Geologija
Podaci o geologiji Istre datiraju već od prije dva stoljeća. Do sada je objavljen veliki broj radova o geološkom sastavu i građi tog poluotoka, kao i o mineralnim sirovinama koje se nalaze u tom području. Na temelju postojeće stručne dokumentacije, daje se kratki pregled geološke građe razmatranog terena.
Prema geološkom sastavu, u Istri se mogu izdvojiti tri različita područja, i to: jursko-kredno-paleogenska ploča ili ravnjak južne i zapadne Istre; kredno-paleogensko karbonatna-klastična zona s ljuskavom građom u istočnoj i sjeveroistočnoj Istri, te paleogenski flišni bazen središnje Istre.
Geološke posebnosti navedenih područja zapažaju se već na prvi pogled, po boji, reljefu, hidrografiji i dr. pa su otuda proizišli i popularni nazivi, kao što su: “Crvena Istra” za južni i zapadni dio poluotoka, po zemlji crvenici, zatim “Bijela Istra” za kredno-paleogenske vapnence što se pružaju od Plomina, preko Učke i Ćićarije, a područje središnje Istre -paleogenski flišni bazen, nazvano je “Siva Istra”.
Područje Istre izgrađeno je pretežno od karbonatnih stijena, čija se starost kreće od srednje jure (gornji doger) do eocena, te manjim dijelom od paleogenskih klastita-fliša i breča.
Naslage razvijene na površini poluotoka Istre mogu se podijeliti u četiri sedimentacijske cjeline ili megasekvencije, i to:
Regresivna megasekvencija u juri,
Transgresivno-regresivna megasekvencija u juri i kredi,
Transgresivno-regresivna megasekvencija u kredi,
Stratigrafski slijed naslaga u paleogenu.
Regresivna megasekvencija u juri (bat-donji kimeridž) obuhvaća samu jezgru zapadnoistarske antiklinale i to između Poreča i Rovinja, debljine oko 160 m. U toj jedinici može se izdvojiti više manjih litostratigrafskih jedinica izgrađenih uglavnom od različitih vrsta vapnenaca (Monsena mikriti, Lim peletni vapnenci, Muča vapnenci i Rovinj breče).
Transgresivno-regresivna megasekvencija u juri i kredi (gornji titon-gornji apt) utvrđena je na potezu od Poreča do Punte Fuklan (Červar), protežući se lučno od Heraka, Selina, Kanfanara, Bala i Negrina, sve do obale Zlatnog rata u Rovinju i Veloga Brijuna. Debljina joj iznosi blizu 500 m. Izgrađuju je Kirmenjak stilolitizirani mikriti i Fantazija dolomiti. U donjem dijelu su pretežno zastupljene breče, a u gornjem dolomiti, debljine 35 m. U gornjem dijelu megasekvencije (aptu) došlo je do produbljavanja okoliša i taloženja masivnih, debelih (15-18 m) vapnenaca, poznatih kao arhitektonsko-građevni kamen - “Istarski žuti”.
Transgresivno-regresivna megasekvencija u kredi (gornji alb-donji kampan) ima heterogeni litološki sastav debljine oko 1200 m. U albu dolazi do transgresije i taloženja tankoslojevitih vapnenaca (5-20 m). U cenomanu je došlo do diferencijacije, do tada jedinstvenog okoliša, pa se talože različiti tipovi vapnenaca. U najgornjem cenomanu, sjeverna Istra je zahvaćena emerzijom pa se stvaraju boksiti, dok se u isto vrijeme u južnom dijelu Istre talože različiti tipovi vapnenaca. U gornjoj kredi uspostavljen je plitkomorski taložni režim i talože se odgovarajući vapnenci.
Stratigrafski slijed naslaga paleogena (paleocen - eocen) - ta megasekvencija obuhvaća karbonatne i klastične naslage paleogenske starosti, a razvijene su u području Pazinskog bazena, te u zoni koja se pruža od Koromačnog na sjever prema Labinu i Čepić polju.
Naslage paleogena se općenito mogu podijeliti na:
Liburnijske (Kozina) naslage sastoje se od zaglinjenih mikrita i organskom supstancom impregniranih vapnenaca, debljine do 10 m. Foraminiferski vapnenci su dobili ime prema fosilnom sadržaju (foraminifere) i po ambijentu taloženja, pa se razlikuje nekoliko vrsta tih vapnenaca (miliolidni, alveolinski, numulitni i diskociklinski). Debljina im iznosi do 120 m. Prijelazne naslage se sastoje od glaukonitnih vapnenaca i lapora s bogatim sadržajem fosila. Fliš se nalazi u području Pazinskog, Labinskog i Plominskog bazena, te na Učki i dijelovima Ćićarije.
Sedimenti kvartarne starosti su rezultat mehaničkih, kemijskih i biokemijskih procesa trošenja starijih stijena i resedimentacije tog materijala, kao i eolskog porijekla. Mogu se izdvojiti: zemlja crvenica (terra rossa), špiljske naslage, lesoliki sedimenti, željezovite gline, aluvijalni nanosi, siparišno kršje i obronačne breče, te jezerski i marinski sedimenti.
Tektonika poluotoka Istre je relativno jednostavna, a izdvajaju se dvije glavne tektonske jedinice. Prvoj pripada područje jugozapadne Istre, a drugoj teren sjeveroistočnog dijela Istre. Područje uvršteno u prvu jedinicu odlikuje se superpozicijskim slijedom naslaga i odsustvom intenzivnijih tektonskih pokreta.
Područje druge tektonske jedinice karakteriziraju intenzivna tektonska gibanja, koja su uzrokovala nastanak reversnih rasjeda i ljuskave građe. Navlačenjem su zahvaćeni kredni i foraminiferski vapnenci, koji su najčešće tektonski dovedeni u položaj da leže na različitim članovima paleogena, osobito na eocenskom flišu. Najmlađi tektonski pokreti, u kvartaru, uvjetovali su nastanak recentnog tektonskog sklopa terena. Tektonska aktivnost u području Istre, odrazila se na istaložene stijene, pa su tako vapnenci nastali u jugozapadnom, tektonski mirnijem području Istre, manje ispucani i izlomljeni, nego oni što se nalaze u sjeveroistočnom dijelu Istre, što ima i praktično značenje.
|
