• Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada
  • Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata
  • Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




    Download 3.91 Mb.
    bet2/37
    Sana07.04.2017
    Hajmi3.91 Mb.
    1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   37

    Dosadašnja iskustva

    Povijest umjetnosti na Sveučilištu u Mostaru predaje se od 2001. godine kada je Pedagoškom fakultetu utemeljen odsjek Povijest umjetnosti i arheologija kao dvopredmetni studij. Ovako organizirani studij oblikovao je strukovni kadar koji je svoje afinitete realizirao koliko u arheološkim istraživanjima toliko i u istraživanjima bogate baštine povijesti umjetnosti kao i u provođenju nastave povijesti umjetnosti u srednjim školama. Profiliranjem katedri utemeljeni su zasebni studiji Arheologije i Povijesti umjetnosti, te od 2005./2006. Studij povijesti umjetnosti u okviru Filozofskog fakulteta postoji kao dvopredmetni studij koji se kombinira s drugim studijskim grupama Filozofskog fakulteta.

    Sličan, dvopredmetni preddiplomski i diplomski, studij povijesti umjetnosti postoji na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja predstavlja najstariji studij povijesti umjetnosti na susjednim prostorima, te jezgru iz koje su se razvili drugi dvopredmetni, slično koncipirani studiji povijesti umjetnosti na sveučilištima u Zadru, Rijeci i Splitu.

    Ponosni smo na činjenicu da se kvaliteta Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru dokazuje izvjesnim brojem naših prvostupnika koji nastavljaju s izvrsnim uspjehom svoje diplomske studije povijesti umjetnosti na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao i našim diplomiranim studentima koji upisuju poslijediplomske doktorske studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.



      1. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

    Studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu obrazuje stručnjake humanističkih znanosti iz polja povijesti umjetnosti, s naglaskom na odgojno-obrazovni rad. Potreba za tim stručnjacima prisutna je na suvremenom tržištu rada, kako u užoj tako i u široj društvenoj zajednici.

    Tijekom studija studenti/ce bi stjecali recentne znanstvene i stručne spoznaje i uvide u predmet izučavanja, kao i u pedagoške i nastavne metode specifične za nastavu povijesti umjetnosti. U određivanju broja i u koncipiranju sadržaja obveznih i izbornih predmeta izvođač programa polazi od potrebe praćenja najnovijih znanstvenih spoznaja i kretanja, metodologija i vještina.

    Također, suvremeni koncepti odnosa prema kulturno-povijesnom nasljeđu opravdavaju potrebu za obrazovanjem stručnog kadra informiranog o kvalitetima, važnosti i načinima integriranja baštine u svakodnevni život, te o sudjelovanju tog segmenta sveukupnog nasljeđa u formiranju i jačanju identiteta naroda i prostora. Ti su stručnjaci, koje osposobljava studij povijesti umjetnosti, neophodni kako bi svojim znanjima i profesionalnim djelovanjem radili na stvaranju i razvijanju svijesti o važnosti i ulozi nasljeđa u svim dobnim skupinama, na svim razinama i u svim segmentima djelovanja jednog društva.



      1. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

    Program Studija povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru rađen je na temelju vlastitih iskustava i na temelju uvida u programe srodnih studija na hrvatskim sveučilištima. Zbog prirode svog predmeta proučavanja, studij je posve kompatibilan sa studijima povijesti umjetnosti koji se izvode u Hrvatskoj u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Splitu, sa studijem povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, te sa većim ili manjim dijelom reformiranim programima susjednih europskih zemalja kojima je BiH politički bila združena u nekom od razdoblja svoje povijesti, pa s njima dijeli i protagoniste kulturne baštine i metodologiju struke.

    S obzirom da je studij ustrojen u skladu s ECTS bodovnim sustavom, omogućuje pokretljivost studenata i nastavnika. Studenti će se poticati da se u što većoj mjeri uključe u međunarodne programe razmjene, posebno će se poticati suradnja sa sličnim programima u Hrvatskoj i sa srodnim studijima u okruženju. Studijski program omogućava horizontalnu i vertikalnu prohodnost studenata u druga sveučilišta kako u zemlji tako i u inozemstvu. Kolegiji na preddiplomskom i diplomskom studiju omogućavaju horizontalnu pokretljivost na srodne preddiplomske studije, a s obzirom na stručnu i znanstvenu usmjerenost diplomskog studija studentu je omogućeno stjecanje stručnih kompetencija i vertikalna pokretljivost, odnosno nastavak školovanja na poslijediplomskim, stručnim i znanstvenim (doktorskim) studijima u zemlji i inozemstvu.

    1.6. Mogućnost uključivanja u zajednički program s inozemnim sveučilištima
    Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Mostaru:

    Članak 57.



    Ugovor o studiranju

    (…) Ugovor o studiranju na drugom sveučilištu / Learning Agreement je dokument koji definira program studiranja za svakog studenta u razmjeni, a potpisuje ga student, institucija – nositelj studija i institucija – domaćin. Ovim ugovorom se osigurava priznavanje realiziranog programa na instituciji domaćinu od strane matične institucije. Ugovor se može mijenjati uz suglasnost svih potpisnika. Obrazac potpisuje ECTS coordinator i/ili prodekan za nastavu. Obrazac na hrvatskom i engleskom jeziku propisuje Senat.



    1.7. Usporedivost studijskog programa s postojećim studijskim programima u zemlji i inozemstvu
    Nastavni planovi i programi su harmonizirani s planovima i programima referentnih sveučilišta u regiji i inozemstvu što olakšava njihovu usporedivost te pokazuje orijentiranost prema stranim studentima. Raznolikost studijskih programa otvara mogućnosti za pokretanje sve većeg broja zajedničkih programa sa inozemnim sveučilištima odnosno fakultetima. Fakultet je posebice zanimljiv i privlačan jer nudi mogućnost studiranja na stranim jezicima, a to je opet jedan od glavnih preduvjeta za sudjelovanje u projektima mobilnosti.


    1. OPĆI DIO




    Vrsta studija

    Preddiplomski i diplomski dvopredmetni studij

    Naziv

    Studij povijesti umjetnosti

    Znanstveno područje

    Humanističke znanosti

    Znanstveno polje

    Povijest umjetnosti

    Nositelj

    Filozofski fakulet Sveučilišta u Mostaru

    Trajanje

    3 godine 2 godine

    ECTS

    180 ECTS 120 ECTS bodova

    Uvjeti za upis

    Preddiplomski: Završena četverogodišnja srednja škola i položeni prijemni ispit na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

    Diplomski: Završen preddiplomski studij povijesti umjetnosti




    Kompetencije koje se stječu završetkom prediplomskog i diplomskog studijapovijest umjtnosti

    • poznavanje osnovnih stilskih mijena u umjetnosti arhitekture, skulpture, slikarstva i drugih, suvremenih, likovnih pojava

    • poznavanje odlika i specifičnosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava

    • sposobnost prepoznavanja i svrstavanja umjetničkih ostvarenja u pojedina povijesnoumjetnička razdoblja

    • sposobnost prepoznavanja pojedinih umjetničkih opusa

    • sposobnost uočavanja različitosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, sličnosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, te međusobne povezanosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava

    • razumijevanje povezanosti povijesnoumjetničke pojave, kako stila, tako i pojedinog ostvarenja s vremenom i prostorom svoga nastanka

    • sposobnost temeljite formalne analize likovnog ostvarenja na temelju usvojenih znanja iz teorije likovnih umjetnosti

    • sposobnost temeljite analize prostora i konstrukcije arhitektonskih ostvarenja na temelju usvojenih znanja o konstruktivnim elementima i tipološko.morfološkoj klasifikaciji arhitekture

    • sposobnost ikonografsko – ikonološke analize likovnog djela

    • sposobnost sveobuhvatne prosudbe likovnog ostvarenja iz ranijih povijesnoumjetničkih razdoblja i stilova

    • sposobnost sveobuhvatne prosudbe suvremenog likovnog djela (likovna kritika)

    • razviju svijest o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa

    • sposobnost širenja svijesti o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa i njegove uloge u čuvanju identiteta prostora

    • poznavanje temeljnih muzeoloških principa

    • predagoškog rada – prenošenja znanja

    • pedagoškog rada – razvijanja ljubavi prema likovnim umjetnostima

    • pedagoškog rada – razvijanja ispravnog odnosa prema baštini

    • pedagoškog rada – osuvremenjivanja nastavnog procesa

    • pedagoškog rada – povezivanja stečenih znanja s ostalim područjima ljudskog znanja i djelovanja

    • za daljnje stručno usavršavanje

    • za daljnje akademsko obrazovanje (poslijediplomske studije)




    Ishodi učenja


    Specifični:

    - izvođenje nastave povijesti i teorije umjetnosti u srednjim stručnim školama te gimnazijama

    - istraživačka djelatnost u struci u okviru znanstveno – istraživačkih instituta

    - rad u muzejsko – galerijskim ustanovama

    - istraživačko – konzervatorski rad u konzervatorskim zavodima

    - istraživačko – konzervatorski rad u prostornom i urbanističkom planiranju

    - konzervatorski rad u različitim tijelima državne uprave koja se bave upravljanjem i gospodarenjem kulturne i umjetničke baštine

    - stručni poslovi suradnika u kulturnim djelatnostima

    - stručni poslovi suradnika u turizmu

    - stručni poslovi suradnika u medijima


    Opći:

    1. Nastavničke kompetencije:

    - aktivirati i poticati sve učenike na učenje:

    - stvarati i podržavati poticajno okruženje za učenje

    - organizirati teme (sadržaje, predmete) učenja

    - planirati nastavu i organizirati poučavanje i učenje (za sve učenike)

    - ocjenjivati i vrjednovati učenikovo učenje

    2. Profesionalna etika

    - odnos prema profesiji

    - odnos prema sadržajima

    - odnos prema učenicima

    - odnos prema drugima

    3. Stupanj samostalnosti i odgovornosti


    Mogućnosti nastavka studija

    Studenti nakon završenog diplomskog studija povijesti umjetnosti mogu upisati poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti ili druge, komplementarne, znanosti prema zadanim kriterijima.

    Također, mogu se upisati na specijalističke poslijediplomske studije odgovarajućih profila.



    Stručni ili akad. naziv ili stupanj koji se stječe završetkom stud.

    Završen preddiplomski studij: prvostupnik/bachelor povijesti umjetnosti

    Završen diplomski studij: magistar povijesti umjetnosti




    2.1. Naziv studija i znanstveno područje
    Studij povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru –

    znanstveno područje: Humanističke znanosti, znanstveno polje: Povijesti umjetnosti



    2.2. Nositelj studija
    Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

    2.3. Trajanje studija
    Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Mostaru:

    Članak 3.



    Preddiplomski studij

    Preddiplomski studij traje u pravilu tri godine i njime se stječe 180 ECTS bodova (30 ECTS bodova po semestru).

    Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv prvostupnik/prvostupnica (Bachelor), uz naziv struke, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Kratica stručnog naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

    Članak 3.



    Diplomski studij

    Diplomski studij traje u pravilu dvije godine i njime se stječe 120 ECTS bodova.

    Završetkom diplomskog studija stječe se akademski naziv master (mag.) struke. Kratica akademskog stupnja stavlja se iza imena i prezimena osobe.

    Ukupan broj bodova koji se stječe na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS.



    2.4. ECTS bodovi
    Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozofskog fakulteta u Mostaru:

    Članak 22.



    Stjecanje ECTS bodova

    Student može steći ECTS bodove za sve predmete koje upisuje – obvezne i izborne, projekte na kojima radi, izradu završnog rada, terensku nastavu, praktičnu nastavu, te druge aktivnosti predviđene studijskim programom.

    Koeficijenti opterećenja, izraženi u ECTS bodovima, postaju zasluženi bodovi tek nakon položenog ispita, odnosno drugih zahtjeva ispunjenih u skladu s nastavnim planom i programom.

    Smatra se da je student ispunio sve svoje obveze određene akademske godine ako položi toliko ispita, odnosno izvrši druge obveze u skladu s programom, da zbroj ECTS bodova bude u pravilu 30 ECTS bodova u semestru, odnosno ako je tako predviđeno studijskim programom, u pravilu 60 ECTS bodova u akademskoj godini.



    2.5. Institucijska strategija razvoja studijskog programa
    Studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru od svog osnutka djeluje kao dvopredmetni studij nastavničkog usmjerenja.

    U budućnosti, a u skladu s ciljevima i daljnjim razvojem matičnog Fakulteta, Studij je postavio cilj prerastanja u jednopredmetni studij i razvijanje znanstveno-istraživačkog smjera uz postojeći nastavnički.


    2.6. Inovativnost studija
    Studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu koncipiran je u skladu sa suvremenim promišljanjima organizacije studija povijesti umjetnosti i srodnih znanosti. U nastavi se služi suvremenim nastavnim sredstvima potrebnim za prezentacije i projekcije neophodne za nastavu povijesti umjetnosti, te za razvoj vizualnih sposobnosti i percepcije studenata.

    Studente se nastoji uključiti u izvannastavne aktivnosti (organizaciju izložbi, sudjelovanje na festivalima), debatne radionice i tribine, čime su upoznaju s različitim mogućnostima djelovanja u okviru povijesti umjetnosti. Tako se aktivno uključuju u društveni i kulturni život sredine u kojoj djeluju, što je u skladu sa suvremenim integracijskim trendovima.



    2.7. Uvjeti upisa na studij
    Uvjeti za upis na preddiplomski studij Povijesti umjetnosti je završena četvorogodišnja srednja škola i položeni razredbeni ispit na Filozofskom fakultetu u Mostaru.

    Uvjet za upis na diplomski studij povijesti umjetnosti je završen trogodišnji preddiplomski studij povijesti umjetnosti.

    2.8. Kriteriji odabira polaznika
    Pravo upisa ostvaruju pristupnici koji su svojim rezultatom u razredbenom postupku izborili prvenstvo unutar broja pristupnika određenoga upisnim kvotama (na dvopredmetnom studiju to se odnosi na oba predmeta).

    2.9. Opis zvanja i stručni naziv
    Završetkom preddiplomskog studija povijesti umjetnosti stječe se akademski naziv:

    Prvostupnik/bachelor povijesti umjetnosti.

    Završetkom diplomskog studija povijesti umjetnosti stječe se akademski naziv:

    magistar povijesti umjetnosti



    2.10. Opće i specifične kompetencije i mogućnosti nakon završetka studija
    Završenim preddiplomskim i diplomskim studijem Povijesti umjetnosti, studenti/ce stječu kompetencije:

    • poznavanje osnovnih stilskih mijena u umjetnosti arhitekture, skulpture, slikarstva i drugih, suvremenih, likovnih pojava

    • poznavanje odlika i specifičnosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava

    • sposobnost prepoznavanja i svrstavanja umjetničkih ostvarenja u pojedina povijesnoumjetnička razdoblja

    • sposobnost prepoznavanja pojedinih umjetničkih opusa

    • sposobnost uočavanja različitosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, sličnosti između pojedinih povijesnoumjetničkih pojava, te međusobne povezanosti pojedinih povijesnoumjetničkih pojava

    • razumijevanje povezanosti povijesnoumjetničke pojave, kako stila, tako i pojedinog ostvarenja s vremenom i prostorom svoga nastanka

    • sposobnost temeljite formalne analize likovnog ostvarenja na temelju usvojenih znanja iz teorije likovnih umjetnosti

    • sposobnost temeljite analize prostora i konstrukcije arhitektonskih ostvarenja na temelju usvojenih znanja o konstruktivnim elementima i tipološko.morfološkoj klasifikaciji arhitekture

    • sposobnost ikonografsko – ikonološke analize likovnog djela

    • sposobnost sveobuhvatne prosudbe likovnog ostvarenja iz ranijih povijesnoumjetničkih razdoblja i stilova

    • sposobnost sveobuhvatne prosudbe suvremenog likovnog djela (likovna kritika)

    • razviju svijest o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa

    • sposobnost širenja svijesti o važnosti kulturno-povijesnog nasljeđa i njegove uloge u čuvanju identiteta prostora

    • poznavanje temeljnih muzeoloških principa

    • predagoškog rada – prenošenja znanja

    • pedagoškog rada – razvijanja ljubavi prema likovnim umjentostima

    • pedagoškog rada – razvijanja ispravnog odnosa prema baštini

    • pedagoškog rada – osuvremenjivanja nastavnog procesa

    • pedagoškog rada – povezivanja stečenih znanja s ostalim područjima ljudskog znanja i djelovanja

    • za daljnje stručno usavršavnje

    • za daljnje akademsko obrazovanje (poslijediplomske studije)



    2.11. Ishodi učenja
    2.11.1. Specifične kompetencije:
    - izvođenje nastave povijesti i teorije umjetnosti u srednjim stručnim školama te gimnazijama

    - istraživačka djelatnost u struci u okviru znanstveno – istraživačkih instituta

    - rad u muzejsko – galerijskim ustanovama

    - istraživačko – konzervatorski rad u konzervatorskim zavodima

    - istraživačko – konzervatorski rad u prostornom i urbanističkom planiranju

    - konzervatorski rad u različitim tijelima državne uprave koja se bave upravljanjem i gospodarenjem kulturne i umjetničke baštine

    - stručni poslovi suradnika u kulturnim djelatnostima

    - stručni poslovi suradnika u turizmu

    - stručni poslovi suradnika u medijima
    2.11.2. Opće kompetencije
    1. Nastavničke kompetencije:

    - aktivirati i poticati sve učenike na učenje:

    - stvarati i podržavati poticajno okruženje za učenje

    - organizirati teme (sadržaje, predmete) učenja

    - planirati nastavu i organizirati poučavanje i učenje (za sve učenike)

    - ocjenjivati i vrjednovati učenikovo učenje


    2. Profesionalna etika

    - odnos prema profesiji

    - odnos prema sadržajima

    - odnos prema učenicima

    - odnos prema drugima

    3. Stupanj samostalnosti i odgovornosti



    2.12. Organizaciju studija u punom radnom vremenu (full-time) i studija s djelom radnog vremena (part-time)
    Studij je organiziran u punom radnom vremenu (full-time).


    1. OPIS PROGRAMA STUDIJA



    3.1. Struktura i organizacija studijskog programa
    Budući da znanost povijesti umjetnosti podrazumijeva poštivanje kronološkog načela smjene povijesnoumjetničkih i stilskih razdoblja, u programu preddiplomskog studija primjenjeno je kronološko načelo sagledavanja gradiva antičke umjetnosti u prvom semestru, kasnoantičke i srednjovjekovne u drugom i trećem semestru, novovjekovne (renesansa i barok) u petom semestru te umjetnosti 19. i 20. stoljeća u petom i šestom semestru. U prvom semestru kao obvezni kolegiji matičnog studija predviđeni su sadržaji kojima se studenti uvode i osposobljavaju za praćenje nastave povijesti umjetnosti (Uvod u povijest umjetnosti, Osnove arhitekture...). U šestom semestru kroz kolegij Povijest i teorija povijesti umjetnosti sintetizira se stečeno znanje u sadržajima o razvoju povijesno umjetničke prakse i filozofske misli na kojoj se ona gradila.

    Svi temeljni kolegiji preddiplomskog studija obrađuju pojedina velika razdoblja povijesti umjetnosti i obvezni su matični kolegiji. Stručni izborni kolegiji odnose se na povijesno umjetničke pojave koje dotiču događanja u umjetnosti zapadne Europe i koje pomažu da se ona bolje razumije i rastumači.

    Pored toga, studentima je ponuđen i određen broj izbornih kolegija s matičnog studija manjeg obima kao i određen broj izbornih kolegija s komplementarnih studijskih grupa Filozofskog fakulteta.

    Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja završnog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni preddiplomski studij Povijesti umjetnosti traje tri godine odnosno šest semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semestru.

    Diplomski studij Povijesti umjetnosti stavlja naglasak na metodičku skupinu kolegija koji predstavljaju obvezne kolegije matičnog studija. Obvezni kolegiji su i oni koji se bave suvremenim likovnim zbivanjima i pojavama u našoj sredini i općenito u svijetu. Dat je mnogo veći broj izbornih kolegija s matičnog studija izborom kojih student može steći dublja znanja o pojedinim likovnim pojavama i zbivanjima u nacionalnoj umjetnosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

    Na kraju svakog semestra, studenti polažu ispit iz svakog pojedinog kolegija te su dužni i ispuniti i ostale obveze (ako ih ima) predviđene programima kolegija. Nakon svih odslušanih i položenih kolegija student ima obvezu pisanja diplomskog rada čije je opterećenje predviđeno odredbama Filozofskog fakulteta. Sveučilišni diplomski studij Povijesti umjetnosti traje dvije godine odnosno četiri semestara. Uvjeti za upis u višu godinu regulirani su Odlukom o upisu u višu godinu. Prijelaz u viši semestar uvjetovan je odslušanošću i sakupljenim potpisima te položenim svim obveznim predmetima iz prethodnog semestra te onolikim brojem izbornih predmeta koji zajedno s obveznim predmetima čine kvotu od 30 ECTS-a po semstru.



    Pregled strukture i organizacije studijskog programa po semestrima:
    Preddiplomski studij:

    1.semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

    2. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 6 ECTS izbornih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Strani jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

    3. semestar: 6 ECTS obveznih kolegija sa studija 8 ECTS izbornih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

    4. semestar: 14 ECTS obveznih kolegija sa studija 14 ECTS sa drugog studija 2 ECTS (Hrvatski standardni jezik ili izborni kolegij sa drugih studija) = 30 ECTS

    5.semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija 13 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Filozofija odgoja i obrazovanja) = 30 ECTS

    6. semestar: 7 ECTS obveznih kolegija sa studija 5 ECTS izbornih kolegija sa studija 12 ECTS sa drugog studija 6 ECTS (završni rad) = 30 ECTS
    Diplomski studij:

    1.semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 3 ECTS izbornih kolegija sa studija 11 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Psihologija odgoja i obrazovanja) 4 ECTS (Opća pedagogija) = 30 ECTS

    2.semestar: 5 ECTS obveznih kolegija sa studija 6 ECTS izbornih kolegija sa studija 11 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (Didaktika) 4 ECTS (Suvremena kultura obrazovanja i etika) = 30 ECTS

    3. semestar: 13 ECTS obveznih kolegija sa studija 13 ECTS sa drugog studija 4 ECTS (izborni kolegiji sa drugih studija) = 30 ECTS

    4. semestar: 8 ECTS obveznih kolegija sa studija 8 ECTS sa drugog studija 14 ECTS (diplomski rad) = 30 ECTS
    Pojedini kolegiji mogu biti vezani, tj. student ne može pristupiti polaganju pojedinog kolegija ako nije položio vezani kolegij.

    Iz Pravilnika o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima Filozoskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru:

    Članak 21.

    Ponavljanje godine i parcijalni upis

    Student koji nije stekao 45 ECTS bodova, upisuje ponavljanje godine.

    Student koji nije ispunio uvjete za upis na višu godinu studija dužan je ponovo upisati i slušati predmete koje nije položio u prethodnoj godini.

    Iznimno, studentu koji je ostvario najmanje 30 ECTS bodova može se odobriti parcijalni upis više godine studija.



    3.2. Minimalan udio obveznih predmeta (modula)
    Na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti zastupljeno je 71,1 % obveznih kolegija, a 28,9 % izborni.

    Na diplomskom studiju Povijesti umjetnosti obveznih kolegija je 65 %, dok je izbornih 35 %.



    3.3. Popis predmeta koje student može izabrati s drugih sveučilišnih, odnosno stručnih studija,
    Popis izbornih predmeta sa svih studija Filozofskog fakulteta definira se i potvrđuje na Fakultetskom vijeću svake akademske godine. Svi studiji Filozoskog fakulteta nude određeni broj izbornih kolegija za studente ostalih studija, te se za takve kolegije ostavlja predviđeni prostor u redu predavanja.

    Izborne predmete studenti biraju slijedom vlastitog znanstvenog zanimanja i odabranog područja svog istraživanja. Izborne predmete student u načelu može birati iz ponude izbornih predmeta ovoga studija kao i izborne predmeta sa drugih studija na Fakultetu, odnosno drugih sveučilišnih studija.



    3.4. Metode poučavanja
    Osnovne metode poučavanja na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti umjetnosti su predavanja uz vizualne prezentacije i projekcije slikovnog materijala. Radi aktivnijeg sudjelovanja studenata u nastavi te lakšeg i boljeg usvajanja znanja većina temeljnih matičnih kolegija predviđa seminare uz samostalan studentski rad na obradi pojedine teme ili problema i na kraju usmenog izlaganja dobivenih rezultata.

    Zbog prirode struke i potrebe da se studentima omogući izravan kontakt s likovnim ostvarenjem kao i izravan doživljaj umjetnine ili spomenika u njegovom prirodnom okruženju u nastavi povijesti umjetnosti neophodna je i terenska nastava. Oni kolegiji u kojima je predviđeni sadrđaj lakše dostupan svojim programima predviđaju terensku nastavu.

    Pojedinosti metoda poučavanja za svaki pojedini kolegij dane su u izvedbenom planu i programu kolegija.

    3.5. Metode provjere znanja
    Svi matični kolegiji predviđaju pismeni ispit kao uvjet za izlazak na usmeni ispit. Ovisno o planu i programu svakog kolegija prije izlaska na pismeni ispit studenti trebaju ispuniti ostale obveze kao što su: pisanje seminarskog rada (za sve temeljne kolegije s matičnog studija), pisanje kolokvija (gdje su predviđeni planom i programom kolegija).

    U nastavi metodike predviđene su vježbe i praksa koja se ocjenjuje.


    3.6. Sustav savjetovanja i vođenja kroz studij
    Na studiju povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru zbog prilagodbe studija kriterijima Bolonjskoga procesa i potrebe za jačom interakcijom između nastavnika i studenata, studentima su omogućene konzultacije tijekom semestra za sve kolegije.

    Studentima se savjetuje analiza i pregled položenog ili nepoloženog bilo kojeg oblika pismene provjere znanja.

    Pri izradi završnog i diplomskog rada mentor se obvezuje razraditi koncept rada s kandidatom predložiti mu relevantnu literaturu te pratiti i korigirati pisanje rada.

    Nastavnici se kao koordinatori uključuju po potrebi i po želji studenata i u njihove izvanastavne aktivnosti vezane za struku.



    3.7. Način završetka studija
    3.7.1. Preddiplomski studij završava se polaganjem svih ispita te izradom i obranom završnog rada.
    1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   37


    Download 3.91 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa


    Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

    Download 3.91 Mb.