Prirodni sustavi




Download 1.55 Mb.
bet1/63
Sana31.07.2021
Hajmi1.55 Mb.
#16289
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   63

Prostorni plan Istarske županije



1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE


1.1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI


Klima, atmosfera i meteorologija



Fizikalne osnove vremena i klime
Klimu istočnog dijela Jadrana određuje nekoliko međusobno vrlo ovisnih uzroka. To su energija dozračena u atmosferu od Sunca i globalno atmosfersko strujanje u donjoj i srednjoj troposferi nad Sredozemljem i srednjom Europom. U pojasu od 42 do 45,5 sjeverne geografske širine ulazi u atmosferu na horizontalno postavljenu plohu godišnje oko 10 GJ m2. Promjene te energije tijekom godine su pravilne s ekstremima u mjesecima zimskog i ljetnog solsticija.

S obzirom na globalno strujanje valja naglasiti da se Jadran od jeseni do proljeća nalazi u Ferrelovoj ćeliji atmosferske cirkulacije. Ona se odlikuje vrlo promjenljivim baričkim i strujnim poljem, gdje se u donjoj troposferi izmjenjuju različite zračne mase i ističu pokretne ciklone i tromije anticiklone. Ljeti se ta ćelija povlači prema sjeveru, a Jadran biva zahvaćen suptropskim pojasom u koji atmosferski poremećaji rijetko ulaze. Njegova je značajka povećani tlak u visini i slabo strujanje, a dolje nad pučinom etezijski sjeverozapadnjak (maestral), koji predstavlja istjecanje zraka iz dominantne anticiklone nad zapadnim Sredozemljem prema depresiji tlaka u Maloj Aziji. Osim toga za specifično oblikovanje vremena i klime važni su i drugi konstantni klimatski faktori kao što su raspored kopna i mora te reljef tla.

More utječe na atmosferu ne samo kao izvor vlage, nego još i jače kao rezervoar topline koji ublažuje temperaturne opreke u zraku. Razlika između površinske temperature mora i susjednog kopna mijenja predznak od ljeta na zimu, a često i od dana na noć, pa se zbog toga u istom ritmu mijenja polje tlaka zraka, a preko tlaka i zračno strujanje. Tako sredozemne ciklone, ako zimi dođu na Jadran, obično putuju njegovom uzdužnom osi prema Otrantu, dok u proljeće skreću na sjeveroistok, s mora koje je tada hladnije, na kopno. Dnevne su promjene polja tlaka mnogo manje i u uvjetima vedrog i inače mirnom vremenu odvijaju se na manjem prostoru. Zbog njih nastaje dnevni vjetar s mora i noćni s kopna.

Osnovno obilježje reljefa su planine duž većeg dijela obale, u smjeru jugozapad‑sjeveroistok i kanali približno istog smjera, što ih tvore otoci međusobno i s tim planinama. Ovisno o globalnom polju tlaka i strujanja reljef djeluje na prizemni vjetar i na izgled vremena na nekoliko načina: A) Zračnoj struji iz južnoga kvadranta (ako nije izuzetno jaka) kanalizira se smjer blizu obale u jugoistočni i to je vjetar jugo. Gornji dio zračne struje obično nije paralelan s planinama. U njemu, zbog termodinamičkih procesa pri dizanju, nastaju oblaci i eventualno kiša. B) U situacijama kad planine dijele hladan zrak nad kopnom od toplijeg zraka s velikim vertikalnim temperaturnim gradijentom nad Jadranom, javlja se bura ‑ vjetar okomit na planinsko bilo koji se ruši i udara na more. U silaznoj struji nema oblaka i zrak je relativno suh. C) Ljeti planine kao ograda priječe plitkim prodorima svježeg zraka, što s Atlantika preplavljuju srednju Europu, da se preliju na Jadran, pa tamo prevladava stalno i neporemećeno vrijeme. D) Za vedra i neporemećena vremena planine i brda generiraju periodični sustav strujanja s dnevnimm vjetrom uz i noćnim niz obronak.


Tipovi vremena
Na istočnom dijelu Jadrana komponente vremena dolaze u različitim kombinacijama, ali postoji i nekoliko karakterističnih tipova vremena, kad se vrijednosti svakog značajnog meteorološkog parametra (temperatura, smjer i jačina vjetra, stanje neba i mora i sl.) ponavljaju se, uz manje varijacije svakog dana i imaju sličan tok. Tri najizrazitija tipa vremena opisana su kako slijedi.

Advekcija zraka iz južnog kvadranta se javlja pojavom umjerenog, jačeg ili rijetko olujnog jugoistočnjaka ‑ jugo. To je stalan vjetar koji u dugačkim valovima tjera vodu od Otranta prema sjevernom Jadranu. Temperatura zraka je relativno visoka i konstantna tijekom dana. Zračna masa bogata je vlagom, jer je prešla preko Sredozemnog mora i zato nadomak planina nastaju u njoj niski, tmasti oblaci. Vjerojatnost da u takvom danu bude kiše povećava se od 0,40 na pučini oko Palagruže do 0,90 na vrhovima Učke i Velebita. Takve situacije odvijaju se tijekom hladnog dijela godine, osobito na prednjoj fronti ciklone i baričke doline. Postoji i suha južina, koja je otprilike 10 puta rjeđa i javlja se u proljeće i jesen na rubu anticiklone sa središtem nad istočnim dijelom Balkanskog poluotoka. Zrak koji tada struji Jadranom potječe iz jugoistočne Europe, pa nije tako vlažan. Oblaci su tanji, prosijava sunce, a relativno suh i topao vjetar jako povećava evapotranspiraciju. Advekcija iz južnog kvadranta češća je na južnom nego na sjevernom Jadranu.

Advekcija hladnog zraka s kontinenta karakterizirana je pojavom bure, mahovit vjetar umjerene do orkanske jačine, sjeveroistočnjak koji stvara zapjenjene površinske valove. Atmosfera je bistra, to znači vidljivost vrlo dobra i nebo intenzivno plavo. Oblaci mogu postojati u toplijoj zračnoj struji iznad sloja bure. Temperatura zraka je relativno niska i ima manje dnevno kolebanje nego u mirnim danima. Indeks ohlađivanja je vrlo varijabilan. U zaklonu ili pri časovitom zatišju može usred zime iznositi 2,5 J cm2 min, a na mjestima izloženim vjetru dosiže i do 20 J cm2 min. Najsnažnija bura nastaje pod djelovanjem jake gradijentske sile u zračnoj struji velikih razmjera, iz europskog kopna na Mediteran. To se događa, primjerice, na stražnjoj strani jadranske ciklone. Vjetar iz sjeveroistočnog kvadranta puše tada preko cijeloga Jadrana. No hladna advekcija može biti ograničena na uski pojas uz istočnu obalu. To nastaje najčešće zimi kad se nad kopnom ‑ obično u anticikloni ‑ staloži hladan zrak, poput jezera koje seže do vrhova Dinarida.

Povoljne okolnosti mogu potaknuti prijelaz toga zraka preko planine, a zatim se on, zbog veće gustoće, ruši prema moru. Dalje od obale vjetar je tada slabiji i smjer mu može biti različit. Ljeti je bura rijetka i kratkotrajna, a nastaje ako se veća količina svježeg zraka prelije preko srednje i južne Europe. Advekcija hladnog zraka s kontinenta pripada, dakle, hladnom dijelu godine, osobito sredinom zime. Više je ima na sjeveru nego na jugu Jadrana.



Neporemećeno vrijeme je tip vremena koji vlada za vrijeme stabilnih, nisko gradijentskih općih vremenskih prilika, kada nedostaju jače sredozemne zračne struje, nego je za atmosferu dominantno djelovanje lokalnih radijacijskih procesa i vertikalnog prijenosa topline između zraka, mora kao najznačajnije podloge i nehomogene Zemljine površine. Preko obalne linije i na obroncima razvijaju se dnevne periodične cirkulacije zraka, koje zbog razvedenosti obale, planinskih uvala i većih, brdovitih otoka mogu biti vrlo zamršene. Najpoznatiji je maestral, ljetni dnevni vjetar s pučine prema glavnoj obalnoj liniji kada se stapa s već spomenutim etezijskim strujama. Njegov noćni par je sjeveroistočni burin. Njihov smjer i intenzitet strujanja ovisi o lokalnoj konfiguraciji terena i o polju tlaka. Jutro je tiho i more sasvim mirno. Vjetar s mora započinje u sunčano prijepodne i na obali ispred koje nema zapreke smjer mu je jugoistočni. Postepeno skreće "za Suncem" i pojačava se, tako da rano poslije podne već ima zapadnu komponentu i umjerenu jačinu. More je tada uzburkano. Kasnije popodne maestral se stišava kao sjeverozapadnjak i oko Sunčeva zalaza more se smiruje. Nakon nekoliko sati započinje noćni vjetar s kopna. Zbog pravilne promjene vjetra dnevni su hodovi temperature zraka, relativne vlage i indeksa ohlađivanja deformirani s obzirom na poznate oblike kakvi vladaju na ravnom kopnu. Taj se tip vremena može pojaviti u svako godišnje doba, ali je najizrazitiji i najučestaliji ljeti, kada prevladavaju uvjeti izjednačenog baričkog tlaka od 1015 mbar ili početkom jeseni, za vrijeme anticiklona. Ovisno o godišnjem dobu, o porijeklu i putanji te gradijentskih razlika između ciklonalnih i anticiklonalnih pojava na Sredozemnom moru i na Europskom kontinentu, pored triju opisanih temeljnih tipova vremena mogu se javiti i druge specifične varijante (npr. nastupanje genovske ciklone ili prodor hladne sibirske anticiklone).


Download 1.55 Mb.
  1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   63




Download 1.55 Mb.