Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Dosadašnja iskustva

Povijest umjetnosti na Sveučilištu u Mostaru predaje se od 2001. godine kada je Pedagoškom fakultetu utemeljen odsjek Povijest umjetnosti i arheologija kao dvopredmetni studij. Ovako organizirani studij oblikovao je strukovni kadar koji je svoje afinitete realizirao koliko u arheološkim istraživanjima toliko i u istraživanjima bogate baštine povijesti umjetnosti kao i u provođenju nastave povijesti umjetnosti u srednjim školama. Profiliranjem katedri utemeljeni su zasebni studiji Arheologije i Povijesti umjetnosti, te od 2005./2006. Studij povijesti umjetnosti u okviru Filozofskog fakulteta postoji kao dvopredmetni studij koji se kombinira s drugim studijskim grupama Filozofskog fakulteta.

Sličan, dvopredmetni preddiplomski i diplomski, studij povijesti umjetnosti postoji na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja predstavlja najstariji studij povijesti umjetnosti na susjednim prostorima, te jezgru iz koje su se razvili drugi dvopredmetni, slično koncipirani studiji povijesti umjetnosti na sveučilištima u Zadru, Rijeci i Splitu.

Ponosni smo na činjenicu da se kvaliteta Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dokazuje izvjesnim brojem naših prvostupnika koji nastavljaju s izvrsnim uspjehom svoje diplomske studije povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i našim diplomiranim studentima koji upisuju poslijediplomske doktorske studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

3. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

Studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu obrazuje stručnjake humanističkih znanosti iz polja povijesti umjetnosti, s naglaskom na odgojno-obrazovni rad. Potreba za tim stručnjacima prisutna je na suvremenom tržištu rada, kako u užoj tako i u široj društvenoj zajednici.

Tijekom studija studenti/ce bi stjecali recentne znanstvene i stručne spoznaje i uvide u predmet izučavanja, kao i u pedagoške i nastavne metode specifične za nastavu povijesti umjetnosti. U određivanju broja i u koncipiranju sadržaja obveznih i izbornih predmeta izvođač programa polazi od potrebe praćenja najnovijih znanstvenih spoznaja i kretanja, metodologija i vještina.

Također, suvremeni koncepti odnosa prema kulturno-povijesnom nasljeđu opravdavaju potrebu za obrazovanjem stručnog kadra informiranog o kvalitetima, važnosti i načinima integriranja baštine u svakodnevni život, te o sudjelovanju tog segmenta sveukupnog nasljeđa u formiranju i jačanju identiteta naroda i prostora. Ti su stručnjaci, koje osposobljava studij povijesti umjetnosti, neophodni kako bi svojim znanjima i profesionalnim djelovanjem radili na stvaranju i razvijanju svijesti o važnosti i ulozi nasljeđa u svim dobnim skupinama, na svim razinama i u svim segmentima djelovanja jednog društva.

3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Program Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru rađen je na temelju vlastitih iskustava i na temelju uvida u programe srodnih studija na hrvatskim sveučilištima. Zbog prirode svog predmeta proučavanja, studij je posve kompatibilan sa studijima povijesti umjetnosti koji se izvode u Hrvatskoj u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu, sa studijem povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te sa većim ili manjim dijelom reformiranim programima susjednih europskih zemalja kojima je BiH politički bila združena u nekom od razdoblja svoje povijesti, pa s njima dijeli i protagoniste kulturne baštine i metodologiju struke.

S obzirom da je studij ustrojen u skladu s ECTS bodovnim sustavom, omogućuje pokretljivost studenata i nastavnika. Studenti će se poticati da se u što većoj mjeri uključe u međunarodne programe razmjene, posebno će se poticati suradnja sa sličnim programima u Hrvatskoj i sa srodnim studijima u okruženju. Studijski program omogućava horizontalnu i vertikalnu prohodnost studenata u druga sveučilišta kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kolegiji na preddiplomskom i diplomskom studiju omogućavaju horizontalnu pokretljivost na srodne preddiplomske studije, a s obzirom na stručnu i znanstvenu usmjerenost diplomskog studija studentu je omogućeno stjecanje stručnih kompetencija i vertikalna pokretljivost, odnosno nastavak školovanja na poslijediplomskim, stručnim i znanstvenim (doktorskim) studijima u zemlji i inozemstvu.

1.6. Mogućnost uključivanja u zajednički program s inozemnim sveučilištima
Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Mostaru:

Članak 57.

(…) Ugovor o studiranju na drugom sveučilištu / Learning Agreement je dokument koji definira program studiranja za svakog studenta u razmjeni, a potpisuje ga student, institucija – nositelj studija i institucija – domaćin. Ovim ugovorom se osigurava priznavanje realiziranog programa na instituciji domaćinu od strane matične institucije. Ugovor se može mijenjati uz suglasnost svih potpisnika. Obrazac potpisuje ECTS coordinator i/ili prodekan za nastavu. Obrazac na hrvatskom i engleskom jeziku propisuje Senat.

2. 
   OPĆI DIO
   

znanstveno područje: Humanističke znanosti, znanstveno polje: Povijesti umjetnosti

Članak 3.

Preddiplomski studij traje u pravilu tri godine i njime se stječe 180 ECTS bodova (30 ECTS bodova po semestru).

Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (Bachelor), uz naziv struke, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Članak 3.

Diplomski studij traje u pravilu dvije godine i njime se stječe 120 ECTS bodova.

Završetkom diplomskog studija stječe se akademski naziv master (mag.) struke. Kratica akademskog stupnja stavlja se iza imena i prezimena osobe.

Ukupan broj bodova koji se stječe na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS.

Članak 22.

Student može steći ECTS bodove za sve predmete koje upisuje – obvezne i izborne, projekte na kojima radi, izradu završnog rada, terensku nastavu, praktičnu nastavu, te druge aktivnosti predviđene studijskim programom.

Koeficijenti opterećenja, izraženi u ECTS bodovima, postaju zasluženi bodovi tek nakon položenog ispita, odnosno drugih zahtjeva ispunjenih u skladu s nastavnim planom i programom.

Smatra se da je student ispunio sve svoje obveze određene akademske godine ako položi toliko ispita, odnosno izvrši druge obveze u skladu s programom, da zbroj ECTS bodova bude u pravilu 30 ECTS bodova u semestru, odnosno ako je tako predviđeno studijskim programom, u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini.

U budućnosti, a u skladu s ciljevima i daljnjim razvojem matičnog Fakulteta, Studij je postavio cilj prerastanja u jednopredmetni studij i razvijanje znanstveno-istraživačkog smjera uz postojeći nastavnički.

Studente se nastoji uključiti u izvannastavne aktivnosti (organizaciju izložbi, sudjelovanje na festivalima), debatne radionice i tribine, čime su upoznaju s različitim mogućnostima djelovanja u okviru povijesti umjetnosti. Tako se aktivno uključuju u društveni i kulturni život sredine u kojoj djeluju, što je u skladu sa suvremenim integracijskim trendovima.

Prvostupnik/bachelor povijesti umjetnosti.

Završetkom diplomskog studija povijesti umjetnosti stječe se akademski naziv:

magistar povijesti umjetnosti

• 
  poznavanje osnovnih stilskih mijena u umjetnosti arhitekture, skulpture, slikarstva i drugih, suvremenih, likovnih pojava
  
• 
  poznavanje odlika i specifičnosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava
  
• 
  sposobnost prepoznavanja i svrstavanja umjetničkih ostvarenja u pojedina povijesnoumjetnička razdoblja
  
• 
  sposobnost prepoznavanja pojedinih umjetničkih opusa
  
• 
  sposobnost uočavanja različitosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, sličnosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, te međusobne povezanosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava
  
• 
  razumijevanje povezanosti povijesnoumjetničke pojave, kako stila, tako i pojedinog ostvarenja s vremenom i prostorom svoga nastanka
  
• 
  sposobnost temeljite formalne analize likovnog ostvarenja na temelju usvojenih znanja iz teorije likovnih umjetnosti
  
• 
  sposobnost temeljite analize prostora i konstrukcije arhitektonskih ostvarenja na temelju usvojenih znanja o konstruktivnim elementima i tipološko.morfološkoj klasifikaciji arhitekture
  
• 
  sposobnost ikonografsko – ikonološke analize likovnog djela
  
• 
  sposobnost sveobuhvatne prosudbe likovnog ostvarenja iz ranijih povijesnoumjetničkih razdoblja i stilova
  
• 
  sposobnost sveobuhvatne prosudbe suvremenog likovnog djela (likovna kritika)
  
• 
  razviju svijest o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa
  
• 
  sposobnost širenja svijesti o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa i njegove uloge u čuvanju identiteta prostora
  
• 
  poznavanje temeljnih muzeoloških principa
  
• 
  predagoškog rada – prenošenja znanja
  
• 
  pedagoškog rada – razvijanja ljubavi prema likovnim umjentostima
  
• 
  pedagoškog rada – razvijanja ispravnog odnosa prema baštini
  
• 
  pedagoškog rada – osuvremenjivanja nastavnog procesa
  
• 
  pedagoškog rada – povezivanja stečenih znanja s ostalim područjima ljudskog znanja i djelovanja
  
• 
  za daljnje stručno usavršavnje
  
• 
  za daljnje akademsko obrazovanje (poslijediplomske studije)
  

- istraživačka djelatnost u struci u okviru znanstveno – istraživačkih instituta

- rad u muzejsko – galerijskim ustanovama

- istraživačko – konzervatorski rad u konzervatorskim zavodima

- istraživačko – konzervatorski rad u prostornom i urbanističkom planiranju

- konzervatorski rad u različitim tijelima državne uprave koja se bave upravljanjem i gospodarenjem kulturne i umjetničke baštine

- stručni poslovi suradnika u kulturnim djelatnostima

- stručni poslovi suradnika u turizmu

- stručni poslovi suradnika u medijima
2.11.2. Opće kompetencije
1. Nastavničke kompetencije:

- aktivirati i poticati sve učenike na učenje:

- stvarati i podržavati poticajno okruženje za učenje

- organizirati teme (sadržaje, predmete) učenja

- planirati nastavu i organizirati poučavanje i učenje (za sve učenike)

- ocjenjivati i vrjednovati učenikovo učenje

- odnos prema profesiji

- odnos prema sadržajima

- odnos prema učenicima

- odnos prema drugima

3. Stupanj samostalnosti i odgovornosti

3. 
   OPIS PROGRAMA STUDIJA
   

Svi temeljni kolegiji preddiplomskog studija obrađuju pojedina velika razdoblja povijesti umjetnosti i obvezni su matični kolegiji. Stručni izborni kolegiji odnose se na povijesno umjetničke pojave koje dotiču događanja u umjetnosti zapadne Europe i koje pomažu da se ona bolje razumije i rastumači.

Pored toga, studentima je ponuđen i određen broj izbornih kolegija s matičnog studija manjeg obima kao i određen broj izbornih kolegija s komplementarnih studijskih grupa Filozofskog fakulteta.

Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja završnog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni preddiplomski studij Povijesti umjetnosti traje tri godine odnosno šest semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semestru.

Diplomski studij Povijesti umjetnosti stavlja naglasak na metodičku skupinu kolegija koji predstavljaju obvezne kolegije matičnog studija. Obvezni kolegiji su i oni koji se bave suvremenim likovnim zbivanjima i pojavama u našoj sredini i općenito u svijetu. Dat je mnogo veći broj izbornih kolegija s matičnog studija izborom kojih student može steći dublja znanja o pojedinim likovnim pojavama i zbivanjima u nacionalnoj umjetnosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja diplomskog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni diplomski studij Povijesti umjetnosti traje dvije godine odnosno četiri semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semstru.

1.semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

2. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 6 ECTS izbornih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

3. semestar: 6 ECTS obveznih kolegija sa studija 8 ECTS izbornih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

4. semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Hrvatski standardni jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

5.semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija 13 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Filozofija odgoja i obrazovanja) = 30 ECTS

6. semestar: 7 ECTS obveznih kolegija sa studija 5 ECTS izbornih kolegija sa studija 12 ECTS sa drugog studija 6 ECTS (završni rad) = 30 ECTS
Diplomski studij:

1.semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 3 ECTS izbornih kolegija sa studija 11 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Psihologija odgoja i obrazovanja) 4 ECTS (Opća pedagogija) = 30 ECTS

2.semestar: 5 ECTS obveznih kolegija sa studija 6 ECTS izbornih kolegija sa studija 11 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Didaktika) 4 ECTS (Suvremena kultura obrazovanja i etika) = 30 ECTS

3. semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija 13 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (izborni kolegiji sa drugih studija) = 30 ECTS

4. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 8 ECTS sa drugog studija 14 ECTS (diplomski rad) = 30 ECTS
Pojedini kolegiji mogu biti vezani, tj. student ne može pristupiti polaganju pojedinog kolegija ako nije položio vezani kolegij.

Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozoskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru:

Članak 21.

Ponavljanje godine i parcijalni upis

Student koji nije stekao 45 ECTS bodova, upisuje ponavljanje godine.

Student koji nije ispunio uvjete za upis na višu godinu studija dužan je ponovo upisati i slušati predmete koje nije položio u prethodnoj godini.

Iznimno, studentu koji je ostvario najmanje 30 ECTS bodova može se odobriti parcijalni upis više godine studija.

Na diplomskom studiju Povijesti umjetnosti obveznih kolegija je 65 %, dok je izbornih 35 %.

Izborne predmete studenti biraju slijedom vlastitog znanstvenog zanimanja i odabranog područja svog istraživanja. Izborne predmete student u načelu može birati iz ponude izbornih predmeta ovoga studija kao i izborne predmeta sa drugih studija na Fakultetu, odnosno drugih sveučilišnih studija.

Zbog prirode struke i potrebe da se studentima omogući izravan kontakt s likovnim ostvarenjem kao i izravan doživljaj umjetnine ili spomenika u njegovom prirodnom okruženju u nastavi povijesti umjetnosti neophodna je i terenska nastava. Oni kolegiji u kojima je predviđeni sadrđaj lakše dostupan svojim programima predviđaju terensku nastavu.

Pojedinosti metoda poučavanja za svaki pojedini kolegij dane su u izvedbenom planu i programu kolegija.

3.5. Metode provjere znanja
Svi matični kolegiji predviđaju pismeni ispit kao uvjet za izlazak na usmeni ispit. Ovisno o planu i programu svakog kolegija prije izlaska na pismeni ispit studenti trebaju ispuniti ostale obveze kao što su: pisanje seminarskog rada (za sve temeljne kolegije s matičnog studija), pisanje kolokvija (gdje su predviđeni planom i programom kolegija).

U nastavi metodike predviđene su vježbe i praksa koja se ocjenjuje.

Studentima se savjetuje analiza i pregled položenog ili nepoloženog bilo kojeg oblika pismene provjere znanja.

Pri izradi završnog i diplomskog rada mentor se obvezuje razraditi koncept rada s kandidatom predložiti mu relevantnu literaturu te pratiti i korigirati pisanje rada.

Nastavnici se kao koordinatori uključuju po potrebi i po želji studenata i u njihove izvanastavne aktivnosti vezane za struku.