Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 0,98 Mb.
bet17/382
Sana07.04.2017
Hajmi0,98 Mb.
#3487
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   382




Naziv kolegija

Dizajn i fotografija


Kod kolegija

FFPUB620

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti
Preddiplomski studij


Godina

studija

III

ECTS vrijednost boda:

3

Semestar

VI (ljetni)

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 0

Status kolegija:

B1

Preduvjeti:

nema

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:




Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

Prof. dr. sc. Antun Karaman

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

antun.karaman@unidu.hr

Asistent

Sanja Zadro

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

sanjazadro88@gmail.com 063 666 591

Ciljevi kolegija:


Upoznavanje s povijesnim razvojem i medijskim posebnostima dizajna i fotografije u odnosu na ostale segmente vizualne kulture i društveni kontekst. Primjenjivana metodologija podrazumijevat će kombiniranje kronološkoga pregleda razvoja dvaju medija i problemskoga teorijskoga pristupa njihovim specifičnostima kao i pozicioniranje konkretnih fenomena iz povijesti dizajna i fotografije unutar suvremenih im kontekstualnih okolnosti.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Studenti će, po apsolviranju građe unutar kolegija, biti upoznati s osnovnim aspektima odnosa dizajna s arhitekturom i likovnim umjetnostima te s tehnološkim osnovama fotografije kao i njezinim različitim funkcijama (komercijalnom, umjetničkom i dokumentarnom).

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Kolegij je tematski podijeljen u dvije cjeline. U prvu je uključen pregled povijesti inudstrijskoga i grafičkoga dizajna što podrazumijeva razdoblje od prve polovine XIX. stoljeća do suvremene produkcije. Naglasak će, pri razradi ove tematske cjeline kao i one vezane uz povijest fotografije, biti na inkorporiranju za svaku epohu aktualnih trendova u oblikovanju uporabnih predmeta i grafičkome dizajnu u širi društveno-povijesni kontekst te analizi odnosa istih sa ostalim segmentima suvremene im umjetničke prakse (arhitekturom i slikarstvom).

Drugi dio kolegija posvećen je prezentaciji povijesnoga razvoja fotografije kao medija, ali i kao umjetnosti odnosno specifičnim kontekstualnim okolnostima na temelju kojih će se sustavno detektirati izvori problema s kojima se fotografija u prvim fazama postojanja suočavala, a vezani su uz afirmaciju u sustavu umjetnosti.



Ekvivalentno prvome dijelu semestra, povijesni pregled razvoja fotografije bit će započet uvidom u, za ovaj medij relevantne, okolnosti u prvoj polovini XIX. stoljeća. U bavljenju pojedinim aspektima povijesti oba medija vizualne kulture koja će u sklopu kolegija biti tematizirana, inzistirat će se na interdisciplinarnim teorijskim pristupima te pozicioniranju pojedinih fenomena na polju razvoja dizajna i fotografije unutar širega konteksta vizualnih umjetnosti, urbanizma, arhitekture i suvremenih teorijskih pristupa navedenim područjima i disciplinama.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja


Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati test

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave

30

1

10%

Aktivnost u nastavi

10

0,5

10%

Završni ispit (pismeni)

50

1,5

80%

Pohađanje nastave:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Aktivnost u nastavi:

Postotak ocjene (maksimalno 10% završne ocjene) koji pojedini student dobiva angažmanom u nastavnom procesu procjenjuje nastavnik ovisno o konkretnom slučaju i težini zadataka kojima se studenti budu bavili unutar pojedinih nastavnih jedinica.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 40% ocjene

od 81% do 90% = do 60% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:





  1. Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

  2. Woodham, Jonathan M.: Twentieth Century Design, Oxford University Press, 1997 (odabrana poglavlja)




Dopunska literatura:

DIZAJN:

  1. Banham, Reyner: Theory and Design in the First Machine Age. Architectural Press, Oxford, 1960.

  2. Galjer, Jasna: Dizajn pedesetih u Hrvatskoj: od utopije do stvarnosti, Horetzky, Zagreb, 2004.

  3. Galjer, Jasna: Industrijsko oblikovanje – svijest o vlastitom identitetu, u: Arhitektura 215 (2003.), Zagreb, str. 128-137

  4. Jackson, Lesley: The New Look : Design in the Fifties. Thames and Hudson, London, 1991.

  5. Kavurić, Lada: Hrvatski plakat do 1940., Institut za povijest umjetnosti, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Horetzky, Zagreb, 1999

  6. Noblet, Jocelyn de: Dizajn: pokret i šestar, Golden marketing, Zagreb, 1999

  7. Pevsner, Nikolaus: Pioniri modernog oblikovanja: Od Morrisa do Gropiusa, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1990

  8. Vukić, Feđa: Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar, Zagreb, 1996

FOTOGRAFIJA:

1. Barthes, Roland: Svijetla komora – bilješka o fotografiji, Antibarbarus, Zagreb, 2003.

2. Benjamin, Walter: Mala povijest fotografije, u: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. (urednik: Viktor Žmegač, prijevod: Truda Stamać i Snješka Knežević)


  1. Freund,Gisèle: Fotografija i društvo, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1981.

4. Grčević, Nada: Fotografija devetnaestog stoljeća u Hrvatskoj,Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1981.

5. Sontag, Susan: On Photography, Anchor Books, New York, 1990

6. Talbot, William Henry Fox: The Pencil of Nature, Longman, Brown, Green and Longmans, London, 1844

7. Walden, Scott: Photography and Philosophy: Essays on the Pencil of Nature, Blackwell Publishing Ltd., Malden, 2008



8. Warner Marien, Mary: Photography. A Cultural History, Laurence King Publishing, London, 2006.


Dodatne informacije o kolegiju

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA

I.

Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Konstituiranje kolegija, pojašnjenje popisa obvezne i izborne literature i tema pojedinih nastavnih jedinica, razgovor o seminarskim zadacima.
Kontekstualne odrednice – XIX. stoljeće
Svjetska izložba u Londonu 1851.

Literatura: Noblet, Jocelyn de: Dizajn: pokret i šestar, Golden marketing, Zagreb, 1999 (odabrani ulomci)

II.

Naslov: Od Williama Morrisa do kraja XIX. stoljeća

Kratki opis: - pionirski zahvati na polju umjetničkoga obrta/dizajna. Domestic Revival, Arts&Crafts pokret i Aesthetic Movement
- Kontinuitet Morrisovoga utjecaja i reforme institucionalnih okvira na polju umjetničkoga obrta
- Art Nouveau, secesija, Jugendstil.
Wiener Werkstätte i utopijski ideal secesijskoga Gesamtkunstwerka.

Literatura: Noblet, Jocelyn de: Dizajn: pokret i šestar, Golden marketing, Zagreb, 1999 (odabrani ulomci)

III.

Naslov: Nova estetika; počeci industrijskoga dizajna

Kratki opis:
- ishodišta nove estetike – teorijska i praktična uporišta
- Charles Rennie Mackintosh
- Adolf Loos – „Ornament i zločin“
- struktura nasuprot ukrasa – organski ornament – Sullivan i Wright
- Deutscher Werkbund, standardizacija
- Peter Behrens i AEG – vizualni identitet i dizajn proizvoda
- Sukobi individualnoga i standardiziranoga – Henry van de Velde

Literatura: Banham, Reyner: Theory and Design in the First Machine Age. Architectural Press, Oxford, 1960. (odabrana poglavlja)

IV.

Naslov: De Stijl i Bauhaus

Kratki opis:
- dizajn u kontekstu avangardnih pokreta (De Stijl, Bauhaus, ruski konstruktivizam)
- Berlageove teorije i utjecaj na Thea von Doesburga
- estetika stroja – utopističke vizije – duh epohe
- Gerrit Rietveld
elementarizam – El Lissitsky – Kongres progresivnih umjetnika u Düsseldorfu, 1922.
- avangarda u grafičkome dizajnu
Dizajn avangarde i reformatorske ambicije na polju organizacije institucionalnih okvira obrazovanja umjetnika – kontinuitet utjecaja
- Gropius i kontinuitet Morissove misli o socijalnoj funkciji dizajna
- Manifest iz 1919. – sinteza ideja o reformi umjetničkoga školstva
- teorije dizajna kao manifesti funkcionalnosti – u skladu s potrebama modernoga doba

Literatura: Banham, Reyner: Theory and Design in the First Machine Age. Architectural Press, Oxford, 1960. (odabrana poglavlja)

V.

Naslov: Art Deco

Kratki opis:
– Svjetska izložba dekorativnih umjetnosti u Parizu 1925.
- Novi stil za novi svijet
- raznorodnost oblikovnih inspiracija – Europa i SAD
- komercijalni aspekti – istovremenost pojava s događajima u kontekstu avangarde i njihovim odrazima na dizajn
- sprega s modom, refleksije novih trendova u dizajnu u popularnoj kulturi (film)

Literatura: Woodham, Jonathan M.: Twentieth Century Design, Oxford University Press, 1997 (odabrana poglavlja)

VI.

Naslov: Dizajn 1950-ih

Kratki opis:
- novi pogledi na dizajn nakon 1945.
- institucionalizacija dizajnerske profesije
- socijalna dimenzija
- forma i funkcija
- prijevozna sredstva
- Svjetska izložba u Bruxellesu 1958.
- Urbana kultura – „The new Look“; modni dizajn 1950-ih

Literatura: Woodham, Jonathan M.: Twentieth Century Design, Oxford University Press, 1997 (odabrana poglavlja)

VII.

Naslov: Kulturna klima 1960-ih i refleksije na trendove u dizajnu

Kratki opis:
- konzumerizam; popularna kultura i dizajn
- istovremenost raznorodnih trendova i brzina zbivanja – put u suvremenost
- eklektičko recikliranje stilova prošlosti – poveznice trendova u dizajnu s aktualnim umjetničkim pravcima
- pop art i grafičko oblikovanje
- „underground“ struje kasnih 1960-ih i sredstva distribucije ideja - časopisi; hippie kultura
- teorijska uporišta
- Velika Britanija i Italija

Literatura: Woodham, Jonathan M.: Twentieth Century Design, Oxford University Press, 1997 (odabrana poglavlja)

VIII.

Naslov: Hrvatski dizajn

Kratki opis: Povijest dizajna u Hrvatskoj
Kronološki pregled: od druge polovine XIX. stoljeća do 1960-ih

Literatura:Vukić, Feđa: Stoljeće hrvatskog dizajna, Meandar, Zagreb, 1996 (odabrana poglavlja)

IX.

Naslov: Preteče i počeci fotografije

Kratki opis: „Pretpovijest“ medija, preteče i izum fotografije; zbivanja 1830-ih.
- Tehnološka utrka i „opsesija“ izumiteljskim progresom – društveni kontekst pozitivistički nastrojene prve polovine i sredine 19. stoljeća.
- Novi medij – nova slika svijeta

Literatura: Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

X.

Naslov: Počeci fotografije 2: između umjetnosti i masovnosti

Kratki opis: Između umjetnosti i slučajnosti, Henry Fox Talbot: „Pencil of Nature“ (slika i tekst: put od slučaja do namjere, od oka prolaznika do oka umjetnika).
Hippolyte Bayard.
- fotografija kao umjetnost
- Komercijalno i umjetničko – portretna pomama. Problemi realizma i faktografske determiniranosti. Charles Baudelaire i Salon 1859.
Piktorijalizam – problemi odnosa fotografije i slikarstva.
Što je distinktivno obilježje fotografije u odnosu na druge umjetnosti
- Portretna fotografija XIX. stoljećaNadarov vizionarski odnos prema umjetničkome potencijalu novoga medija. Kontekst pariške sredine XIX. stoljeća.
Lewis Carroll. Julia Margaret Cameron. Portretna klijentela.
-Komercijalna strana medija – André Adolphe Eugène Disdéri
- Zaokret od manufakture k industriji – George Eastman - Kodak

Literatura: Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

XI.

Naslov: Otkrivanje novih izražajnih funkcija i/ili umjetničkih kvaliteta medija

Kratki opis: Značaj Alfreda Stieglitza za povijest fotografije.
- Proširenja motivskih i žanrovskih spektara.
- Pariz kroz objektiv Eugenea Atgeta

- Dokumentarizam - fotografski „dnevnici“ Lewisa Hinea.


Foto-reporteri.
Fotografija i rat. Robert Capa. Magnum Photos.

Literatura: - Benjamin, Walter: Mala povijest fotografije, u: Estetički ogledi, Zagreb, 1986. (urednik: Viktor Žmegač, prijevod: Truda Stamać i Snješka Knežević)

  • Freund,Gisèle: Fotografija i društvo, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1981.

(odabrana poglavlja)

XII.

Naslov: Fotografija i aktualni pravci u umjetnosti (početak i prva polovina XX. stoljeća)

Kratki opis: Fotografija i avangarda – istraživanje novoga i različite funkcije eksperimenata s medijem: od estetskih (L. Moholy Nagy, Bauhaus i fotogrami) do funkcije „pomoći u istraživanju“ (Man Ray).
- Dadaizam – fotomontaža i kolaž
- Neue Sachlichkeit i fotografija – refleksije na situaciju u Hrvatskoj

Literatura: Freund,Gisèle: Fotografija i društvo, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1981.

(odabrana poglavlja)



XIII.

Naslov: Odlučujući trenutak

Kratki opis: Henri Cartier Bresson i objašnjenje distinktivnih obilježja fotografije u sustavu umjetnosti. Odlučujući trenutak na ulici/odlučujući trenutak u ratu/odlučujući trenutak u povijesti. Autorska fotografija u Francuskoj. Robert Doisneau. Linije kontinuiteta – Elliott Erwitt.

Literatura: Warner Marien, Mary: Photography. A Cultural History, Laurence King Publishing, London, 2006. (odabrani lomci)

XIV.

Naslov: Fotografija u SAD-u od 1930-ih do kraja 1950-ih

Kratki opis: - Velikani klasične američke fotografije, Ansel Adams, Walker Evans, Edward Weston
- „Foto-liga“; Dorothea Lange
- Grupa f/64
- Berenice Abbot („Changing New York“)
- Beaumont Newhall – fotografija kao predmet muzejskoga čuvanja i prezentiranja
- Robert Frank – „Amerikanci“ (1958.) i revidiranje koncepta „odlučujućega trenutka“

Literatura: Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)

XV.

Naslov: Fotografija u kontekstu aktualnih umjetničkih pravaca u drugoj polovini XX. stoljeća

Kratki opis: pitanja reprodukcije i reprezentacije
- konceptualna umjetnost i fotografija
- fotografija kao sredstvo dokumentiranja umjetničke akcije
- suvremenost, eksperimenti, intermedijalnost

Literatura: Koščević, Želimir: Fotografska slika: 160 godina fotografske umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000. (odabrana poglavlja)



Naziv kolegija

Književnost i historiografija


Kod kolegija

FFHRB644J

Studijski program

Ciklus

Hrvatski jezik i književnost, jednopredmetni studij

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

3.

ECTS vrijednost boda:

2

Semestar

6.

Broj sati po semestru (p v s)

15 0 15

Status kolegija:

Izborni B1

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Iva Beljan Kovačić, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

iva.beljan@tel.net.ba; 036 355 429

Asistent




Kontakt sati/konzultacije:




E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:

Upoznavanje s hrvatskom predmodernom historiografijom. Analiza odnosa historiografije i književnosti te povezanosti prikaza prošlosti i na njima stvorena identiteta (osobnog ili zajedničkog) s jezikom i naracijom. Samostalna analiza pripovjednih strategija u historiografskim tekstovima.




Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Prepoznavanje i opisivanje osnovnih činjenica vezanih za hrvatsku srednjovjekovnu i ranonovovjekovnu historiografiju kao dio starije hrvatske književnosti. Prepoznavanje narativnih modela u historiografskim tekstovima i razvijanje vještine njihove samostalne analize.




Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Kolegij se bavi hrvatskom historiografijom od srednjega vijeka do početaka znanstvene historiografije u 19. stoljeću koncentrirajući se na njezine veze s književnošću. Okvir mu pruža teorija o naraciji u historiografiji, a proučava korištenje književnih konvencija u historiografiji te njihove učinke. Pozornost je posvećena i žanrovima u kojima se pojavljuju tekstovi (anali, kronike, historije, vitae, memoari). Analizirani korpus čine historiografski tekstovi na hrvatskom jeziku (pop Dukljanin, pop Martinac, Š. Kožičić, A. Vramec, P. R. Vitezović, franjevački ljetopisci N. Lašvanin, B. Benić, M. Bogdanović, J. Baltić), s osvrtom i na historiografiju na latinskome (Toma Arhiđakon, M. Orbini, J. Ratkaj, B. Patačić, A. B. Krčelić i drugi).




Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati domaće zadaće

  • polagati pismeni ispit

  • polagati usmeni ispit




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Angažiranost u nastavi

15

0.5

10%

Samostalni zadaci i priprema za predavanja

15

0.5

20%

Završni ispit (pismeni)

15

0.5

30%

Završni ispit (usmeni)

15

0.5

40%

Dodatna pojašnjenja:


Angažiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene
Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene


Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



Obvezna literatura:


Beljan, Iva. Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo, 2011.

Biti, Vladimir. Strano tijelo pripovijesti: etičko-politička granica identiteta, Zagreb, 2000. (poglavlje po izboru)

Hunt, Lynn (ur.). Nova kulturna historija, Zagreb, 2001. (odabrani članci)

Ivić, Nenad. Domišljanje prošlosti. Kako je trinaestostoljetni splitski arhiđakon Toma napravio svoju Salonitansku historiju, Zagreb, 1992.

White, Hayden. Vrijednost pripovjednosti u predstavljanju zbilje, Rival, 1-2/ 1989, str. 130-143.



Dopunska literatura:

Burrow, John. Povijest povijesti. Epovi, kronike, romanse i ispitivanja od Herodota i Tukidida do dvadesetog stoljeća, Zagreb, 2010.

Davis, Lennard J. Zgusnuti zapleti: povijest i fikcija, u: Suvremena teorija pripovijedanja (prir. V. Biti), Zagreb, 1992, str. 341-371.

Koselleck, Reinhardt. O raspoloživosti povijesti, Quorum, 4/1990, str. 248-259.

Ricœur, Paul. Preplitanje historije i fikcije, Quorum, 4/1990, str. 236-247.

White, Hayden. The Content of the Form. Narrative Discourse and Historical Representation, Baltimore – London, 1987.


Dodatne informacije o kolegiju

U studentske obveze spadaju redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravama, pismene analize književnih tekstova (ili pojedinih njihovih aspekata) i njihovo izlaganje na seminarima, analitičko čitanje propisane literature i polaganje ispita. Tolerira se 20% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Predstavljanje kolegija, informacije o literaturi, studentskim obvezama i načinu rada na seminarima

Literatura:

II.

Naslov: Teorija o naraciji u historiografiji I.

Kratki opis: tradicionalni stav o jeziku i pripovijedanju u historiografiji; tendencije u 20. stoljeću, povjesničari oko časopisa Anali

Literatura za rad na seminaru: Biti, Vladimir, Strano tijelo pri/povijesti, Zagreb, 2000. (poglavlje po izboru)

III.

Naslov: Teorija o naraciji u historiografiji II.

Kratki opis: utjecaj lingvistike i književne teorije; Hayden White i Dominick LaCapra

Literatura za rad na seminaru: Hunt, Lynn (ur.). Nova kulturna historija, Zagreb, 2001. (poglavlje Književnost, kritika i historijska imaginacija: književni izazov Haydena Whitea i Dominicka LaCapre, str. 144-181)

IV.

Naslov: Žanrovski aspekti

Kratki opis: anali, kronike, historije, vitae, gestae; žanrovi između historiografije i književnosti: memoari i dnevnici; osobine i vrijeme pojavljivanja

Literatura za rad na seminaru: Beljan, Iva. Pripovijedanje povijesti, Zagreb – Sarajevo, 2011. (poglavlje Žanrovska određenja, str. 29-94)

V.

Naslov: Srednjovjekovna historiografija

Kratki opis: načela pisanja, historiografija kao dio retorike, odnos prema izvorima, odnos prema autorstvu, odnos prema pripovjednim postupcima

Literatura za rad na seminaru: Ivić, Nenad. Domišljanje prošlosti, Zagreb, 1992.

VI.

Naslov: Ranonovovjekovna historiografija

Kratki opis: promjene u odnosu na srednjovjekovni model, autorstvo, novi žanrovi i pripovjedne strategije

Literatura za rad na seminaru: Ivić, Nenad. Domišljanje prošlosti, Zagreb, 1992.

VII.

Naslov: Razina priče u historiografskom tekstu

Kratki opis: zaplet, aktantska shema, paralele s fikcionalnim pripovjednim tekstovima

Literatura za rad na seminaru: Beljan, Iva. Pripovijedanje povijesti, Zagreb – Sarajevo, 2011. (str. 133-154)

VIII.

Naslov: Razina diskursa

Kratki opis: odabir događaja i njihovo vrednovanje; stvaranje „reda“ u događajima; korisnost i zanimljivost kao načela pripovijedanja

Literatura za rad na seminaru: Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana (odlomci)

IX.

Naslov: Tko pripovijeda povijest?

Kratki opis: pripovjedač: odnos prema izvorima, razina kojoj pripovjedač pripada, opseg sudjelovanja u priči, perceptibilnost njegove uloge, odnos prema naslovljeniku

Literatura za rad na seminaru: Zapis popa Martinca, odlomci iz Ljetopisa popa Dukljanina, Ljetopisa sutješkoga samostana Bone Benića i Ljetopisa kreševskoga samostana Marijana Bogdanovića

X.

Naslov: U čije se ime pripovijeda povijest?

Kratki opis: subjekt historiografskoga teksta, utjecaj na odabir događaja, njihovo vrednovanje i oblikovanje priče

Literatura za rad na seminaru: odlomci iz Ljetopisa popa Dukljanina; Toma Arhiđakon, Historia Salonitana (odlomci)

XI.

Naslov: Kome se pripovijeda povijest?

Kratki opis: implicitni čitatelj, odnos pripovjedača prema čitatelju; recepcija historiografskih djela u hrvatskoj književnosti i znanosti o književnosti

Literatura za rad na seminaru: Bono Benić, Ljetopis sutješkoga samostana; Jako Baltić, Godišnjak (odlomci)

XII.

Naslov: Što je povijest?

Kratki opis: srednjovjekovna historiografija: povijest i Božja volja, početak ljetopisa od stvaranja svijeta; novovjekovna historiografija: povijest kao proces u kojem sudjeluje čovjek

Literatura za rad na seminaru: odlomci iz Ljetopisa Nikole Lašvanina i Kronike Antuna Vramca

XIII.

Naslov: Naracija u suvremenoj historiografiji

Kratki opis: znanstvena načela i pripovjedački postupci; perceptibilnost pripovjedačeve uloge, jezični signali pripovjedačeva stava

Literatura za rad na seminaru: izbor iz tekstova hrvatskih povjesničara 19. i 20. st. i studentska analiza narativnih postupaka

XIV.

Naslov: Učinci pripovijedanja u historiografiji

Kratki opis: značenje i uloga povijesti, oblikovanje novovjekovnoga jastva, oblikovanje identiteta zajednice

Literatura za rad na seminaru: Mavro Orbini, Kraljevstvo Slavena (odlomci)

XV.

Naslov: Sinteza kolegija

Kratki opis: sumiranje informacija o starijoj hrvatskoj historiografiji, o njezinu mjestu u povijesti književnosti i o ulozi jezika i pripovijedanja u prikazivanju zbilje

Literatura:



aziv kolegija


SPOMENIČKA BAŠTINA HERCEGOVINE

Kod kolegija

FFPUB621


Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

III.


ECTS vrijednost boda:

2


Semestar

6.


Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0

Status kolegija:

Izborni C

Preduvjeti:

-

Usporedni uvjeti:

-

Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti i srodnih studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Tatjana Mićević - Đurić

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

infozone1@zg.t-com.hr

Asistent

mr. sc. Snježana Vasilj, v. asist., Danijela Ucović, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:


Cilj kolegija je upoznavanje studenata s kulturnim prilikama i najvažnijim umjetničkim ostvarenjima na prostoru Hercegovine od prapovijesti do danas.


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Usvajanje osnovnih znanja o kulturi i umjetnosti pojedinih povijesnih razdoblja na prostoru Hercegovine, od prapovijesti do danas. Kolegij će dati pregled ostvarenja iz paleolita, neolita, metalnog doba, antike i helenizma, srednjovjekovlja, osmanlijskog razdoblja, sve do pojave građanske umjetnosti, te modernih i suvremenih umjetničkih izričaja. Dat će se osnovni pregled ostvarenja arhitekture, skulpture i slikarstva, te predmeta umjetničkog obrta. Naglasak će se staviti na kompleksnost kulturno-umjetničkog nasljeđa prostora i njegove uloge u stvaranju njegova identiteta.

Ovim kolegijem studenti će se osposobiti za uočavanje i prepoznavanje različitosti između ostvarenja pojedinih povijesnih razdoblja i njihovo točno klasificiranje.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Ovaj kolegij daje pregled spomeničke ostavštine (graditeljstva, kiparstva, slikarstva i ostvarenja umjetničkog obrta od prapovijesnih razdoblja, preko staroga i srednjeg vijeka, uključujući i osmanlijsku vladavinu, do 19. i 20. stoljeća.





Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene: U nastavi sudjeluju asistenti prema svojem usmjerenju i specijalizaciji.

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati domaće zadaće

  • pisati test




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi

30

1

20%

Završni pismeni ispit

30

1

80%

Dodatna pojašnjenja:


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 50% ocjene

od 81% do 90% = do 65% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)







Obvezna literatura:


Vasilj, Čuljak, Paponja, Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966., 405-495.

Redžić, H, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Beograd – Zagreb - Mostar, 1982. (odabrane stranice)

Pašić, A., Celebrating Mostar: Architectural history of the city 1452-2002, Mostar [s.n], 2005



Franjevci na raskršću kultura i civilizacija: blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, (ur.) Sorić, A., Zagreb, 1989. (odabrane stranice)


Dopunska literatura:

Lovrenović, I., Bosnia-Herzegovina: A Cultural History, London, 2001

Kulturna historija BiH, Sarajevo, 1984. (odabrane stranice)           

Janc, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Beograd - Zagreb - Mostar, 1982.

Kajmaković, Z., Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1971. (odabrane stranice

Rakić, S., Ikone Bosne i Hercegovine (16. – 19. vek), Beograd 1998.

Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost, Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja)

Kovač, N., Slikarstvo u BiH 1945-1990, ANUBiH, Sarajevo, 2003. (odabrane stranice)





Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Obvezno je sudjelovanje u zajedničkom radu tijekom nastave, te redovito izvršavanje zadataka za rad kod kuće. Sudjelovanje u terenskoj nastavi je obvezno.

Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Ispit se polaže pismeno.



Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.



PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Prapovijesna umjetnost u Hercegovini

Kratki opis: Pregled prapovijesnih nalaza: pećina Badanj s paleolitskim crtežom i drugi arheološki materijal: ostaci keramike, metalni nalazi mlađeg kamenog, brončanog i željeznog doba na prostoru Hercegovine

Literatura: Vasilj, Čuljak, Paponja, Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

II.

Naslov: Antička i helenistička umjetnost u Hercegovini

Kratki opis: Pregled grčkih i helenističkih spomenika (arhitekture – Ošanići, Gorica kod Gruda s nalazima materijalne kulture, keramike, oruđa, oružja, nakita, novca....)

Literatura: Vasilj, Čuljak, Paponja, Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

III.

Naslov: Umjetnost u Hercegovini u vrijeme rimske vladavine

Kratki opis: Pregled rimskih lokaliteta: Posuški Gradac, Mogorjelo, Višići, Panik, Konjic s ostacima mozaika, skulpture i pokretnih nalaza koji posjeduju likovne kvalitete

Literatura: Vasilj, Čuljak, Paponja, Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

IV.

Naslov: Kasnoantička i starokršćanska umjetnost u Hercegovini

Kratki opis: Pregled kasnoantičkih kršćanskih bazilika s ostacima kamene plastike raznolike ikonografije i sarkofaga

Literatura: Vasilj, Čuljak, Paponja, Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

V.

Naslov: Justinijan i rani srednji vijek na prostoru Hercegovine

Kratki opis: Pregled pokretnih i nepokretnih ostataka izrazitih likovnih vrijednosti u Hercegovini koji datiraju u ranobizantsko razdoblje i vrijeme ranog srednjeg vijeka

Literatura: Vasilj, Čuljak, Paponja,Arheološki vodič Hercegovine, Mostar 2012.

VI.

Naslov: Srednjovjekovni gradovi u Hercegovini

Kratki opis: Pregledni osvrt na tipologiju srednjovjekovnih gradova – utvrda i mjesto i odlike hercegovačkih srednjovjekovnih gradova: Blagaj, Ljubuški, Vidoški grad, Počitelj

Literatura: Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966., 405-495

VII.

Naslov: Stećci

Kratki opis: Morfologija i tipologija karakterističnih srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika srednjovjekovne bosanske države i Zahumlja; Pregled likovnih prikaza koji se javljaju na stećcima; pregled najvažnijih nekropola stećaka u Hercegovini

Literatura: Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost , Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja)

VIII.

Naslov: Arhitektura džamija u Hercegovini

Kratki opis: Upoznavanje s elementima džamije, vanjskim i unutarnjim; podjela džamijske arhitekture na kupolne džamije i džamije s ravnom tavanicom; najbolji primjeri kupolnih i džamija s ravnom tavanicom na prostoru Hercegovine; proporcije kao temeljni estetski kriterij; sličnosti i razlike u odnosu na arhitekturu džamija u središtu razvoja osmanlijske umjetnosti i u susjednoj Bosni

Literatura: Redžić, H, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije

IX.

Naslov: Javna arhitektura i urbanizam osmanlijskog razdoblja

Kratki opis: Temeljni princip osmanlijskog urbanizma – podjela grada na čaršiju i mahale; tipologija javnih građevina i njihova funkcija, te funkcioniranje unutar urbanog tkiva osmanlijskog naselja; mahale – koncept, sadržaj, način funkcioniranja i odnos prema čaršiji i ostalim dijelovima naselja

Literatura: Redžić, H, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije

X.

Naslov: Stambena arhitektura osmanlijskog razdoblja u Hercegovini

Kratki opis: Pregled najvažnijih stambenih kompleksa osmanlijske arhitekture – Begovina, Velagićevina,Kolakovića kuća, reprezentativni stambeni objekti u Mostaru s razjašnjavanjem tipičnog koncepta islamske stambene kuće, odnosa vanjskog i unutarnjeg prostora, dispozicijskih rješenja, pratećih elemenata unutarnjeg i vanjskog uređenja.

Literatura: Redžić, H, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije

XI.

Naslov: Pokretna dobra – ostvarenja umjetničkog obrta i rukopisi (kaligrafija) osmanlijskog razdoblja

Kratki opis: Pregled tipičnih ostvarenja različitih oblika umjetničkog obrta karkaterističnih za osmanlijsku kulturu i umjetnost: obrada metala, obrada drva, vez, ćilimi s osvrtom na tipične ornamente i likovne kvalitete uz praćenje sličnosti i razlika ovisno o materijalu i izvedbenim tehnikama; pojam kaligrafije pregled kaligrafske tradicije u Hercegovini

Literatura: Redžić, H, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Beograd – Zagreb - Mostar, 1982.; Janc, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Beograd - Zagreb - Mostar, 1982.

XI.

Naslov: Umjetnička ostvarenja bizantskih odlika za vrijeme osmanlijske vlasti

Kratki opis: Pregled arhitekture crkava i manastira iz razdoblja 1557. do kraja turske vlasti u Hercegovini; fresko-slikarstvo, ikonostasi i ikonopis; ovisnost slikarske umjetnosti u Hercegovini toga doba u odnosu prema slikarstvu bizantskih odlika na susjednim prostorima; pregled majstora koji su djelovali u Hercegovini ili se njihova djela nalaze u hercegovačkim crkvama; pojava importa iz Rusije i istočnog Mediterana (kretsko slikarstvo)

Literatura: Kajmaković, Z., Zidno slikarstvo u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1971. (odabrane stranice; Rakić, S., Ikone Bosne i Hercegovine (16. – 19. vek), Beograd 1998.

XII.

Naslov: Zbirke franjevačkih samostana

Kratki opis: Zbirke pokretnih dobara u franjevačkim samostanima na Humcu i u Gorici – kamena plastika, raznoliki pokretni arheološki materijal, stare knjige....

Literatura: Franjevci na raskršću kultura i civilizacija: blago franjevačkih samostana Bosne i Hercegovine, (ur.) Sorić, A., Zagreb, 1989.

XIII.

Naslov: Arhitektura historicizma i ostvarenja arhitekture 20. stoljeća

Kratki opis: Pregled historicističkih pojava u arhitekturi Mostara i Hercegovine: oblici i autori; Pregled ostvarenja moderne arhitekture u Mostaru i Hercegovini: autori

Literatura: Pašić, A., Celebrating Mostar: Architectural history of the city 1452-2002, Mostar [s.n], 2005

XIV.

Naslov: Umjetnost 19. i 20. stoljeća u Hercegovini (slikarstvo i kiparstvo iz zbirki, galerija i muzeja), te pregled umjetničkog djelovanja na tom prostoru

Kratki opis: Pregledni osvrt na modernu i suvremenu umjetnost koja se nalazi u Umjetničkoj galeriji u Mostaru, Galeriju Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, te ostale zbirke i galerije u Hercegovini; osvrt na pojavu, razvoj i oblike likovne djelatnosti na prostoru Hercegovine

Literatura: Kovač, N., Slikarstvo u BiH 1945-1990, Sarajevo 2003., (odabrane stranice)

XV.

Naslov: Terenska nastava

Kratki opis: Obilazak i analiza izabranih spomenika

Literatura: -




Naziv kolegija


Terenska nastava

Kod kolegija

FFPUB622


Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

III.


ECTS vrijednost boda:

2


Semestar

6.


Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0


Status kolegija:

Izborni C

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti i srodnih studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc. Tatjana Mićević - Đurić, docentica

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

Infozone1@zg.t-com.hr

Asistent

Valerija Soldo, asist., Sanja Zadro, asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:

Kolegij Terenska nastava zamišljen je kao kolegij koji će studentima Povijesti umjetnosti omogućiti izravan kontakt s likovnim ostvarenjima i rad na terenu. Rad na terenu je neophodno i nezamjenjivo iskustvo za upoznavanje i razumijevanje kulturno-povijesnog i umjetničkog nasljeđa nekog prostora.

Radom na terenu, u izravnom kontaktu s ostvarenjem, studentima se pruža prilika samostalno istražiti ga, snimiti ga, te na temelju vlastitog iskustva, napraviti vlastitu analizu, procjenu i tumačenje.

Nakon rada ne terenu i samostalnog istraživanja za koje je ono temelj, studenti će izložiti vlastitu prezentaciju materijala prikupljenih na terenu i njegovo tumačenje.




Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Cilj ovog kolegija je kod studenata razviti svijest o povezanosti umjetnine i prostora u kojem se ona nalazi, osobito kada je riječ o nepokretnim dobrima.

Takav rad osigurava prva izravna iskustva rada s umjetninama i osposobljava studente za kasniji samostalan rad.



Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Predmet istraživanja kolegija Terenska nastava utvrđivat će se iznova svake akademske godine.

Sukladno tome, sadržaj kolegija nije moguće fiksno utvrditi. Svake godine će se terenska nastava izvoditi na jednom usko definiranom dijelu umjetničkog nasljeđa regije (kasnoantičko nasljeđe, stećci, srednjovjekovni gradovi Hercegovine, umjetničke zbirke franjevačkih samostana Hercegovačke provincije, zbirke suvremene umjetnosti galerija u Hercegovini....), kao i na susjednih priobalnim prostora Republike Hrvatske (urbana cjelina Dubrovnika, Splita, Zadra, Samostanske ili muzejske zbirke dalmatinskih gradova, kompleksi katedrala dalmatinskih komuna itd.)

Izbor građe koja će se obrađivati vršit će se na temelju postojećih iskustava, raspoloživosti domaćeg kadra, kao i o suradnji s kolegama na prostorima i u gradovima koji će biti planirani za rad.




Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • aktivno sudjelovati u radu na terenu

  • izvršiti zadatak dobiven na terenu

  • izložiti rezultate rada na terenu

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Redovito pohađanje i sudjelovanje u nastavi u učionici i na terenu

30

1

40%

Samostalni zadatak

30

1

60%

Dodatna pojašnjenja:


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

16% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

40% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Izrada samostalnog zadatka::

0% = Rad nije napisan.

6% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

12% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

18% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

24% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

30% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje samostalnog zadatka:



0% = Rad nije usmeno prezentiran.

6% = Rad je pročitan.

12% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

18% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

24% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

30% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



Obvezna literatura:

Popis obvezne i dopunske literature prilagođavat će se svake godine, ovisno o sadržaju terenske nastave.




Dopunska literatura:

Popis obvezne i dopunske literature prilagođavat će se svake godine, ovisno o sadržaju terenske nastave.




Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Terenska nastava je obvezna i izostanci se ne mogu pravdati. U slučaju opravdane spriječenosti, student će morati nadoknaditi propušteni rad na terenu.

Pismeni radovi

Nakon rada na terenu, studnet je obvezan u pismenom obliku predati izviješće s terena.

Usmeno izlaganje

Zajedno s pismenim izviješćem student je obvezan pripremiti prezentaciju na temelju materijala prikupljenih na terenu i izložiti rezultate svoga rada

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Pojašnjenje ciljeva kolegija, načina rada i studentskih obveza; informacije o obveznoj i dopunskoj literaturi za tu akademsku godinu

Literatura:

II.

Naslov: Lokalitet ili zbirka

Kratki opis: Osnovne informacije o planiranom lokalitetu ili zbirci

Literatura:

III.

Naslov: Pregled najvažnijih ostvarenja

Kratki opis:Kratki osvrt na svojstva i karakter ostvarenja koja će biti obrađena na terenu

Literatura:

IV.

Naslov: Problematiziranje

Kratki opis:Otvaranje problema i postavljanje pitanja na koja će se trebati odgovoriti na terenu

Literatura:

V.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis:Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje.....

Literatura:

VI.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis: Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje....

Literatura:

VII.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis: Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje....

Literatura:

VIII.

Naslov: Izlaganje rezultata terenskog rada

Kratki opis: Usmeno izlaganje rezultata rada na terenu uz prezentaciju materijala

Literatura:

IX.

Naslov: Izlaganje rezultata terenskog rada

Kratki opis: Usmeno izlaganje rezultata rada na terenu uz prezentaciju materijala

Literatura:

X.

Naslov: Lokalitet ili zbirka

Kratki opis: Osnovne informacije o planiranom lokalitetu ili zbirci

Literatura:

XI.

Naslov: Pregled najvažnijih ostvarenja i problematiziranje

Kratki opis: Kratki osvrt na svojstva i karakter ostvarenja koja će biti obrađena na terenu

Literatura:

XI.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis: Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje....

Literatura:

XII.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis: Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje....

Literatura:

XIII.

Naslov: Terenski rad

Kratki opis: Izravni rad na terenu – mjerenje dobara, fotografsko snimanje, opisivanje, crtanje....

Literatura:

XIV.

Naslov: Izlaganje rezultata terenskog rada

Kratki opis: Usmeno izlaganje rezultata rada na terenu uz prezentaciju materijala

Literatura:

XV.

Naslov: Izlaganje rezultata terenskog rada

Kratki opis: Usmeno izlaganje rezultata rada na terenu uz prezentaciju materijala

Literatura:

POVIJEST UMJETNOSTI

(dvopredmetni diplomski studij)

POVIJEST UMJETNOSTI

(dvopredmetni diplomski studij)



Naziv kolegija

Metodika nastave povijesti umjetnosti


Kod kolegija

FFPUM101

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Diplomski sveučilišni studij



Godina

studija


I.

ECTS vrijednost boda:

6


Semestar

1.

Broj sati po semestru (p v s)

30 30 15


Status kolegija:

Obvezni A

Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr.sc. Ljiljana Rajković, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

rajkovicart@gmail.com; 063/250-103

Asistent

Barbara Martinović

Kontakt sati/konzultacije:




E-mail adresa i broj telefona




Ciljevi kolegija:


Cilj je studente upoznati s mogućnostima izvođenja nastave likovne kulture unutar učionice ili u okviru izvanškolske nastave (projekti i radionice) te teorijskog ili praktičnoga rada s učenicima, što uključuje konkretne metodičke vježbe i prepoznavanje načina kroz koje se ovakva nastava može izvoditi (interdisciplinarnost i interferencije s drugim umjetnostima i disciplinama).


Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Nakon odslušanog kolegija student/ca bi trebao moći:

* Znati primijeniti dosada stečeno znanje iz povijesti umjetnosti u skladu s tradicionalnim i suvremenim teorijskim poimanjima.

* Paradigme razdoblja povijesti umjetnosti i stilskih formacija

* Objasniti pojam ljepote i pojam ružnoće u umjetničkom djelu (umjetnička slika, instalacija, performans, video) u trenutku sagledavanja i prezentiranja umjetničkog djela

* Kontekstualizirati umjetničko djelo

*Interdisciplinarno pristupiti umjetničkom djelu

* Znati samostalno prosuđivati

*Primijeniti stečena znanja i vještine u tumačenju likovno-umjetničkog djela u nastavi i izvan nastave.




Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Sustavno upoznavanje osnovnih elemenata vizualnog jezika (linija, ploha, boja i površina) i likovnih počela (linija, točka, boja, vizualno-taktilni pojmovi) te univerzalnih načela (simetrije, omjeri i razmjeri) u cilju što boljeg razumijevanja i prezentiranja umjetničkog djela i suvremenoga pristupa nastavi  likovne umjetnosti u srednjim školama; smisleno korištenje stečenog znanja unutar nastavnog plana i programa; osmišljavanje metodičkih vježbi kao pripomoć u nastavi; mogućnost kvalitetne interpretacije bilo koje vizualne ili likovno-umjetničke pojave s naglaskom na interdisciplinarni pristup pri prezentiranju umjetničkog djela. Predavanja i vježbe tematski su povezani i nastava se održava radioničkim postupkom.



Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

metodičke vježbe : praktičan rad

  • Seminar



Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi

75

2,5

Max 10%

Metodičke vježbe i praktični rad

30

1

Max 20%

Seminar pismeno i usmeno izlaganje

30

1

Max 20%

Završni ispit (usmeni)

45

1,5

Min 50%



Dodatna pojašnjenja:
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (30% od ukupne ocjene). Tijekom semestra u završni ispit, ulazi angažiranosti tijekom nastave i ocjena vježbi –praktičnog rada i pisani seminar.

Metodičke vježbe su obveza studenta, radi li se samo pismeno i se brani i usmeno. Student kroz vježbe istražuje i daje informacije o umjetničkom djelu, često se studen susreće se s nerazumijevanjem i zahtjevom za objašnjenjem umjetničkog djela, poput naizgled jednostavnih djela Maljevićeva, crnog kvadrata.

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada: (unutar onih 20 % koji on nosi u ukupnoj ocjeni

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada:( unutar onih 20 % koji on nosi u ukupnoj ocjeni)


0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.


Pisanje metodičke vježbe: nosi 20% u ukupnoj ocjeni

Metodičke vježbe ocjenjuju na sljedeći način

0% = vježbe nisu napisane.

5% = vježbe ne zadovoljavaju formalne kriterije

10% = zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu 20% zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

15% = Vježbe zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

20 % = Vježbe zadane napisane gramatički i pravopisno točne.

Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 61% do 60% = do 10% ocjene

od 71% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


Obvezna literatura:


Damjanov, J.: Metodički priručnik za likovnu umjetnost, Zagreb, Zavod za unapređivanje stručnog obrazovanja, 1970.
Jadranka Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, 1991. Str 190

Jadranka Damjanov, Umjetnost Avantura – bilježnica, Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1998 str., 120.

Jadranka Damjanov, Pogled i slika, Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1996., Str. 210

Odobreni udžbenici i priručnici za srednju školu iz predmeta Likovna umjetnost za tekuću školsku godinu/ str. 250

Interaktivna internetska stranica s metodičkim vježbama


Dopunska literatura:

Antun Karaman, Osnovni likovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

Paić, Ž. i Purgar, K.: Vizualna konstrukcija kulture, h/d/p, Zagreb, 2009.

Stephen Addiss, Mary Ericson, Art History and Education (Disciplines in Art Education), University of Illinois Press, 1993.

Josef Albers, Interaction of Color: Revised and Expanded Edition, Yale University Press, 2006. (prvo izdanje 1963.)

Rudolf Arnheim, Novi eseji o psihologiji umjetnosti, Zagreb: Matica hrvatska, 2008.

Rudolf Arnheim, Parables of Sun Light: Observations on Psychology, the Arts, and the Rest, University of California Press, 1990.

Rudolf Arnheim, Umetnost i vizualno opažanje, Beograd: Univerzitet umetnosti u Beogradu, 1987.

Gyorgy Doczi, The Power of Limits: Proportional Harmonies in Nature, Art, and Architecture, Boston: Shambhala Pubns, 1994.

James J. Gibson, The Perception of the Visual World, Boston: Houghton Mifflin Company, 1950.

James J. Gibson, The senses considered as perceplual systems, Boston: Houghton Mifflin Company, 1966.

Johann Wolfgang von Goethe, Učenje o bojama, I. svezak – Historijski dio.

Foster, H.: Dizajn i zločin (i druge polemike), V.B.Z., Zagreb, 2006.

Vježbe i radni materijal s predavanja


Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Metodičke vježbe

treba se predati u pisanom obliku kao mapu predati na kraja semestra.





PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline

TEME, ISHODI I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u metodiku nastave povijesti umjetnosti

Kratki opis: Uvodno predavanje: upoznavanje s metodološkim pristupima nastavi, upoznavanje s nastavnim jedinicama, planom i programom rada unutar srednjoškolske nastave likovne kulture i odobrenim srednjoškolskim udžbenicima. Upoznavanje s potrebnim kompetencijama budućih srednjoškolskih profesora likovne umjetnosti.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Karaman, A.: Osnovni likovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

II.

Naslov: Paradigme povijesnih razdoblja povijesti umjetnosti, i što sačinjava jedan stil

Kratki opis:Pregled razdoblja povijesti umjetnosti (od prapovijesti do danas) formalni elementi , kao linija boja , volumen, imaju vrijednost pokazatelja kao i niz odnosa jedne sintakse, i koji su riznica stila Stil, kao posebna kategorija potvrđuje se svojim razmjerima.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Karaman, A.: Osnovni likovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

III.

Naslov: Vrste likovnog izražavanja i govora i doslovnog i shematskog opažaja

Kratki opis: Način vizualnog i verbalnog tumačenja i korištenja osnovnim likovnim elementima (linija, boja i ploha) uz opća sintaktička pravila ritma i simetrije. Objašnjavanje doslovnog i shematskog opažaja. Objašnjavanje uvjetovanosti ljudskog opažaja znanjem i iskustvom i usmjeravanje prema doslovnom opažaju.

Literatura: Damjanov, J.: Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, 1998.; Karaman, A.: Osnovni likovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Školska knjiga, Zagreb, 2005.; Paić, Ž. i Purgar, K.: Vizualna konstrukcija kulture, h/d/p, Zagreb, 2009. http://195.29.243.219/avangarda-msp/I_razred/f-vj-av-1a.htmhttp://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-01/novi_pristup.pdf

IV.

Naslov: Crtež – tumačenje idealne i realne konstrukcije crteža

Kratki opis: Upoznavanje studenata s mogućnostima adekvatnog prezentiranja temeljnih pojmova putem razrađenih vježbi. Uz svaku cjelinu izvode se vježbe kao priprema za buduće samostalno izvođenje nastave u srednjim školama.

Literatura:Bačić, M i Mirenić-Bačić, J.: Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.; Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

V.

Naslov: Složene linijske strukture

Kratki opis:Tumačenje intenziteta, karaktera i gustoće linije – mogućnosti prepoznavanja rukopisa (poteza) različitih umjetnika. Transformacija linije u plohu. Kontrast kao osnovna sintagma plohe. Studenti izvode vježbu.

Literatura:Klee, P.: Zapisi o umetnosti, Esotheria, Beograd, 1998.; Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Bačić, M i Mirenić-Bačić, J.: Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

VI.

Naslov: Tonska i koloristička modulacija – slike

Kratki opis:Tumačenje usvajanje pojma i postupka tonske modulacije različitih mogućnosti i raspoznavanje uporabe svjetla i boje – tonske i kolorističke modulacija. Boja kao vizualno-osjetilni i izvedbeni znak. Objašnjavanje dimenzija boje. Upoznavanje sa sustavima boja: Munsellov sustav boja, NCS sustav boja, DIN sustav. Upoznavanje s teorijama boje (W. Göthe, R. Arnheim, P.Klee, J. Itten, M. Harris). Objašnjavanje sintakse boje: komplementarnost, krivi par, pseudo-sintagma. Objašnjavanje modulacije i modeliranjem bojom. Analiza boje na primjerima. Studenti izvode vježbu.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Klee, P.: Zapisi o umetnosti, Esotheria, Beograd, 1998.

VII.

Naslov: Kompozicija u likovnom djelu

Kratki opis:Razjašnjavanje pojma kompozicije; jedinstvo kompozicije; elementi kompozicije; harmonija, ritam, kontrast i dr.

Literatura:Düchting, H: Vasilij Kandinski, Revolucija slikarstva, Taschen/V.B.Z., Zagreb, 2003.; Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991. http://195.29.243.219/avangarda-msp/pojmovnik/cjeloca.htm,

VIII.

Naslov: Kolokvij I

Kratki opis:Provjera usvojenog znanja

Literatura: . Sve navedeno

IX.

Naslov: Oblikovanje i život oblika

Kratki opis:Opažanje i istraživanje volumena na plohi i u prostoru. Predmet i skulptura. Masa i prostor. Osnovni vizualno-taktilni pojmovi u opisivanjima odnosa mase i prostora. Površina. Analiza skulpture – istraživanje i načini prezentacije osnovnih elemenata forme skulpture; odnosi mase i prostora, kompozicijske osi, obrisne linije, površina, ploha, materijali i tehnike. Studenti izvode vježbu.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Read, H.: Henry Moore – Studija o životu i djelu, Jugoslavija, Beograd, 1970.

X.

Naslov: Zlatni rez u arhitekturi, likovnoj umjetnosti i glazbi

Kratki opis:Usvajanje pojma i funkcije zlatnog reza – omjera, razmjera i harmonije likovnog djela. Omjeri i razmjeri kao kompozicijska načela umjetničkih djela. Definiranje omjera i razmjera, zlatnog reza i Fibonacijevog niza. Aritmetičko izračunavanje i geometrijska konstrukcija zlatnog reza. Analize konkretnih primjera umjetničkih djela kroz analizu omjera i razmjera.

Literatura: Bačić, M. i Mirenić-Bačić, J.: Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.; Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

XI.

Naslov: Oblik, funkcija i volumen

Kratki opis: Upoznavanje sa estetskim kriterijima predmeta, masa, prostor, volumen. Komunikacijske strukture i grafovi kao jedan od načina promatranja i analize arhitekture. Upoznavanje s tipovima grafova i njihovom izradom. Studenti izvode vježbu.

Literatura: Foster, H.: Dizajn i zločin (i druge polemike), V.B.Z., Zagreb, 2006.

XII.

Naslov: Ritam i simetrija

Kratki opis:Prepoznavanje odnosa i rasporeda likovnih elemenata na primjerima konkretnih likovnih djela. Simetrije i ritam kao kompozicijska načela umjetničkih djela. Povezanost matematike, geometrije i glazbe s likovnom umjetnošću. Analize konkretnih primjera umjetničkih djela kroz analizu ritma i simetrija. Studenti izvode vježbu.

Literatura: Klee, P.: Zapisi o umetnosti, Esotheria, Beograd, 1998.; Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Damjanov, J.: Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, 1998.

XIII.

Naslov: Kontrast masa u prostoru

Kratki opis:Upoznavanje s različitim načinima oblikovanja mase u prostoru, tj. arhitektonskih cjelina. Istraživanje i načini prezentacije osnovnih elemenata arhitekture: materijala i konstrukcije, tipologije, funkcije, oblikovanja i organizacije prostora (komunikacijske strukture). Izvođenje vježbi.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.

XIV.

Naslov: Fotografija i film – kadar

Kratki opis: Objašnjenje kadra, vrste kadra, uloga slike i teksta kao prenosioca određene poruke.

Literatura: Damjanov, J.: Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb, Školska knjiga, 1991.; Damjanov, J.: Umjetnost avantura, Zagreb, Hermes, 1998.; Belting, H., Dilly, H., Kemp, W., Sauerländer, W., Warnke, M.: Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb, 2007.; Bačić, M. i Mirenić-Bačić, J.: Likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 2004.

XV.

Naslov:Provjera znanja

Kratki opis:Provjera usvojenog znanja i priprema za ispit

Literatura:Sve navedeno

Download 0,98 Mb.
1   ...   13   14   15   16   17   18   19   20   ...   382




Download 0,98 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 0,98 Mb.