Pravilnik registracije sekundarhih domena unutar vršne “hr” domene

Na osnovu ovlasti Internet Assigned Number Authority Upravno vijeće Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet kao administrator “hr” domene donosi 15.srpnja 1998.

PRAVILNIK REGISTRACIJE SEKUNDARHIH DOMENA

UNUTAR VRŠNE “hr” DOMENE

Članak 1

Članak 2

Članak 3

Članak 4

1. 
   niz se sastoji od znakova engleske abecede (pri čemu se ne razlikuju velika i mala i slova), znamenki 0-9 i znaka “-“
   
2. 
   prvi i zadnji znak u nizu ne može biti “-“
   
3. 
   dužina niza mora biti od 3 do 24 znaka
   
4. 
   niz se ne može sastojati samo od znamenaka
   

Članak 5

Članak 6

Zahtjev obavezno sadrži:

1. 
   ime tražene domene;
   
2. 
   puno i skraćeno ime i adresu podnositelja zahtjeva;
   
3. 
   kopiju rješenja o upisu u odgovarajući registar pri nadležnom organu uprave:
   
4. 
   imenovanje i podatke o osobi za administrativne kontakte, koja predstavlja podnositelja zahtjeva u kontaktima s DNS službom u pitanjima statusa i dokumentacije u postupku registracije i uporabe domene;
   
5. 
   imenovanje i podatke o osobi za tehničke kontakte, koja mora biti kvalificirana za stručnu suradnju s DNS službom u postupcima uspostavljanja, uporabe i rješavanja problema vezanih uz uporabu domene.
   

Članak 7

Članak 8

Članak 9

1. 
   Traženo ime domene treba predstavljati puno ili skraćeno ime podnositelja zahtjeva. DNS služba će izvanredno odobriti drugačije ime domene samo u slučajevima ako je traženo ime domene dio punoga naziva podnositelja zahtjeva i ako postoji jednoznačna povezanost tako odabranog imena domene i punog naziva podnositelja zahtjeva.
   
2. 
   Svakom podnositelju zahtjeva, odnosno korisniku domene, može se odobriti registracija samo jedne domene.
   
3. 
   Podnositelj zahtjeva koji odgovarajućom službenom dokumentacijom dokaže da je legalni davatelj Internet usluga u Republici Hrvatskoj (vidljivo iz registracije u sudskom registru) može zatražiti jednu dodatnu domenu, koja će biti korištena isključivo uz Internet usluge koje podnositelj zahtjeva pruža trećim osobama. Zahtjevu se obavezno prilaže kopija dokumentacije.
   

Članak 10

1. 
   CARNet konstatira da je domenski prostor u hr-domeni značajan informacijski resurs nacionalnog značaja i s tim u vezi definira posebna pravila registracije domena od posebnog značaja za informacijski prostor u Hrvatskoj.
   
2. 
   Domene od posebnog značaja za informacijski prostor u Hrvatskoj su domene s imenima:
   
   1. 
      geografskih objekata na području Republike Hrvatske, posebno imenima županija, regija, područja i gradova (npr. hrvatska, slavonija, primorje, vukovar, itd.);
      
   2. 
      pojedinih područja ljudske djelatnosti, za koja postoje nadležna upravna, profesionalna ili stručna tijela na nacionalnoj razini u trenutku podnošenja zahtjeva (npr. kultura, sport, gospodarstvo, policija, itd.)
      
   3. 
      nacionalni i međunarodni događaji od posebne važnosti i značaja za Republiku Hrvatsku (npr. mediteranske igre).
      

Odluku o zahtjevima za imenima domena vezanim uz događaje od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku donosi Povjerenstvo DNS službe.

3. 
   Navedene domene dodjeljuju se, u načelu, na upravljanje tijelima državne ili lokalne uprave koja su nadležna za navedeno geografsko područje ili područje djelatnosti.
   
4. 
   Podnositelji zahtjeva za domene iz ove točke sa zahtjevom trebaju dostaviti detaljno obrazloženje zahtjeva i odgovarajuću službenu dokumentaciju, koja dokazuje njihovu nadležnost za naveden geografsko područje, odnosno područje djelatnosti.
   
5. 
   Tijelo državne uprave upravlja domenom od posebna značaja osiguravajući kroz nju pristup informacijama iz predmetnog područja.
   
6. 
   Tijelo državne uprave za potrebe poslovanja mora koristiti svoju posebnu domenu koja određuje njezino područje djelatnosti.
   

Članak 11

1. 
   domene za fizičke osobe
   
2. 
   privremene domene, npr. domene za projekte, priredbe, izložbe, promocije, publikacije, proizvode, itd
   

Članak 12

Članak 13

1. 
   Korisnik domene koji temeljem ovoga članka želi zatražiti novu domenu, dostavlja DNS službi zahtjev, zajedno s Rješenjem o rezervaciji stare domene i službenom dokumentacijom koja dokazuje promjenu naziva korisnika.
   
2. 
   Korisnik domene može se odreći svoje domene u korist drugog podnositelja zahtjeva jedino ako je taj podnositelj zahtjeva nakon podnošenja zahtjeva dobio i prethodnu suglasnost DNS službe za takav postupak. U tom slučaju dosadašnji korisnik domene podnosi zahtjev za registraciju nove domene, a stara domena predaje se na korištenje podnositelju zahtjeva (tj. novom korisniku) po isteku razdoblja za deaktiviranje domene u uporabi kod dosadašnjeg korisnika.
   

Članak 14

Za svaki primljeni zahtjev DNS služba će u roku ne dužem od 7 radnih dana izdati ili Rješenje o rezervaciji domene ili službeni dopis o odbijanju zahtjeva.

Članak 15

1. 
   podaci navedeni u zahtjevu za registraciju domene ne odgovaraju stvarnosti;
   
2. 
   pravna osoba više ne postoji;
   
3. 
   korisnik domene nije u propisanom roku dostavio obavijest o nastaloj promjeni podataka, navedenih u zahtjevu;
   
4. 
   korisnik domene, koja je aktivirana, nije u stanju zadovoljiti minimalne tehničke uvijete, te time uzrokuje probleme u funkcioniranju DNS sustava;
   
5. 
   korisnik domene ne preuzima odgovornost ili ne surađuje s adminsitratorom hr-domene u pitanjima vezanim uz aktivnsoti koje svoje polazište imaju na računalima, koja koriste imena iz domenskog prostora korisnika.
   

DNS služba može u hitnim slučajevima deaktivirati domenu i u roku manjem od 3 dana, o čemu će korisnik domene biti obaviješten telegramom na adresu navedenu u zahtjevu. Obrazloženje hitnosti postupka biti će poslano korisniku domene u pisanom obliku u roku od 48 sati od trenutka deaktiviranja domene.

Članak 16

Povjerenstvo DNS službe donosi odluke o žalbama u roku od 30 dana od podnošenja žalbe. Odluke Povjerenstva DNS službe su konačne.

Članak 17

Predsjednik upravnog vijeća