|
Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti
|
| bet | 28/382 | | Sana | 07.04.2017 | | Hajmi | 0.98 Mb. | | #3487 |
Dopunska literatura:
|
H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964.
Martin Kemp, Visualization: The nature book of art science, TheUniversity of California Pres., 2000., Dürer's diagnoses, 14 /.22., str,Turner's trinity. 56./59 str.
Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela, u: Ideal, forma, simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 79-103.
Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti i Kontura, Zagreb, 1998.
Vera Horvat Pintarić, Svjedok u slici, Matica Hrvatska, Zagreb, 2001.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Esej treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi eseja.
Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvod u kolegij i literatura/ UVODNO PREDAVANJE
|
Kratki opis: Tradicionalni prikazi u povijesti umjetnosti posebno ukazuju na razdoblja i stilove te različite medije i tehnike koji su korišteni za stvaranje umjetničkog djela i koje možemo koristiti u tumačenju vizualnog./ Uvod, upoznavanje, program, literatura, obaveze
|
Literatura:Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke, Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb 2005., Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964. Dona ArnoldHistorija umjetnosti, Sarajevo, Šahinpašić, 2006.Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009., H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
II.
|
Naslov: Kako tehnička znanja utječu na povijest umjetnosti/ PRETHISTORIJA EUROPE
|
Kratki opis: Pregled tehnika stvaranja umjetničkog dijela pokazuje da umjetnici nisu uvijek ograničeni medijem kojim rade Nužno je da razumijemo tehnike i procese koje koriste umjetnici. Krenuli bi od skice i crteža od prapovijesti do danas.
|
Literatura: Dona Arnold Historija umjetnosti Sarajevo, Šahinpašić, 2006., poglavlje: Promatranje umjetničkog djela0d107 do114., str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
III.
|
Naslov: Slikarstvo u temperi, i zidno slikarstvo fresko , mozaik i vitraj/ RANE KULTURE SREDOZEMLJA I BLISKOG ISTOKA
|
Kratki opis: slikarstvo u temperi: smjesa pigmenta i žumanjka se rastvara vodom, rabe je Egipćani, Grci i Bizant, za razliku od tempere fresko tehnika, je zidno slikarstvo kao što je mozaik i vitraj : gotika do danas./ Periodizacija. Kameno doba: pećinsko slikarstvo,plastika, megaliti. Metalno doba.
|
Literatura:Antun Karaman, Osnove likovne umjetnosti, 2007. Dona ArnoldHistorija umjetnosti Sarajevo čitanje umjetnosti od 91. do106/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
IV.
|
Naslov: Slikarstvo u ulju na dasci ili platnu/ KLASIČNE KULTURE SREDOZEMLJA
|
Kratki opis: Još od 13. Stoljeća ulje se koristilo za slikanje Cennino Cennini, govoti o uporabi uljane boje u Italiji Tehniku u Italiju uvodi Antonello da Massina a za usavršavanje uljnog slikarstva se pripisuje braći Van Eyck flamanskim slikarima.
|
Literatura: Dona ArnoldHistorija umjetnosti, poglavlje: Slikarstvo u ulju 111., 112,. 113.,/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
V.
|
Naslov: Skulptura i reljef od prapovijesti do danas/ RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST. BIZANTSKA UMJETNOST
|
Kratki opis:Kiparstvo je korisno polazište za razmišljanje o trodimenzionalnosti predmeta u prostoru. Prostor u kiparstvu može na primjer biti predstavljan 'otvorom' koji postoji u mnogim djelima Moorea ili instalacijskih radnji Mone Hartoun ili Judy Chicago.
|
Literatura: Dona Arnold Historija umjetnosti/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
VI.
|
Naslov: Oblici u prostoru i perspektiva/ISLAMSKA UMJETNOST. RANOSREDNJOVJEKOVNA UMJETNOST EUROPE
|
Kratki opis:Prostor je životna sredina umjetničkog djela, u kojem se djelo pokorava. Potrebno je usvojiti pravilan tretman prostora sve ono što se pokorava njegovim zakonima. Perspektiva je jedino vezana za predstavljanje trodimenzionalnog predmeta.
|
Literatura:Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964. Oblici u prostoru 31. do56.
Rajmund Kupareo, Govor umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb1987. Poglavlje Kiparstvo, str, 74 do 99./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
VII.
|
Naslov: Zlatni rez –simetrije tajnog koda/ UMJETNOST VISOKOG SREDNJEG VIJEKA - ROMANIKA
|
Kratki opis: U svakodnevnom svijetu promatranja i mjerenja stvari proporcija koristimo odnos dijelova jednog prema drugom ili prema cjelini. Utemeljeno je na sličnosti dvaju OMJERA. Kako bi uspostavili proporciju uspoređujemo dva omjera. Euklid je prvi opisao zlatni rez, podijelio je pravac na dva dijela tako da je omjer čitavog pravca i većeg dijela isti kao i omjer većeg dijela prema manjem. Matematički opis z. Reda grčki simbol Ф(fi) a njegova algebarska formula je Ф=(I ). Ako se prevede u geometrijske likove, zlatni rez Ф opisuje
mnoge obrasce . 2
Uočeno još kod egipatskih piramida na partenonu i europskim gotičkim katedralama a vidimo ga i kod zanatlija i umjetnika., slikara glazbenika i pjesnika. Zlatni rez (Partenona,) srednjovjekovne katedrale ( Notre dame de Paris )goričke katedrale ( Chartresu)
|
Literatura: Priya Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009. Poglavlje :Zlatni rez -u arhitekturi, likovnoj umjetnosti i glazbi, 91., -121., str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
VIII.
|
Naslov: Kolokvij- provjera usvojenog znanja/ UMJETNOST KASNOG SREDNJEG VIJEKA - GOTIKA
|
Kratki opis:
|
Literatura:H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
IX.
|
Naslov: Paciolijeve Inspiracije/ UMJETNOST RENESANSE I MANIRIZMA
|
Kratki opis: Pjeto Dela Francesca renesansni slikar kojeg pacoli opisuje kao vladara slikarstva i arhitekture, a kasnije ga veliča i Giorgio Vasari. O perspektivi u slikarstvu jedno od prvih djela u kojim se bavi matematikom perspektive, teorije čvrsto utemeljene na znanosti. Slika : Piera, Flagenanti , Dürerova, Melankolija, Leonardo da Vinci
|
Literatura: Priya Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009 poglavlje :Renesanse/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
X.
|
Naslov: Materijali i forme (modeliranje slike ,skulpture svjetlom- ovisno o materiji ili materijalu u kom se modelira)/ UMJETNOST BAROKA I ROKOKOA
|
Kratki opis: Materijali u sebi nose izvjesnu predodređenost za modeliranje tj nose formalnu vokaciju. Oni imaju određenu čvrstinu određenu boju i određenu finoću te pogodnost za obradu. Materijali posjeduju izrazite odlike i sugestivnost forme. Materijali (drvo, kamen, glina, opeka, plastika, smole, platno ) pod rukom umjetnika oni su zadobili novu epidermu stupili u prostor i primili svjetlost koja ih preoblikuje. Slikanje uljanim bojama je moguće postići te refleksije svjetla te donosi novinu u umjetnosti . Transformacija slikarstva dolazi tek s pojavom kemije i uljane boje u tubi.
|
Literatura: Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela, u: Ideal, forma, simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 79-103. Martin Kemp, Visualizationa: The nature book of art science, TheUniversity of California Pres., 2000., Dürer's diagnoses, 14 /.22., str,Turner's trinity. 56./59 str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
XI.
|
Naslov: Pojava grafičkog tiska i prve preše za tiskanje i računalna grafika/ EUROPSKA UMJETNOST 19. STOLJEĆA (I. dio)
|
Kratki opis: Grafičke tehnike su svi materijali i način njihovog korištenja pri oblikovanju umjetničke grafike. Kod grafičkih tehnika najprije se izrađuju matrice, s kojih se slika otiskuje na papir ili na neku drugu podlogu. Grafika je kenijsko zadovoljstvo graviranih materijala, ako uzmemo u obzir rađenog pomoću azotne kiseline ona je jedan svijet dubine kao ko Rafaela ili kod drvoreza u Albrecht Dürer, Četiri jahača apokalipse (drvorez, te drvorez u boji) od Kacusika Hokusy, Veliki val) Računalna grafika se može podijeliti u nekoliko polja: stvarno 3D izvođenje (render) slike koji se korist za : video igrice, stvaranje videa, obrada slike,modeliranje, koristi se u medicinske svrhe, kao i u arhitekturi.
|
Literatura:Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964., poglavlje: Prostor u vremenu od 99- do 113., str. Chris Jenks Vizualna kultura, poglavlje: Fotografija i moderna vizija, spektakl „prirodne čarolije“ 305- 330 str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
XI.
|
Naslov:
|
Kratki opis: Povjesničar umjetnosti često mora utvrditi predmet pomoću složenih istraživanja kao što jezikoslovac mora brinuti o ispravnosti o ispravnosti i čistoći teksta . tako povjesničar mora provjeriti autentičnost izvora koje je otkrio u arhivu. Nije dovoljno odrediti vrijeme i mjesto te ime umjetnika nego valja razlučiti prvo od krivoga, falsifikat od originala. Tek tada smo utvrdili pojam jednog umjetničkog djela i možemo li ga interpretirati. Tek tad dolazimo do općih uvida kao što je koji materijal, dimenzije, godina i vrijeme nastanka, određivanje tehnike rada, te stupnjevanje očuvanosti predmeta, uz pisane zapise i arhivske provjere, od njih uzima navode, jer povijest umjetnosti je empirijska znanost
|
Literatura: Literatura: Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke,: Uvod u povijest umjetnosti, faktura , Zagreb, 2005., poglavlje: Sauerländer, Općenito utvrđivanje predmeta, 45-55., str.
|
XII.
|
Naslov: Umjetničko djelo u kontekstu/ Općenito utvrđivanje predmeta/ EUROPSKA UMJETNOST 19. STOLJEĆA (II. dio)
|
Kratki opis:
|
Literatura: Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke,: Uvod u povijest umjetnosti, faktura , Zagreb, 2005/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
XIII.
|
Naslov: Kritička povijest umjetnost: polazišta i domeni i perspektive/ TENDENCIJE I POKRETI UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA. (I. dio)
|
Kratki opis: U povijesti umjetnosti i u ranijim razdobljima bilo značajnih prekretnica koje su signalizirale epistemiološko i metodološko sazrijevanje discipline . Dok tradicionalna umjetnost i dalje dijeli djelana visoku umjetnost unutar kompleksa kritičkih perspektiva i još uvijek pristupa svom predmetu s izrazito pozitivističkih osnova . Ustrajavajući ma metodama formalne , stilske i ikonografske analize kojim se obuhvaćaju političke estetskeznačajke umjetničkog djela. Dok kritička povijest umjetnosti orijentirana na istraživanje procesa, problema prikazivanja proučavanja načina proizvodnje, diseminacija i recepcija umjetnosti.
|
Literatura: Ljiljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvene činjenica, Institutza povijejest umjetnosti, Zagreg, 2005., poglavlje: Kritička povijest umjetnosti,353,-380., str.
|
XIV.
|
Naslov: Estetika performativne umjetnosti/ TENDENCIJE I POKRETI UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA. (II. dio)
|
Kratki opis:Upoznavanje s osnovnim značajkama i pojmovima suvremene likovne scene i performativne umjetnosti sa svim njezinim značajkama: umjetnički spektakl, korelacija sa suvremenim teorijskim promišljanjima, snaga šoka, provokacije, umjetnosti kao politički i aktivistički čin itd.
|
Literatura: Erika Fischer-Lichte: Estetika performativne umjetnosti, Sarajevo/Zagreb, Šahinpašić, str. 1-16. (Razlozi za estetiku performativnog); 17.-86. (Razjašnjenja pojmova)/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.
|
XV.
|
Naslov: Kolokvij II. Provjera usvojenog znanja./ ANTOLOGIJA HRVATSKE UMJETNOSTI
|
|
| |
