture, spektakl, performativna umjetnost, šok, provokacija, umjetnost kao politički i aktivistički čin itd.
Spektakl (lot. spectaculum - tomosha) - teatr sanʼati asari. Postanovkachirej. boshchiligida teatr jamoasi (aktyorlar, rassom, kompozitor, baletmeyster va h.k.) tomonidan yaratiladi. S. asosida pyesa (opera va balet kompozitor partiturasi, libretto, ssenariy) mazmuni bilan belgilanuvchi gʻoyaviy niyat yotadi.


Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati seminarski rad i izložiti ga



Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

45

1,5

Max 10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

Max 20%

Završni ispit (pismeni)

30

1

Min 30%

Završni ispit (usmeni)

15

0,5

Min. 40%

Dodatna pojašnjenja:


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (30% od ukupne ocjene). U konačnu ocjenu završnog ispita ulaze, angažiranosti tijekom nastave i ocjena seminarskog rada.,koja nosi 30% od ukupne ocjene. Seminarski rad obveza studenta, radi li se samo pismeno i brani se usmeno, te koliki udio nosi u konačnoj ocjeni.

Ukoliko se radi seminarski rad, te postoji obveza i usmenog izlaganja on se može ocijeniti ovako (unutar onih 10 % koji on nosi u ukupnoj ocjeni):
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:


Pismeni:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene
Usmeni:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)




Obvezna literatura:


Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007.85.str.

Erika Fischer-Lichte, Estetika performativne umjetnosti, Šahinpašić,Sarajevo/Zagreb, 2009., str.230.str

Dana Arnold Historija umjetnosti, Šahimpašić,Sarajevo, 2006., 114.



Ukupan zbroj stranica, 426.


Dopunska literatura:

Walter Benjamin, Umjetničko djelo u doba tehničke reprodukcije u: Estetički ogledi,Školska knjiga, Zagreb 1986.

http://postmodradiohead.wordpress.com/uvod-malo-o-postmodernizmu-malo-o-radioheadu/postmodernizam/ Postmodernizam-Postmodernistički elementi u stvaralaštvu Radioheada. Žarko Paić i Krešimir Pudar, Vizualna konstrukcija kulture, Tvrđava, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti, Zagreb, 2009.poglevlje: Dekonstrukcija slike,od 9. Do 41.str

Catherine Belsey, Poststrukturalizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003.,poglavlje: Razlika i istina od 71.do 110. Ukupno str.74.

Vattimo, Kraj moderne Matica Hrvatska, Zagreb, 2000., poglavljee Nihilizam kao usud, od 29.,do 62.str. i Nihilizam i postmoderna u filozofiji, od 151 do 171.,str. Ukupno 53.str



Peter Bürger, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb 2007., str. 81.

Baudrillard, Jean, Simulacija i zbilja, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 2001, str. 252.



Sonja Briski-Uzelac, Umjetnost u doba kulturalne rekonfiguracije. Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu«, Tvrđa1–2 (2008), str. 75.

Boris Groys, Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti, Refleksije, Zagreb 2006., str. 122.



Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.



PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Upoznavanje sa sadržajem i ciljevima kolegija.

Literatura: Navedena literatura

II.

Naslov:Struktura umjetničkih (r)evolucija

Kratki opis: Kratki pregled teorijskih smjena i gibanja u postmodernom stanju te uvod u postmodernu likovnu umjetnost.

Literatura: * Vattimo, Kraj moderne Matica Hrvatska, Zagreb, 2000., poglavlje Nihilizam kao usud, od 29.,do 62.str. Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007.85.str

III.

Naslov: Ukidanje velikih naracija - dekonstrukcija

Kratki opis: Upoznavanje s pojmom dekonstrukcije te dekonstrukcionističke kritičke misli cijele modernosti u svjetlu epistemološkog relativizma. Paralelno će se dekonstruktivistička misao promotriti praktično na primjerima umjetnika ( (Marchel Duchamp, Fontana, 1917.; Jasper Johns Ludnica, 1962; Anthony Caro, Rano jutro, 1962).

Literatura: Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007

IV.

Naslov: Dekonstrukcija slike

Kratki opis: Dekonstruktivni postmodernizam pojavio se nakon što su francuske poststrukturaliste (Lyotarda, Derridu, Baudrillarda) prihvatili u SAD-u potkraj 1970-ih tj  Dekonstrukcija je putokaz drugačijem koraku iz teksta u ono podtekstualno. To se analogno prati sa zbivanjima u slikarstvu (dekonstrukcija slike).

Literatura: http://postmodradiohead.wordpress.com/uvod-malo-o-postmodernizmu-malo-o-radioheadu/postmodernizam/* Žarko Paić, 2009.poglevlje: Dekonstrukcija slike,od 9. Do 41.strChristopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007

*Peter Bürger, Teorija avangarde, Antibarbarus, Zagreb 2007., str. 51./59.


V.

Naslov: Trivijalno i popularno

Kratki opis: Kultura lišena stila trivijalno se upušta u savez s popularnom kulturom, pa takva kultura se prihvaća kao antielistička, antihijeralistička i oportunistička. Uvjet je narušavanje (velike) naracije, što se može vidjeti u figuralnom slikarstvu (Erich Fischl i Davida Salle).

Literatura: Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007.85.str.

* Žarko paić i Krešimir Pudar, Vizualna konstrukcija kulture, Tvrđava, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti, Zagreb, 2009.poglevlje: Dekonstrukcija slike,od 9. Do 41.str




VI.

Naslov: Marginalizirani identiteti

Kratki opis:Postmodernistička umjetnost u velikom dijelu posvećuje pozornost na dosada marginalizirane oblike identiteta i ponašanja, što će se promotriti na primjerima feminističke umjetnice M. Kelly.

Literatura: *Catherine Belsey, Poststrukluralizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003.,poglavlje: Razlika i istina od 71.do 110.

Dana Arnold Historija umjetnosti, Šahimpašić, Sarajevo, 2006., poglavlje : Čitanje umjetnosti, dekonstrukcija, ne kritika, 82., do 90.,str.



VII.

Naslov: Umjetnost i teorija

Kratki opis: Tipično obilježje postmoderne je ukidanje svih binarnih opozicija, pa tako i između fikcije i fakcije, pa i same znanosti i umjetnosti. Umjetnost je na taj način nužno povezana s teorijskim pravcima te se teorijski i praktični/umjetnički čin nužno upotpunjuju. .

Literatura: Catherine Belsey, Poststrukturalizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003.,poglavlje: Razlika i istina od 71.do 110

Žarko paić i Krešimir Pudar, Vizualna konstrukcija kulture, Tvrđava, časopis za teoriju, kulturu i vizualne umjetnosti, Zagreb, 2009.poglevlje: Dekonstrukcija slike,od 9. Do 41.str




VIII.

Naslov: Konceptualizam

Kratki opis: Konceptualistička samorefleksivnost je često znak postmodernističkog podrijetla, gdje umjetnici i kritičari u dosluhu traže „pravi“ odnos između djela i ideje. Onaj odnos koji je stvaralac implicirao, a koji je našao prijem kod publike. Crowtherov klasični postmodernistički prikaz ogromne slike u ulju Malcolma Morleya, koja je zapravo slika razglednice SS Amsterdam ispred Rotterdama.
Amsterdam Amsterdam - Niderlandiya poy-taxti. Amstel daryosining quyilish yeri-da joylashgan. A. mamlakatning muhim iqtisodiy markazi, aholisi soniga ko‘ra eng katta shahri, yirik dengiz porti (yuk oboroti 20 mln.t. dan ortiq)
On dodaje djela Audrey Flacka, Chucka Closea i Duane Hansona koji imaju sličnu dimenziju, te djela Johna Salta i Richarda Estesa koji su fotorealistični. Morley je glavni umjetnik za prijelaz s modernog i postmodernog.

Literatura: Sonja Briski-Uzelac, Umjetnost u doba kulturalne rekonfiguracije. Od umjetničkog artefakta prema vizualnom tekstu«, Tvrđa1–2 (2008), str. 75

IX.

Naslov: Drugi pristup konceptualizmu ili minimalizam

Kratki opis: Michael Fried tvrdi da minimalistički objekt može za promatrača imati značaj ukoliko je sugestivno postavljen u prostor. Tu se više ide na teatralnost što je u sukobu s modernizmom, npr. Slika Anthony Cara „Rano jutro“ i Roberta Morrisa koji nudi takvu mogućnost da postavlja pitanja. Inspirirali su mnoge kasnije postmodernističke umjetnike kao što su Michael Craig- Martin (izložio čašu vode).

Literatura: Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007.85.str.

X.

Naslov: Vizualna umjetnost u postmodernizmu

Kratki opis: Mnoge inovativne tehnike postmodernističke umjetnosti tražile su kroz umjetnički establišment tumačenja koja se oslanjaju na glavne teorijske pojmove kao što je refleksivnost, a koja nastaje iz umjetnikove svijesti o vlastitoj metodi i ideologiji. Postoji svijest o tom post-odnosu o kojem govori djelo Jeffa Walla „Slika za žene“ (1979.), Djelo Andyja Warhola „Cipele od dijamantnog praha“ se uspoređuje s Van Goghovom slikom „Čizme“.

Literatura: Catherine Belsey, Postrukturalizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003.,poglavlje: Razlika i istina od 71.do 110


XI.

Naslov: Feministička umjetnost

Kratki opis: Feministička umjetnost uglavnom predstavlja prostu političku proklamaciju, kao što je npr. performans „Čekanje“ iz 1972., „Semiotika kuhinje“ Marthe Rosler iz 1975. U kojem izgovara slova abecede, zatim Judy Chicago „Večera“ iz 1979. Njeno djelo je jasan simbol feminističke želje za povijesnim priznanjem žena i njihovih uloge, te osporava panteon u kojem dominiraju muškarci. Izdvaja se umjetnica Cindy Sherman.

Literatura: Erika Fischer-Lichte, Estetika performativne umjetnosti, Šahinpašić,Sarajevo/Zagreb, 2009., str.37-67, Tjelesna ko-prezentacija aktera i gledalaca


XII.

Naslov: Umjetnost kao politika

Kratki opis: . Informiranje ljudi o politici izričući političke stavove kroz vizualne umjetnosti kao što je film „Schlienderova lista“. Dok je Krugerova vezana za buržoaske prioritete što traži jest da pojedinac stekne moć. Politički konkretno djelo je Hansa Haackea koje se bavi pitanjima ekonomske kontrole i društvene pravde, podsjećajući nas na dobre i loše momke, itd. Haackeovo djelo „Društvena mast“ se ruga najznačajnijim ličnostima iz društvene korporacije koja je plaćena 90 tisuća dolara. Naravno, umjetnička djela trebaju „dovoditi u pitanje“.

Literatura: Erika Fischer-Lichte, Estetika performativne umjetnosti, Šahinpašić,Sarajevo/Zagreb, 2009., Catherine Belsey, Postrukturalizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003.

XIII.

Naslov: Postmodernistička ironija

Kratki opis: Psihološko tumačenje ne ukazuje ali prilično iskrivljena psihologija i vidljiva otuđenost likova pokazuje širi utjecaj na postmodernističke narativne i idejne klime kao što su slikari Jennifer Barlett (Njena priča), Robert Colescott( Baka i Francuz), Nicholas Africano i Elizabeth Murray.

Literatura: Catherine Belsey, Postrukturalizam, Šahimpašić, Sarajevo, 2003., Dana Arnold Historija umjetnosti, Šahimpašić,Sarajevo, 2006.,

XIV.

Naslov: Alternativa

Kratki opis: Od filozofije preko etike do umjetničkog stvaralaštva postoje veoma snažne intelektualne struje koje su alternativa postmodernizmu. Angloamerička liberalna struja kojoj pripada John Rawls, Joseph Raz, Michael Sandel, Stuart Hampshipire, Martha Nussbaum i Brian Barry. U drugim umjetnostima pronalazimo Joseph Beuysa, Frank Gherya, Philiph Glass i Robert Rauchenberg. Ravnoteža između modernog i postmodernog se vidi u romanu Umberta Eca „Ime ruže“.

Literatura: Christopher Butler, Postmodernizam, Šahinpašić, Sarajevo, Zagreb, 2007.,

XV.

Naslov: Provjera znanja i predaja seminarskih radova

Kratki opis:

Literatura:



3.12. Sustav osiguranja kvalitete studija
Osiguranje kvalitete provodit će se kroz kompetentnost nastavnika za pojedino područje i predmet kojeg je nositelj, samoevaluacijom unutar Fakulteta (interna evaluacija), studentskom evaluacijom nastavnih sadržaja i nastavnika, eksternom evaluacijom od strane Agencije za osiguravanje kvalitete.

4. STUDIJA IZVODLJIVOSTI
4.1.Mjesto izvođenja studijskog programa
Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru,

Mostar,


Matice hrvatske bb.
4.2. Prostor i oprema
Zgrada Filozofskog fakulteta sastoji se od prizemlja, dva kata i prostora u suterenu, što čini prostor od ukupno 4880,22 m2. Katovi su povezani liftom, koji je prilagođen osobama s invaliditetom. Pristupni prostor Fakultetu je također prilagođen osobama s invaliditetom, te im je osiguran i određeni broj parkirališnih mjesta.

U prizemlju se nalaze: ulazni hol i hodnik (9.10 m2 299.3 m2), ured dekana (40.79 m2), ured tajnice dekana (11.19 m2), predprostor dekanata (6.23 m2), ured prodekana za nastavu (20.38 m2), ured prodekana za znanost i prodekanice za međunarodnu suradnju (26.30 m2), ured računovodstvene službe (13.25 m2), ured pravne službe (19.71 m2), referada (43.57 m2), wc za invalide (6.05 m2), wc ženski (15.17 m2), wc muški (9.85 m2), wc predsoblje s dijelom za ostavu (3.65 m2 2.40 m2), kopirnica (21.07 m2), amfiteatar 12 (102.28 m2), te amfiteatar 13 (102.28 m2), što čini prostor od ukupno 804.22 m2.

Na prvom katu nalazi se većina učionica u kojima se održava nastava: amfiteatar 21 (80.95 m2), šest učionica od 40.43 m2, te četiri učionice od 61.08 m2, hodnik (208.91 m2), stepenište (51.20 m2), wc ženski (15.17 m2), wc muški (9.85 m2), wc predsoblje s dijelom za ostavu (3.65 m2 2.40 m2), te ostava (6.50 m2), što čini prostor od ukupno 865.21 m2.

Na drugom katu nalazi se većina ureda za profesore i asistente, i to 20 ureda za profesore i asistente od 21.20 m2, dva ureda za profesore i asistente od 28.29 m2, jedan ured za profesore i asistente od 64.78 m2, dvorana za sjednice (65.32 m2), ostava (6.05 m2), wc ženski (17.18 m2), wc muški (9.85 m2), wc predsoblje s dijelom za ostavu (3.65 m2 2.40 m2), ured referentice za nastavu (20.45 m2), stepenište (51.20 m2), te dva prostora za instalacije od 7.50 m2, što čini prostor od ukupno 925.87 m2.

U suterenu se nalaze: dvije prostorije za arhiv (19.76 m2, 18.97 m2), velika čitaonica (81.20 m2), mala čitaonica s računalima (41.26 m2), knjižnica s pristupnim prostorom (40.02 m2) i prostorom s knjigama (81.31 m2), četiri ureda (14.30 m2, 12.98 m2, 40.36 m2, 13.50 m2), četiri ostave (27.40 m2, 35.05 m2, 18.58 m2, 6.90 m2), kantina „Fenix“ (52.85 m2), strojarnica - lift (14.36 m2), wc ženski (15.17 m2), wc muški (9.85 m2), wc s predsobljem i dijelom ostave (3.80 m2 2.40 m2), prostor za instalacije (7.50 m2), hodnik i hol (190.05 m2 15.91 m2), što čini prostor od ukupno 754.15 m2.

Sve učionice za održavanje nastave opremljene su projektorom i računalom. Amfiteatar 21 ima video-konferencijski sustav. Dvije učionice su informatičke: učionica 31 s 15 računala i učionica 25 s 30 računala. U maloj čitaonici u suterenu se nalazi 15 računala.



Može se zaključiti da u sadašnjem stanju opremljenosti Fakultet raspolaže sa dovoljno najsuvremenije opreme za osiguranje optimalnih uvjeta za izvođenje predloženog studijskog programa.
4.3. Kadrovi za izvođenje studijskog programa (nastavnici i suradnici)

  1. dr. sc. Igor Fisković, red. profesor

  2. dr. sc. Antun Karaman, red. prof.

  3. dr. sc. Jaroslav Vego, dipl. ing. arh., red. profesor


  4. Download 3.91 Mb.
1   ...   21   22   23   24   25   26   27   28   ...   37




Download 3.91 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 3.91 Mb.