Naziv kolegija
|
Srednjovjekovna umjetnost u BiH i Hrvatskoj
|
Kod kolegija
|
FFPUM104
|
Studijski program
Ciklus
|
Povijest umjetnosti
Diplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
3
|
Semestar
|
1.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
15 0 15
|
Status kolegija:
|
B1
|
Preduvjeti:
|
-
|
Usporedni uvjeti:
|
-
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti povijesti umjetnosti
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr. sc. Tatjana Mićević – Đurić, doc.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
Infozone1@zg.t-com-hr
|
Asistent
|
Valerija Soldo, asistentica
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
valerija.soldo1@gmail.com , 063/007 660
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj ovog preglednog kolegija je usvajanje osnovnih znanja o likovnim pojavama u razdoblju samostalne srednjovjekovne države, na prostorima današnje BiH, te upoznavanje najznačajnijih spomenika arhitekture, skulpture, slikarstva i umjetničkih zanata nastalih u tom razdoblju.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Na temelju analize uvjeta i okolnosti pojave likovnih fenomena i kroz analize odabranih ostvarenja – tipičnih primjera, student se osposobljava za prepoznavanje i tumačenje najznačajnijih umjetničkih pojava iz prošlosti bosanskohercegovačkog prostora (osnovna atribucija i datacija djela), uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
|
U ovome kolegiju student se upoznaje s najznačajnijim obilježjima likovnih pojava i ostvarenja:
-
arhitekture i skulpture iz razdoblja srednjovjekovne samostalne bosanske države u kojima se odražavaju zapadnoevropski umjetnički stilovi razvojenog srednejg vijeka
-
nadgrobnim spomenicima – stećcima
-
ostvarenjima minijaturnog slikarstva
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
napisati seminarski rad i izložiti ga
-
pisati završni pismeni ispit
-
položiti usmeni ispit
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
Pohađanje i sudjelovanje u nastavi
|
30
|
1
|
10%
|
Seminarski rad (pismeni i usmeni)
|
15
|
0,5
|
20%
|
Završni pismeni ispit
|
30
|
1
|
40%
|
Usmeni ispit
|
15
|
0,5
|
30%
|
Dodatna pojašnjenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je pročitan.
4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:
Pismeni ispit:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Usmeni ispit:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990. (str. 1-115)
Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010. (str. 67-183
Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnost, Jakšić, N. (ur), Zagreb, 2006.
M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012., str. 92-187)
I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987.
R. Ivančević / E. Cevc / A. Horvat, Gotika u Sloveniji i Hrvatskoj, Zagreb, 1984. (str. 56-72);
Skupina autora, Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997. (str. 41-151)
Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost, Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja);
Wenzel, M., Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo 1965.
Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966., 405-495.
Minijatura u Jugoslaviji, Munk Z. (ur.), Zagreb 1964.
Wenzel, M., A Bosnian Kingdom Metalworking Tradition, Peristil 27-28, Zagreb, 1984-85
Petricioli, I., 1000 godina umjetnosti u Zadru, Zagreb 1988
Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar (katalog)
|
Dopunska literatura:
|
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvodno predavanje: Srednji vijek na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
|
Kratki opis:Kratki pregled povijesnih prilika koje su se odrazila na umjetničkom stvaranju na prostorima današnje Bosne i Hercegovine i Hrvatske
|
Literatura:
|
II.
|
Naslov: Kršćanstvo i Crkva bosanska
|
Kratki opis:Organizacija crkve na prostorima Bosne i Hercegovine i Hrvatske; pojam Crkve Bosanske, njezina struktura i organizacija i položaj u odnosu na Rim
|
Literatura: Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966.
|
III.
|
Naslov: Arhitektura ranijih srednjovjekovnih razdoblja na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
|
Kratki opis:Prikaz ostvarenja arhitekture (sakralne i fortifikacijske) do 14. stoljeća na prostorima Bosne i Hercegovine i Hrvatske; klasifikacija sačuvanih građevina u postojeće povijensoumjetničke odrednice stila i utvrđivanje posebnosti i zajedničkih svojstava pojedinih ostvarenja
|
Literatura: Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010.; M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.,(odabrane stranice); Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966., (odabrane srtanice)
|
IV.
|
Naslov: Arhitektura visokoga srednjeg vijeka u Hrvatskoj – pojave romanike i gotike
|
Kratki opis: Pregled najvažnijih arhitektonskih spomenika romaničke arhitekture: monumetalne sakralne građevine (kompleks katedrale u Krku, kompleks katedrale u Rabu, katedrala u Zadru, crkva Sv. Krševana u Zadru, katedrala u Trogiru), stambena arhitektura i fortifikacije; Pregled najvažnijih arhitektonskih spomenika gotičke arhitekture u Hrvatskoj: sakralna arhitektura (katedrala u Zagrebu, franjevačka crkva u Puli, katedrala u Šibeniku), stambena arhitektura i fortifikacije
|
Literatura: Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010.; M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.,(odabrane stranice)
|
V.
|
Naslov: Arhitektura visokoga srednjeg vijeka u Bosni i Hercegovini – pojave romanike i gotike
|
Kratki opis:Primjeri građevina u kojima se mogu prepoznati pojedini elementi romanike i gotike: toranj sv. Luke u Jajcu, crkva sv. Marije u Jajcu, Bobovac, Jajce... Utvrđivanje opsega prisutnosti jasnih stilskih elemenata u srednjovjekovnoj bosanskohercegovačkoj arhitekturi
|
Literatura: Anđelić, P, Doba srednjovjekovne bosanske države u: Kulturna istorija Bosne i Hercegovine (ur. Ćehić, J.), Sarjevo 1966.
|
VI.
|
Naslov: Stećci – tipologija i morfologija
|
Kratki opis: Pojam stećka; Arhitektura grobnice sa stećkom, Pregled oblika i tipova stećaka; Komparativna analiza rasprostranjenosti pojedinih oblika na užim teritorijalnim područjima
|
Literatura: Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost , Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja
|
VII.
|
Naslov: Stećci – likovni prikazi i ornamenti
|
Kratki opis:Pregled ornamenata, simbola, figura i figualnih kompozicija koji se pojavljuju kao reljefni ukrasi na stećcima prema klasifikaciji M. Wenzell; Komparativna analiza rasprostranjenosti pojedinih likovnih predstava na užim teritorijalnim područjima
|
Literatura Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost , Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja); Wenzel, M., Ukrasni motivi na stećcima, Sarajevo 1965.
|
VIII.
|
Naslov: Stećci – nekropole u Bosni i Hercegovini
|
Kratki opis:Pregled najvažnijih i najvećih nekropola stećaka u Bosni i Hercegovini
|
Literatura: Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost , Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja);
|
IX.
|
Naslov: Stećci – nekropole u Hrvatskoj i drugim kontaktnim prostorima
|
Kratki opis:Pojava stećaka u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji – komparativna analiza sličnosti i razlika između stećaka s tih prostora i onih na matičnim prostorima
|
Literatura: Bešlagić, Š, Stećci i njihova umjetnost , Sarajevo 1971., (odabrana poglavlja);
|
X.
|
Naslov: Kiparstvo zrelog srednjeg vijeka u Hrvatskoj
|
Kratki opis: Romaničko kiparstvo u kamenu i drvu; pregled najznačajnijih primjerai (katedrala u Zadru, katedrala u Splitu, istarska raspela) i opusa istaknutih umjetnika (Buvina, Radovan);
Gotičko kiparstvo u kamenu i drvu; pregled najznačajnihih primjera i opusi istaknutih umjetnika (Pavao iz Sulmone, Bonino iz Milana, Matej Moronzon, Petar de Riboldis, Juraj Dalmatinac, Juraj Petrović)
|
Literatura: Skupina autora, Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997.
|
XI.
|
Naslov: Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj
|
Kratki opis:Pregled razvoja slikarstva u razdoblju romanike; Zidno slikarstvo, slikarstvo na dasci
|
Literatura: Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010.; M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012., I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1987 (odabrane stranice)
|
XI.
|
Naslov: Gotičko slikarstvo u Hrvatskoj
|
Kratki opis: Pregled razvoja slikarstva (zidnoga i štafelajnoga) u razdoblju gotike – 14. -15. stoljeće
|
Literatura: Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010.; M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.,(odabrane stranice)
|
XII.
|
Naslov: Gotičko slikarstvo u Hrvatskoj
|
Kratki opis: opusi istaknutih umjetnika (opus Paola Veneziana u Hrvatskoj, Menegelo Ivanov de Canali, Blaž Jurjev, Ivan Petrov iz Milana, Dujam Vučković, Lovro Dobričević, Vincent iz Kastva)
|
Literatura: Hrvatska umjetnost - Povijest i spomenici, Zagreb, 2010.; M. Pelc, Povijest umjetnosti u Hrvatskoj, Zagreb, 2012.,(odabrane stranice)
|
XIII.
|
Naslov: Srednjovjekovno knjižno slikarstvo u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj
|
Kratki opis:Pregled najvažnijih ostvarenja srednjovjekovnog minijaturnog slikarstva koje se veže s prostorima Bosne i Hercegovine i Hrvatske u kojima se otkriva razvoj likovne forme i ikonografije, te njezino oslosbađanje od bizantskih utjecaja i priklanjanje zapadnoevropskim umjetničkim tradicijama i u formalnome, i u ikonografskom pogledu
|
Literatura:Minijatura u Jugoslaviji, Munk Z. (ur.), Zagreb 1964.
|
XIV.
|
Naslov: Umjetnička obrada metala u hrvatskoj umjetnosti
|
Kratki opis:Pregled najvažnijih ostvarenja zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj
|
Literatura: Petricioli, I., 1000 godina umjetnosti u Zadru, Zagreb 1988, Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnost, Jakšić, N. (ur), Zagreb, 2006.; Stalna izložba crkvene umjetnosti Zadar, (odabrana poglavlja)
|
XV.
|
Naslov: Umjetnička obrada metala u bosanskohercegovačkoj umjetnosti
|
Kratki opis: Pregled najvažnijih ostvarenja zlatarske umjetnosti u Hrvatskoj i pokušaj determiniranja specifičnog srednjovjekovnog „bosanskog“ izričaja prema M. Wenzel
|
Literatura: Wenzel, M., A Bosnian Kingdom Metalworking Tradition, Peristil 27-28, Zagreb, 1984-85
|
Naziv kolegija
|
Paleografija
|
Kod kolegija
|
FFPVM103
|
Studijski program
Ciklus
|
Studij povijesti
Diplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda
|
3
|
Semestar
|
1.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
30 0 0
|
Status kolegija
|
izborni B1
|
Preduvjeti
|
nema ih
|
Usporedni uvjeti
|
nema ih
|
Pristup kolegiju
|
Studenti povijesti
|
Vrijeme održavanja nastave
|
prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik
|
dr. sc. Božo Goluža, red. prof.
|
Kontakt sati/konzultacije
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
bozo.goluza@sve-mo.ba; 036/355-420
|
Asistent
|
|
Kontakt sati/konzultacije
|
|
E-mail adresa i broj telefona
|
|
Ciljevi kolegija
|
Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu razinu znanja koje će im omogućiti prepoznati i pročitati stara pisma.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije)
|
- Nakon položenog ispita studenti će znati prepoznati razna stara pisma, te ih moći pročitati.
- Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu paleografije.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)
|
Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Početak i razvoj latinskoga pisma. Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće). Skraćenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljeće). Pismo u vrijeme velikih sveučilišta (13.-14. stoljeće). Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće).
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
Predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
Konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
|
- Redovito pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi.
- Spremanje građe za ispit i polaganje završnoga ispita.
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi
|
30
|
1
|
Max 30%
|
Završni ispit
|
60
|
2
|
Max 70%
|
Dodatna pojašnjenja:
- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen.
- U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
Nazočnost nastavi manje od 50% = 0% ocjene
Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazočnost nastavi od 51% do 70% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Nazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene
Nazočnost nastavi od 71% do 90% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene
Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene
Nazočnost nastavi od 91% do 100% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:
- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986.
|
Dopunska literatura:
|
Vicko Kapitanović, Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Split, 2012., str. 111-176.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Informiranje o kolegiju:
Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a također te informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.
Kontaktiranje s nastavnikom:
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
|
TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvodno predavanje.
|
Kratak opis: Izlaganje načina rada, uvođenje u sadržaj kolegija i koncepcija predavanja. Opća bibliografija.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3-24.
|
II.
|
Naslov: Materija i forma rukopisâ.
|
Kratak opis: Materija za pisanje. Navoštene pločice. Papirus. Pergamena. Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 25-44.
|
III.
|
Naslov: Početak i razvoj latinskoga pisma.
|
Kratak opis: Opća podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove forme do kraja 1. stoljeća poslije Krista.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 45-54.
|
IV.
|
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), I.
|
Kratak opis: Knjižarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova. Karakteristike. Alfabet.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 55-71.
|
V.
|
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), II.
|
Kratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 72-87.
|
VI.
|
Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), III.
|
Kratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 88-100.
|
VII.
|
Naslov: Skraćenice.
|
Kratak opis: Načela i sustavi skraćenica. Znakovi skraćenica.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 101-114.
|
VIII.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, I.
|
Kratak opis: Pismo sjeverne i središnje Italije. Talijanska predkarolinška minuskula. Središta i karakteristike. Minijatura.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 115-122.
|
IX.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, II.
|
Kratak opis: Pismo južne Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 123-143.
|
X.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, III.
|
Kratak opis: Pismo na prostoru Španjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 144-154.
|
XI.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IV.
|
Kratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemačke u 7. i 8. stoljeću. Merovinško pismo. Minijatura.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 155-169.
|
XII.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, V.
|
Kratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma. Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 170-185.
|
XIII.
|
Naslov: Karolinška reforma.
|
Kratak opis: Karolinško pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i ostale škole. Interpunkcijski znakovi i glazbene nogte. Rimski i arapski brojevi.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 186-219.
|
XIV.
|
Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveučilišta (13.-14. stoljeće).
|
Kratak opis: Gotica. Knjižarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u raznim zemljama i pokrajinama.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 220-244.
|
XV.
|
Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće).
|
Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne škole.
|
Literatura: Giulio Battelli, Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 245-254.
|
|