|
Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti
|
bet | 15/382 | Sana | 07.04.2017 | Hajmi | 0,98 Mb. | | #3487 |
Naziv kolegija
|
ARHITEKTURA XIX. i XX. STOLJEĆA
|
Kod kolegija
|
FFPUB517
|
Studijski program
Ciklus
|
POVIJEST UMJETNOSTI
PREDDIPLOMSKI STUDIJ
|
Godina
studija
|
III
|
ECTS vrijednost boda:
|
4
|
Semestar
|
V (zimski)
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
30 0 15
|
Status kolegija:
|
A
|
Preduvjeti:
|
|
Usporedni uvjeti:
|
|
Pristup kolegiju:
|
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
redoviti profesor dr. sc. Jaroslav Vego, dipl. ing. arhitekture
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
jaroslav.vego@tel.net.ba 387 36 355 007
|
Asistent
|
Sanja Zadro
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
sanjazadro88@gmail.com
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj kolegija je ponuditi sintezan kronološki pregled dominantnih tendencija na svjetskim arhitektonskim pozornicama od početka XIX. stoljeća do suvremenoga doba te uklopiti pojedine stilske fenomene u za njih relevantne kontekstualne okvire. Studentima će biti prezentirane smjene zastupljenosti stilskih fenomena i oblikovnih značajki u svjetskoj arhitekturi od početka XIX. stoljeća do suvremenoga doba u odnosu prema njihovim teorijskim polazištima uz paralelno rekonstruiranje društveno-povijesnih odrednica koje su se u određenim segmentima tematiziranoga razdoblja pokazale relevantnima za razvoj arhitektonske teorije i prakse.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Od studenata se očekuje da, uslijed apsolvirane građe koja će biti ponuđena u okviru kolegija, uspješno ovladaju temama koje se tiču pojedinih kronološki sukcesivnih stilskih i morfoloških obrazaca koji ulaze u korpus arhitektonskih struja i trendova od početka XIX. stoljeća do suvremenoga doba te, u široj slici, razumijevanje njihovih odnosa, preklapanja i razilaženja u različitim nacionalnim umjetnostima, s odgovarajućim društvenim i kulturnim silnicama.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
|
Kolegij je preglednoga tipa, a temelji se na kronološkom usustavljivanju stilskih fenomena aktualnih u segmentu svjetske arhitektonske povijesti od početka XIX. stoljeća do danas: s početkom u klasicizmima prve polovine XIX. stoljeća, a zaključno sa suvremenim trendovima.
S obzirom na širok vremenski raspon kojega se kolegij dotiče, u nastavnim će jedinicama naglasak biti na sinteznom pristupu problematici: stilske će se pojave razmatrati u međusobnim odnosima kao reakcije jedna na drugu uz analize i raščlanjivanja razloga za opozicije odnosno preklapanja u pojedinim kulturnim okvirima. Pri tome će se, paralelno s praćenjem razvoja arhitektonskih pojava, uzimati u obzir i za njih relevantna teorijska polazišta. Pojedine teme koje se tiču u kolegiju razmatranoga segmenta povijesti arhitekture će biti smještene u šire kulturološko-kontekstualne okvire.
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
Konzultacije
|
seminari
|
samostalni zadaci
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
pisati test
napisati seminarski rad i izložiti ga
|
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Seminarski rad
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Pohađanje nastave
|
45
|
1,5
|
10%
|
Seminarski rad (pismeni i usmeni)
|
30
|
1
|
15%
|
Kolokviji
|
20
|
0,50
|
25%
|
Završni ispit (pismeni)
|
40
|
1
|
50%
|
Dodatna pojašnjenja: Studenti nemaju obvezu pisanja kolokvija. Ukoliko ne pristupe kolokvijima, gradivo apsolviraju na završnom ispitu. U konačnu ocjenu, uz broj bodova prikupljen pisanjem testa, ulazi seminarski rad (napisan i usmeno prezentiran) te prisutnost na nastavi.
Prisutnost na nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2%
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97 –100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
2,5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
7,5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
1% = Rad je pročitan.
2,5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
4% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
7,5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 5% ocjene
od 61% do 70% = do 10% ocjene
od 71% do 80% = do 15% ocjene
od 81% do 90% = do 20% ocjene
od 91% do 100% = do 25% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 10% ocjene
od 61% do 70% = do 20% ocjene
od 71% do 80% = do 30% ocjene
od 81% do 90% = do 40% ocjene
od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
-
Hitchcock, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977 (odabrani ulomci)
|
Dopunska literatura:
| -
Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
-
Gössel, Peter; Leuthäuser, Gabriele: Arhitektura 20. Stoljeća, Taschen, VBZ, 2007 (odabrani ulomci)
-
Frampton, Kenneth: Moderna arhitektura: kritička povijest, Globus, Zagreb, 1992.
-
Middleton, R., Watkin, D.: Architecture od the Nineteenth Century, Electa Architecture, Milano, 2003
-
Zevi, Bruno: Povijest moderne arhitekture 1, Golden marketing – tehnička knjiga, Zagreb, 2006.
-
Zevi, Bruno: Povijest moderne arhitekture 2, Golden marketing – tehnička knjiga, Zagreb, 2010.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvodno preudavanje
|
Kratki opis: Konstituiranje kolegija; pojašnjavanje ciljeva i ishoda učenja, popisa obvezne i dopunske literature, studentskih obveza te rasporeda tema pojedinih nastavnih jedinica.
|
Literatura: -
|
II.
|
Naslov: Početak XIX. stoljeća – kontekstualne odrednice
|
Kratki opis: - Industrijalizacija i razvoj gradova
- Francuska revolucija i uspon građanske klase – novi ukus, nova radna etika i odrazi na umjetnost (arhitekturu) – radikalan zaokret od baroka i rokokoa
- prosvjetiteljstvo
- okretanje antici
|
Literatura: Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
|
III.
|
Naslov: Klasicizam 1: Francuska
|
Kratki opis: Pisanje o arhitekturi – teorijski tekstovi
- Arheologija kao inspiracija – putovanja i publikacije
- Stil i morfologija – posljednji autentičan i uvod u revivale XIX. stoljeća
- Pariz početkom XIX. stoljeća – Akademija, Ledoux, Soufflot, Boullée, Percier i Fontaine
- Pariz nakon 1830.
|
Literatura: Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
|
IV.
|
Naslov: Klasicizam: Njemačka i ostatak Europe
|
Kratki opis:
- Utjecaj Winckelmannovih teorija na klasicizam
- Njemačka – Pruska: Berlin – Friedrich Wilhelm III. i Karl Friedrich Schinkel
- Bavarska: München i Leo von Klenze
- Klasicizam u Velikoj Britaniji – urbanistički zahvati u Londonu
- Klasicizam u Italiji
|
Literatura: Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
|
V.
|
Naslov: Romantizam
|
Kratki opis: Rane inačice historijskih stilova
- rana neogotika u Velikoj Britaniji
- romantičarski eklekticizam
- oživljavanja ostalih stilova prošlosti u prvoj polovini stoljeća i motivi koji stoje iza njih
- Velika Britanija – Ruskin, Scott, prerafaeliti...
|
Literatura: Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
|
VI.
|
Naslov: Visoki i kasni historicizam
|
Kratki opis: Zapadna i Srednja Europa
- Stil i nacionalna svijest u drugoj polovini XIX. stoljeća – diskusije o nacionalnim stilovima
- Dovršavanje katedrale u Kölnu
- teorijske osnove – Gottfried Semper i neorenesansa – stil – oblik i (simbolička) funkcija
- Visoki i kasni historicizam u Srednjoj Europi – Habsburška Monarhija – Beč (Ringstraße) – protagonisti: Ferstel, Hansen, Schmidt...
|
Literatura: Bergdoll, Barry: European Architecture 1750 – 1890, Oxford University Press, 2000 (odabrani ulomci)
|
VII.
|
Naslov: Kolokvij 1
|
Kratki opis: Provjera znanja (nastavne cjeline: 1 - 6)
|
Literatura: -
|
VIII.
|
Naslov: Fin de siècle
|
Kratki opis: Secesija, Art Nouveau, Jugendstil – kontekstualne razlike i morfološke srodnosti u različitim europskim središtima
- Svjetske izložbe; inženjerska arhitektura, Pariz 1900.
- Beč na prijelazu stoljeća, Wagnerov krug, ideja secesijskoga Gesamtkunstwerka – Josef Hoffmann i Wiener Werkstätte – arhitektura i umjetnički obrt (dizajn) – reforme institucionalnih okvira za obrazovanje umjetnika i distribuciju ideja – od Arts&Crafts pokreta do početka XX. stoljeća
- C. R. Mackintosh
- A. Gaudí
|
Literatura: Hitchcock, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977 (odabrani ulomci)
|
IX.
|
Naslov: Korijeni modrene
|
Kratki opis:
Adolf Loos – dvosmislenosti bečke moderne – Wagnerovo nasljeđe
- Simultanost pojava na svjetskim arhitektonskim pozornicama
- SAD: L. Sullivan – oblik, funkcija i organski ornament – utjecaji
- Frank Lloyd Wright i filozofija organičke arhitekture
|
Literatura: Hitchcock, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977 (odabrani ulomci)
|
X.
|
Naslov: Moderna, Europa, stilske poveznice, funkcionalizam, internacionalni stil (1)
|
Kratki opis:
Europa: Deutscher Werkbund; Peter Behrens
- Bauhaus – Walter Gropius; Marcel Breuer
- Weimarska Republika - stanovanje
- odnosi s aktualnim tendencijama u likovnim umjetnostima
- ruski konstruktivizam – stil i ideologija – El Lissitzky
- socijalne dimenzije arhitekture
- De Stijl i arhitektura – G. Rietveld – kuća Schröder kao krajnji manifest funkcionalizma
- Italija: Gruppo 7
|
Literatura: Hitchcock, Henry-Russel: Architecture: Nineteenth and Twentieth Centuries, Yale University Press, 1977 (odabrani ulomci)
|
XI.
|
Naslov: Internacionalni stil 2
|
Kratki opis: Le Corbusier, Mies van de Rohe, Alvar Aalto
Pariz 1925. – L'Esprit Nouveau
- purizam
- CIAM
- Mies van de Rohe – Barcelona, 1929.
- Miesov opus u Europi i u SAD-u
- Internacionalni stil u SAD-u nakon II. svjetskoga rata
- MOMA: izložbe – 1932. i 1947.
- Europa i SAD: razlike u manifestacijama
|
Literatura: Gössel, Peter; Leuthäuser, Gabriele: Arhitektura 20. Stoljeća, Taschen, VBZ, 2007 (odabrani ulomci)
|
XII.
|
Naslov: Ekspresionizam i futurizam u arhitekturi
|
Kratki opis: Ekspresionizam – kontinuitet, refleksije, oživljavanja; kontekstualne odrednice – Njemačka – B. Taut, E. Mendelsohn, H. Poelzig
Futurizam – početne silnice – A. Sant'Elia – kasniji odrazi – oživljavanja morfoloških odrednica sredinom XX. stoljeća – modifikacije i interpretacije
|
Literatura: Gössel, Peter; Leuthäuser, Gabriele: Arhitektura 20. Stoljeća, Taschen, VBZ, 2007 (odabrani ulomci)
|
XIII.
|
Naslov: Istovremenost raznorodnih trendova od 1950-ih do 1970-ih
|
Kratki opis: „Brutalizam“ u arhitekturi – materijal, geometrija, tekstura
- Italija – racionalizam, neoracionalizam
- Velika Britanija – Archigram
- modernistički regionalizmi
|
Literatura: Gössel, Peter; Leuthäuser, Gabriele: Arhitektura 20. Stoljeća, Taschen, VBZ, 2007 (odabrani ulomci)
|
XIV.
|
Naslov: Postmodernizam
|
Kratki opis: Teorija i praksa
- R. Venturi; C. Jencks
- suvremeni trendovi – „postindustrijsko“ društvo, suvremeni grad, arhitektura i urbanizam
- dekonstrukcija
- Rem Koolhaas
- Frank O. Ghery...
|
Literatura: Gössel, Peter; Leuthäuser, Gabriele: Arhitektura 20. Stoljeća, Taschen, VBZ, 2007 (odabrani ulomci)
|
XV.
|
Naslov: Kolokvij 2
|
Kratki opis: Provjera znanja (nastavne cjeline: 8 – 14)
|
Literatura: -
|
Naziv kolegija
|
Filozofija odgoja i obrazovanja
|
Kod kolegija
|
FFZAB507
|
Studijski program
Ciklus
|
Zajednički kolegij
Preddiplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
III.
|
ECTS vrijednost boda:
|
4
|
Semestar
|
5.
|
Broj sati po semestru (p s v)
|
30 30 0
|
Status kolegija:
|
Obvezni D
|
Preduvjeti:
|
|
Usporedni uvjeti:
|
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti svih nastavnih usmjerenja
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
slavica.juka@gmail.com, 036 355-415
|
Asistent
|
Toni Herceg, asist.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
toniherceg@gmail.com, 036 355-411
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije odgoja danas. Ukazati na važnost filozofije odgoja koju ona ima kako za teorijsku tako i za praktičnu stranu odgoja, te ulogu filozofije u odnosu na druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Također, kolegij pruža uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja počevši od antičke Grčke, pa do danas. Također, studenti stječu uvid u narav odnosa filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne prakse s filozofskog vidika.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit i važnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom promišljanju, ali i važnost filozofije prema ostalim znanostima, osobito onima koje se bave odgojem.Također, student je osposobljen za stručno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja a u kontekstu suvremenih kulturnih, i demokratskih europskih stečevina na području odgojnih znanosti.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
| -
Uvodne teme
-
Uvod u filozofiju
-
Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina
-
Antičke teorije o odgoju
-
Novovjekovne teorije o odgoju
-
Suvremene teoriju o odgoju
-
Odgoj i vrijednosti
-
Koedukacija
-
Cjelovitost odgoja
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
Predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
Konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
-
napisati i izložiti seminar
-
pisati test
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Angažiranost na nastavi
|
60
|
2
|
10%
|
Seminarski rad (pismeni i usmeni)
|
30
|
1
|
30%
|
Završni ispit
|
30
|
1
|
60%
|
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem seminarskog rada kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena seminarskog rada.
Angažiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
3% = Rad je pročitan.
6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
9% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
15% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 12% ocjene
od 61% do 70% = do 24% ocjene
od 71% do 80% = do 36% ocjene
od 81% do 90% = do 48% ocjene
od 91% do 100% = do 60% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007. (15-199.str)
|
Dopunska literatura:
|
ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, ZG, 1992. (VII. knjiga, 255-271.str)
BURJA RADOVAN, M.: „Ljudska prava i odgoj“, u: Metodički ogledi, 11(2004.) 2, str. (69–78.)
LOCKE, J., Misli o vaspitanju, BG, 1967. (6.-184.str.)
MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000. (pojedino pojmovlje)
MORIN, E.: Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja nužnih u odgoju, Zagreb 2002. (ukupno 128 stranica)
-MUSIĆ, I.: „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006., str. (89-101.)
PLATON, Država, preveo M. Kuzmić, 6.izdanje, Naklada Juričić, ZG, 2001. (IV.knjiga, 166-200.str.).
POLIĆ, M.: Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna razložba, Zagreb, KruZak, 1997. (9-207.str.)
POLIĆ, R.: "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003., str. (25-37.)
POLIĆ, R.: "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003., str. 25-37.
ROUSSEAU, J. J. Emil ili Ob uzgoju /; s francuskoga preveo Ivan Širola, Zagreb : Nakladom Hrv. ped. književnoga sbora, 1887-1889. (dio I. 17-223.str.)
VUK-PAVLOVIĆ, P.: Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996. (41.-119.str.; poglavlje filozofija i pedagogika)
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki student bira tematsku jedinicu na osnovu koje će mu biti kreirana tema za seminar. jednu ili dvije od ponuđenih jedinica, ovisno o stupnju opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti pročitati samo jednu bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseovo djelo Emile ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude članaka ili manjih poglavlja djela, onda će tih jedinica trebati iščitati više. O tome više u konzultaciji s nastavnikom!
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Što je filozofija?
|
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razložen pojam i predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
|
Literatura:- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
II.
|
Naslov: Znanstvene metode
|
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko predstavljene i obrazložene temeljne metode znanstvenog istraživanja i metode znanstvenog sistematiziranja.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
|
III.
|
Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje
|
Kratki opis: Studentima se pruža uvid u narav formalne logike, njezine potrebe u svakodnevnome životu. Potom se pruža uvid u narav i razumijevanje u osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zaključka. Unutar filozofije spoznaje, studentima se pruža uvid u to što je znanje i spoznaja, koji su oblici spoznaje, izvori, mogućnosti dosezi i sigurnost.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
- MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
|
IV.
|
Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija
|
Kratki opis: osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nužnost, kategorije, itd); ontologija i teodiceja, unutar koje se stječu osnovne spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Božjeg postojanja. U kozmologiji se izlažu osnovna znanja iz filozofije prirode i, te suvremenim fizikalnim teorijama.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
V.
|
Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika
|
Kratki opis: narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim antropološkim disciplinama; razumijevanje čovjeka u povijesti filozofske misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007. MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
|
VI.
|
Naslov: Temeljne filozofske discipline - estetika
|
Kratki opis: pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest filozofije.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007. MIŠIĆ, A.: Rječnik filozofskih pojmova, Split, Verbum, 2000.
|
VII.
|
Naslov: Antičke i srednjovjekovne teorije odgoja
|
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T. Akvinskoga
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
VIII.
|
Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
|
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J. Rousseaua
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
IX.
|
Naslov: Suvremene teorije o odgoju
|
Kratki opis: Teorija odgoja J.H. Pestalozzija, J.F. Herberta, H. Spencera, E. Durkheima, J. Deweya, I. Illicha
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
X.
|
Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
|
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih sudova, etičke vrijednosti, cilj odgoja.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
XI.
|
Naslov: Odgoj i vrijednosti
|
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj određenja istinske naravi odgoja, razlika između odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007. MUSIĆ, I.: „Odgoj za vrijednosti“, u: Suvremena pitanja, časopis za prosvjetu i kulturu, god. I., br. 1., Mostar, 2006.
|
XII.
|
Naslov: Problem koedukacije
|
Kratki opis: Problemi zajedničkoga odgoja muške i ženske djece, prednosti i nedostatci.
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007.
|
XIII.
|
Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
|
Kratki opis: Ističu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga individualizma i pretjeranoga kolektivizma, te se pokušava naći jedan srednji put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse
|
Literatura: - JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M.: Prema filozofiji odgoja, Mostar, 2007. VUK-PAVLOVIĆ, P.: Filozofija odgoja, Zagreb, HSN, 1996.
|
XIV.
|
Naslov: Ljudska prava i odgoj
|
Kratki opis: filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti; što odgoj i društvo mogu činiti s obzirom na ideju čovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića, te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem demokratičnijeg društva.
|
Literatura: - BURJA RADOVAN, M.: „Ljudska prava i odgoj“, u: Metodički ogledi, 11(2004.) 2
|
XV.
|
Naslov: Igra i dokolica
|
Kratki opis: Radohličarenje, dokoličarenje i besposlica, kapitalistička ideologija glede dokoličarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.
|
Literatura: - POLIĆ, R.: "Odgoj i dokolica", u: Metodički ogledi, 10/2003.
|
|
| |