Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

1. 
   Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.
   

1. 
   Bečka škola povijesti umjetnosti, izabrala i prevela: Snješka Knežević, Barbat, Zagreb, 1999. Białostocki, Jan: Povijest umjetnosti i humanističke znanosti, Grafički zavod Hrvatske, 1986.
   
2. 
   Belting, Hans: Kraj povijesti umjetnosti?, MSU, Zagreb, 2010.
   
3. 
   Ideal, forma, simbol : povijesnoumjetničke teorije Winckelmanna, Wölfflina i Warburga. Uvod, prijevod i komentar: Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.
   
4. 
   Gombrich, E.H.: Umetnost i iluzija. Psihologija slikovnog predstavljanja, Nolit, Beograd, 1984.
   
5. 
   Panofsky, Erwin: Idea: prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti, Golden marketing, Zagreb, 2002.
   
6. 
   Warburg, Aby: Ritual zmije, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1996.
   
7. 
   Wölfflin, Heinrich: Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti i Kontura, Zagreb, 1998.
   

Teme: Predmeti i svrhe proučavanja. Što je umjetnost? Koji su zadaci teorije umjetnosti? Koji su zadaci povijesti umjetnosti?

Kultermann, Udo: Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.

Plotin i neoplatonizam – utjecaj na kršćanski svjetonazor.

Pojava djela u obliku kulturnih vodiča po antičkoj Grčkoj kao elementarni vid verbalizacije sadržaja i forme umjetničkoga djela (Pauzanija: „Vodič po Heladi“).

Plinije Stariji: kritički opisi i formalne analize, začeci ideje o velikim umjetničkim osobnostima.

Vitruvije: „Deset knjiga o arhitekturi“

Pojam ekfraze u antičkoj retorici

Benediktinski samostani kao središta intelektualnoga života: redovnički spisi i crtaći blokovi.

Skolastika. Toma Akvinski: tri kategorije ljepote i aristotelijanska baština.

Istraživanja na području optike i promjene u poimanju svijeta. Nominalizam.

Analize:Biblija Pauperum: odnos slike i teksta.
XII. i XIII. stoljeće: Giotto i utjecaj na kasniji razvoj umjetnosti zapadne Europe.

Subjektivnost izraza i pojam disegna.

Italija – humanizam – laicizacija kulture i društva.

Osvrti književnika na rad likovnih umjetnika (Dante i Boccaccio)

Firenca kao mjesto rođenja novovjekovnoga humanizma.

Začeci biografskoga pristupa pisanju o umjetnosti.

Lorenzo Ghiberti i Leon Battista Alberti.

Pietro Aretino kao prvi likovni kritičar – kontekstualizacija s obzirom na suvremenu umjetničku produkciju.

Giovanni Bellori: „Životi modernih slikara, kipara i arhitekata“.

Estetika klasičnoga njemačkoga idealizma.

Ideal, forma, simbol : povijesnoumjetničke teorije Winckelmanna, Wölfflina i Warburga. Uvod, prijevod i komentar: Milan Pelc, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995.

Kraj estetike romantizma – opreka u vidu pozitivističke misli XIX. stoljeća i realističkih pristupa umjetnosti.

Berlinska škola povijesti umjetnosti. Filološki pristup klasifikaciji građe.

Morellijeva metoda.

Jakob Burckhardt i utjecaj na daljnji razvoj povijesno-umjetničke teorijske misli.
Povijest umjetnosti u vremenu utemeljitelja. Cornelius Gurlitt i redefiniranje kriterija valorizacije barokne umjetnosti.
Komparativna i atributivna metoda.

Bečka škola i novi predmeti proučavanja, definicije građe i interesa struke: Alois Riegl (Kunstwollen); Max Dvořák (Geistesgeschhichte).

Bečka škola povijesti umjetnosti, izabrala i prevela: Snješka Knežević, Barbat, Zagreb, 1999.

Heinrich Wölfflin: odnos prema nasljeđu Jakoba Burckhardta.

Henri Focillon. Roger Fry i formalizam.

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

III.

6.

30 0 15

Upoznati specifičnosti suvremene umjetnosti nakon drugog svjetskog rata pa sve do razvitka postmodere umjetnosti. Savladavanje novih metoda i načina u tumačenju umjetnčkih djela. Upoznavanje sa suvremenom umjetnošću u kontekstu vremena u kojem živimo. Prepoznavanje suvremene umjetnosti u današnjem okruženju.

Prepoznavanje stilskih značajki određenih pokreta u umjetnosti II. polovice 20. stoljeća, interpretacija odabranih djela i pojava. Sposobnost samostalne analize i sinteze te komparacija umjetničkih pojava unutar druge polovice 20. stoljeća. Sposobnost iščitavanja suvremenih društvenih trendova i njihovog utjecaja na formiranje likovne umjetnosti. Korištenje stručnom terminologijom vezanom za suvremenu likovnu umjetnost. 20.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati kolokvije
  
• 
  pisati test
  
• 
  polagati usmeni ispit..
  

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10 % = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni ispit se ocjenjuje na sljedeći način :

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

E. Lucie Smith, Art Today, Phaidon Press, London-New York, 2007.;

E. Lucie Smith, Umjetnost danas, Mladost, Zagreb, 1976.;

M. de Micheli, Umjetničke avangarde XX. stoljeća, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1990.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Pisati kolokvije. Svi položeni kolokviji oslobađaju studenta od pismenog dijela završnog ispita.

Položeni pismeni dio završnog ispita uvjet je za izlazak na usmeni ispit.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.