Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Stjepan Babić - Božidar Finka - Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja, Težak-S. Babić, Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb, 1992. (i kasnija izdanja), poglavlje „Riječi“, str. 75-114.

FFPUB515

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

4

5.

30 0 15

Obvezni A

Stjecanje temeljnih znanja iz povijesti umjetnosti 19. stoljeća u europskim okvirima kroz predavanja, pisanje i održavanje seminarskih radova. Razvijanje kritičkog mišljenja na terenskoj nastavi i izložbama. Primjena teorijskog znanja u analizi artefakata, koristeći stečene vještine na nastavi i seminarima.

Prepoznavanje stilskih značajki određenog razdoblja, interpretacija odabranih djela i pojava. Sposobnost samostalne analize i sinteze te komparacija umjetničkih pojava unutar 19. stoljeća i njihovog utjecaja na nadolazeća razdoblja.

Kolegij obuhvaća pregled povijesti umjetnosti građanskog devetnaestog stoljeća koje se ujedno naziva i modernim. Umjetničke pojave se tumače zavisno od stilskih, društveno-političkih, gospodarskih i tehnoloških promjena nastalih u društvu toga doba. Umjetničkim pravcima 19. stoljeća pristupa se komparativno stavljajući naglasak na stvaralaštvo pojedinih autora bitnih za inovacije unutar pokreta.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati test
  
• 
  usmeni ispit
  

45

1,5

10%

30

1

20%

1

20%

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Matthew Craske, Art in Europe 1700-1830, Oxford University Press , Oxford 1997.

H.W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin 2003.;

A. Boime, Art in an Age of Revolution, The Chicago University Press, 1990. (poglavlja IV. i V.);

A. Boime, Art in an Age of Bonapartism, The Chicago University Press, 1993. (poglavlja 1-5, 8-10);

A. Boime, Art in an Age of of Counterrevolution 1815.-1848., The Chicago University Press, 2004 (poglavlja II. – VIII.);

S. F. Eisermann, T. Crow etc., Nineteenth Century Art, A Critical History, Thames &Hudson, London 2002.;

J.C. Taylor, Nineteenth-Century Theories of Art, University of California Press, Berkeley, 1989.;

Monografije pojedinih umjetnika, Internetski izvori: http://www.wga.hu/

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Pisati kolokvije. Svi položeni kolokviji oslobađaju studenta od pisanja završnog pismenog ispita.

Položeni pismeni dio ispita uvjet je za izlazak na usmeni dio završnog ispita.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

III.

5

5.

30 0 30

Obvezni A

Pregled vizualnih umjetnosti u prvoj polovici 20. stoljeća od moderne, preko avangardnih pokreta, do suvremene umjetnosti u svijetu. Tumačenje uzroka nastanka likovnih pravaca kroz društveno-politička i povijesna događanja. Propitivanje reakcije umjetnika na društvo tog vremena i nastanak angažirane umjetnosti. Odlazak europskih umjetnika u Ameriku, nastanak američke likovne scene koja preuzima dominaciju tijekom drugog svjetskog rata.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati test
  
• 
  usmeni ispit
  

Dodatna pojašnjenja:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

E. Lucie Smith, Art Today, Phaidon Press, London-New York, 2007.;

E. Lucie Smith, Umjetnost danas, Mladost, Zagreb, 1976.;

M. de Micheli, Umjetničke avangarde XX. stoljeća, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1990.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Pisati kolokvije. Svi položeni kolokviji oslobađaju studenta od pisanja završnog pismenog ispita.

Položeni završni pismeni ispit uvjet je za izlazak na usmeni dio ispita.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.