Strateški program istraživanja buduće elektroenergetske mreže Europe
(Strategic Research Agenda for Europe's Electricity Networks of the Future)
30.-38.
1. Područje istraživanja – infrastruktura napredne distribucijske mreže (SmartGrid) (mali potrošači i izvedba mreže)
Uvod
Distribucijska mreža obuhvaća dio elektroenergetske mreže koji opskrbljuje srednje i niskonaponske potrošače, a ujedno veže u sustav distribucijsku proizvodnju. Distribucijska bi proizvodnja kao sastavni dio europskog elektroenergetskog sustava trebala opskrbljivati potrošače i dobavljače električne energije sigurnom, dostupnom, pouzdanom, elastičnom i vremenski pristupačnom energetskom uslugom. Temeljna beneficija distribucijske proizvodnje je izjednačavanje ili što bliže približavanje proizvodnje razini potrošnje. Time se smanjuju gubici opskrbe i omogućuje korisnije korištenje otpadne topline generatora. Promicanje i dislociranje distribuirane proizvodnje i tehnologije koja olakšava sudjelovanje potražnje, donosi boljitak i potrošačima energije, i cjelokupnom elektroenergetskom sustavu. Uz Smartgrid infrastrukturu nastoji se optimizirati lanac između ponuditelja i aktivnih potrošača električne energije.
Liberalizacija tržišta električne energije povećava interes raznih ulagača (dioničara, stakeholders) u elektroenergetsko područje. U nadolazećim godinama ponuda energije biti će sve više i više usklađena s potrebama potrošača. S velikim naglaskom na kvalitetu usluge i redukciju troškova, vodeću ulogu u ispunjenju očekivanja potrošača imat će: cjelokupna povezanost sustava, energija ovisna o potrošnji (energy 'on demand'), portfolio orijentiran uslugama i fleksibilni ugovorni menadžment.
Ovakav razvoj podupire istraživanje „plug and play“ modula sučelja za mrežno povezivanje potražnje i distribuirane proizvodnje. Time se nastoje postići niži troškovi lanca dobave energije i brža i jednostavnija povezanost proizvođača i potrošača. «Plug and play» moduli bili bi ekološki prihvatljivi i na visokom stupnju prilagodljivi individualnim zahtjevima. Putem standardizacije, modularizacije i programibilne funkcionalnosti moguće je ostvariti ekonomiju razmjera koja bi bila vođena niskim troškovima i većom razgranatošću sustava. Druga područja istraživanja šire opisuju ovu zadaću.
Proširujući ovaj mehanizam višesmjernom komunikacijom i kontrolnim sustavima za horizontalnu i vertikalnu integraciju, olakšat će se sudjelovanje potrošača i distribuirane proizvodnje u sustavu za upravljanje. Time će se postići efektivna kontrola distribucije (probitak kvalitete električne energije), te će se poboljšat pouzdanost u poveznoj točki. Ovo je šire pojašnjeno u poglavlju 5.1. U ovome kontekstu, mjerni servisi i statistički mjerni alati predstavljaju poveznicu za dostupnost aktivnoj mreži, prijenosnoj platformi i decentraliziranim postrojenjima. Iz toga razloga elektronički mjerači i sustavi automatiziranog upravljanja mjerenjima (Automate Meter Management) predstavljaju tehnologije koje donose informacije o potrošačkim mogućnostima i prioritetima, te optimiziraju predviđanje potrošnje.
Potrošaču se nudi izbor i kvaliteta ponude uz relativno niske troškove pod uvjetom da su minimalni tehnički zahtjevi odgovarajući i da omogućuju mrežnim operatorima maksimiziranje efikasnosti, fleksibilnosti i pouzdanosti korištenjem naprednih tehnologija.
Jedan od većih problema koji ograničava širi prodor distribuiranih energetskih izvora (Distributed Energy Resources) u današnje elektroenergetske sustave je nedostatak harmoničnosti u mrežnoj povezanosti i nedostatak kompatibilnosti zaštitnih i mjernih sustava. Za različite tipove generatora potrebni su različiti zahtjevi na mrežnu povezanost zbog njihovih međusobnih različitosti. Daljnje prepreke proizlaze iz operativnih zahtjeva na dio mreže u kojem postoje distribucijski izvori.
Utjecaj distribuiranih izvora (DER) na djelovanje mreže potvrđuje potrebu za novom strukturom sustava. Toj potrebi pridružuje se i neadekvatnost postojećih alata za dinamičke simulacije za obradu velikog broja energetskih pretvarača te postojećih analitičkih alata za istraživanje planiranja i razvoja sustava bilo pod stacionarnim ili dinamičkim uvjetima sustava. Deterministički pristup je općenito konzervativniji, samim time što nepotrebno ograničava veliki prodor DER-a u sustav ili podcjenjuje njegove potencijalne dobiti. Neophodan je stohastički pristup.
-
|
