Naziv kolegija
Starohrvatska arhitektura
Kod kolegija
FFPUM210
Studijski program
Ciklus
Povijest umjetnosti
Diplomski sveučilišni studij
Godina
studija
I.
ECTS vrijednost boda:
3
Semestar
2.
Broj sati po semestru (p v s)
15 0 15
Status kolegija:
Izborni B1
Preduvjeti:
Usporedni uvjeti:
Pristup kolegiju:
Studenti povijesti umjetnosti
Vrijeme održavanja nastave:
Prema rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik:
dr. sc. Jaroslav Vego, red. prof.
Kontakt sati/konzultacije:
Prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona:
jaroslav.vego@gmail.com
Asistent
Valerija Soldo, asist.
Kontakt sati/konzultacije:
Prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona
valerija.soldo1@gmail.com
Ciljevi kolegija:
Kolegij „Starohrvatska arhitektura“ u sklopu studija povijesti umjetnosti temelji se na povijesnom i kulturološkom aspektu s ciljem da se prikaže raznolikost i bogatstvo hrvatskog kulturnog krajolika. Cilj kolegija je uvođenje studenata u temelje historiografije arhitekture starohrvatskog doba kako bi se na spomenicima materijalne i duhovne kulture proniknulo u povijesni inventar i svijest naroda koji je taj bogati fundus integrirao u svoju kulturnu baštinu. Osim usvajanja navedenih znanja cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesnim izvorima, naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
Studenti bi, nakon položenog ispita iz kolegija „Starohrvatska arhitektura“, trebali znati opisati i prepoznati morfološke karakteristike arhitekture starohrvatskoga doba i primijeniti osnovne istraživačke metode pri proučavanju graditeljskog naslijeđa ovoga doba. Od studenata se očekuje da će, nakon napisanoga i izloženoga seminarskog rada, biti sposobni kritički se osvrnuti na interpretacije graditeljskih cjelina u razdoblju od 9-11.st.
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
Kolegij daje specijalistički pregled morfologije, regionalne distribucije, kronologije te klasifikacije graditeljstva starohrvatskog doba. Studenti se upoznaju sa osnovnim vremenskim, teritorijalnim, etničkim, društvenim, političkim te stilskim i sadržajnim odrednicama starohrvatske arhitekture sadržanim u općim okvirima europske prostorne i pripadajuće srednjovjekovne povijesne stvarnosti.
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
predavanja
Vježbe
Seminari
Samostalni zadaci
konzultacije
Mentorski rad
Terenska nastava
Ostalo
Studentske obveze
-
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
napisati seminarski rad i izložiti ga
-
pisati kolokvije
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
Pohađanje nastave
Aktivnosti u nastavi
Seminarski rad
Praktični rad
Usmeni ispit
Pismeni ispit
Kontinuirana provjera znanja
Esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA
SATI (PROCJENA)
UDIO U ECTS-u
UDIO U OCJENI
Pohađanje i sudjelovanje u nastavi
30
1
10%
Seminarski rad (pismeni i usmeni)
15
0,5
20%
Završni pismeni ispit
30
1
40%
Završni usmeni ispit
15
0,5
30 %
Dodatna pojašnjenja: Studenti nemaju obvezu pisanja kolokvija. Ukoliko ne pristupe kolokvijima, gradivo apsolviraju na završnom ispitu. U konačnu ocjenu, uz broj bodova prikupljen pisanjem testa, ulazi seminarski rad (napisan i usmeno prezentiran) te prisutnost na nastavi.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je pročitan.
4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
Pismeni završni ispit :
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 24% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Usmeni ispit:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura:
Goss, Vladimir P., Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996.
Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.
Mohorovičić, A., Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb 1992.
Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988.
Marasović, T., Gvozdanović, V., Gvozdanović, S., Mohorovičić. A., Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
Dopunska literatura:
Fisković, C., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split 1972. i 1981.
Marasović, J., Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split 1971.
Gvozdanović, V., Starohrvatska arhitektura, Zagreb 1970.
Fisković, I., Crkva sv. Petra i Mojsija – spomenik kralja Petra Krešimira IV. u Solinu, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti , Zagreb, 2004., str.33-40;
Fisković, I., O ranokršćanskim spomenicima naronitanskoga područja, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv.5,Split, 1980., str. 213-255.
Fisković, I., Rovinjske crkvice iz osvita romanike, u: Starohrvatska prosvjeta 21, 1991. (1995.), str. 123-144
Jakšić, N., Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. I. Fisković, Zagreb, 1997., str. 13-40.
Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), 191-213
Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80
Jurković, M., Predromanički šesterolisti Dalmacije – problemi funkcije, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split, br. 35, 1995.g., str. 224-240,
Mohorovičić, A., Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, u: Ljetopis JAZU-a 62, Zagreb, 1957., str. 486-536;
Petricioli, P., Od Donata do Radovana, Književni krug, Split, 1990., poglavlje Predromanika, odabrano poglavlje Predromanika, str.11-67
Rapanić, Ž., Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987.
Vežić, P., O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, u: Diadora: glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar: Arheološki muzej, br. 13, 1990.g., str. 323-336.
Vežić, P., Sveti Donat: rotonda sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.
Dodatne informacije o kolegiju
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
TEME I LITERATURA
I.
Naslov: Uvodno predavanje: definiranje vremenskog i prostornog okvira
Kratki opis: Upoznavanje društveno-povijesnih i religijskih prilika u kojima se razvija umjetnost starohrvatskoga doba; osvrt na najvažnije povijesne događaje na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske od 8. do.11. st.,
Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 7-50; Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988.,197-205
II.
Naslov: Pregled historiografije: teorijski stavovi o starohrvatskom graditeljstvu u literaturi
Kratki opis: Kratki pregled historiografije i teza o podrijetlu starohrvatske umjetnosti od „crkvica slobodnih oblika“ Lj. Karamana kojima podrijetlo traži u kulturnom krugu sjeverne Italije, preko adriobizantizma E. Dyggvea do pasivne negacije antike M. Preloga.
Literatura: Rapanić, Ž., Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str. 19-50;
III.
Naslov: Morfološke karakteristike graditeljstva starohrvatskoga doba
Kratki opis: Analizom morfoloških značajki graditeljstva starohrvatskoga doba otkriva se jezik stila, karakteristični arhitektonski i dekorativni elementi ali i regionalne posebnosti na području Dalmacije. Tehnike gradnje i materijali.
Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 225-234; Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., 22-28, 173-188.
IV.
Naslov: Kasnoantičko naslijeđe u graditeljstvu starohrvatskoga doba: adaptacije
Kratki opis: Adaptacije starijih objekata pokazuju znatnu vještinu ranosrednjovjekovnih graditelja, te s ponekad skladnim prostornim rješenjima pridonose tipologiji graditeljstva ovoga vremena. Spomenici: crkvica sv. Martina u Splitu, crkva Gospe od Zvonika, memorija na Majsanu, crkva sv. Stošije na Putamiki u Zadru; ranosrednjovjekovne adaptacije crkava na naronitanskom području.
Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 44-51; Fisković, I., O ranokršćanskim spomenicima naronitanskoga područja, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv.5,Split, 1980., str. 213-255.
V.
Naslov: Građevine centralnog tlocrta i šesterolisne crkve u Dalmaciji.
Kratki opis: Morfološka analiza crkve Svetog Trojstva (Sveti Donat) u Zadru; crkve četverolisno-križnog tipa: crkva Svetog Križa u Ninu, sv. Krševan i sv. Donat na Krku, sv. Nikola kraj Nina. Regionalni tip sakralne arhitekture koji se javlja na dalmatinskom području (najveća koncentracija u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji) tijekom 8-9.st., određivanje funkcije građevina (zajednički titulari sv. Marija, sv. Mihovil i Sveto Trojstvo upućuju na slične namjene). Određivanje mogućeg prototipa iz kojeg se razvija ovaj specifični arhitektonski oblik.
Literatura: Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988., str.235-302; Marasović, T., Gvozdanović, V., Gvozdanović, S., Mohorovičić. A., Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978., str. 27-31; Vežić, P., Sveti Donat: rotonda sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.; M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988., str. 286-295; Marasović, J., Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split 1971.; Jurković, M., Predromanički šesterolisti Dalmacije – problemi funkcije, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split, br. 35, 1995.g., str. 224-240, Vežić, P., O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, u: Diadora: glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar, br. 13, 1990., str. 323-336.
VI.
Naslov: Odnos forme i funkcije: westwerk i kripta
Kratki opis: Pregled građevina na području ranosrednjovjekovne hrvatske države koje iskazuju nove arhitektonske elemente poput westwerka i kripte te kontrafora s vanjske strane zidnog plašta; crkve tzv. Kraljevske predromaničke skupine.
Literatura: Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80; Vladimir P. Goss, Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 161-202;
VII.
Naslov: Odnos forme i funkcije: westwerk i kripta II
Kratki opis: Pregled građevina na području ranosrednjovjekovne hrvatske države koje iskazuju nove arhitektonske elemente poput westwerka i kripte te kontrafora s vanjske strane zidnog plašta; crkve tzv. Kraljevske predromaničke skupine.
Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 161-202;
VIII.
Naslov: Jednobrodne crkve na otoku Braču
Kratki opis: Pojavu jednobrodnih crkvica bračkog tipa u 11.st. Marasović vezuje uz kristijanizaciju hrvatskoj stanovništva koje naseljava jugoistočni dio otoka. Tip se morfološki vezuje uz karakterističan arhitektonski tip zastupljen na neretljanskom području. Morfološka analiza.
Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 149-155,
IX.
Naslov: Jednobrodni kupolni tip na području južne Dalmacije
Kratki opis: Pojava jednobrodnih crkava s kupolom na južnodalmatinskom području, pregled mogućih tipoloških izvora; društveno-političke okolnosti koje uvjetuju nastanak regionalnog tipa.
Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str.160-166., Fisković, I., Prilog proučavanju porijekla predromaničke arhitekture na južnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta 15, 1985., str.133-163.;
X.
Naslov: Morfološke karakteristike istarskih crkava u ranom srednjem vijeku
Kratki opis: Pregled morfologije ranosrednjovjekovnog istarskog graditeljstva s naglaskom na najznačajnijim spomenicima: Velika Gospa kod Bala, sv. Agata kod Kanfanara, Mala Gospa kod Bala, rovinjske crkve sv. Kristofora i sv. Cecilije, crkva sv. Petra kod Osora i sv. Mihovila na Limskom zaljevu.
Literatura: Mohorovičić, A., Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, u: Ljetopis JAZU-a 62, Zagreb, 1957., str. 486-536; Fisković, I., Rovinjske crkvice iz osvita romanike, u: Starohrvatska prosvjeta 21, 1991. (1995.), str. 123-144
XI.
Naslov: Arhitektonska plastika i liturgijski namještaj u crkvama starohrvatskoga doba
Kratki opis: Stilska obilježja predromaničke skulpture; pregled najznačajnijih radionica i spomenika, vrste i dekoracija liturgijskog namještaja.
Literatura: Jakšić, N., Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. I. Fisković, Zagreb, 1997., str. 13-40.
XII.
Naslov: Urbanizam i profano graditeljstvo starohrvatskoga doba
Kratki opis: Pregled i morfološke karakteristike stambene arhitekture ranog srednjeg vijeka, gradske kuće u Splitu, samostani, klasifikacija ranosrednjovjekovnih gradova i proces transformacije antičkog grada u ranom srednjem vijeku.
Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani
ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str.203-208; Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 31-44, 225-272.
XIII.
Naslov: Internacionalna ranoromanička arhitektura i uloga benediktinskog reda u širenju tipa
Kratki opis: Upoznavanje s društveno-povijesnim prilikama u Europi u kojima se razvija romanička umjetnost (razvoj gradova, hodočašća, grgurovska reforma), trobrodne troapsidne bazilike 11.st. na istočnoj obali Jadrana, uloga benediktinaca u promicanju romaničkog stila, morfološke karakteristike romaničke arhitekture.
Literatura: Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), str. 191-213;
XIV.
Naslov: Ranoromanička arhitektura utemeljena na domaćoj tradiciji
Kratki opis: Spomenici: crkva sv. Petra i Mojsija u Solinu, sv. Eufemija u Splitu, sv. Lovro i sv. Nedeljica u Zadru koji stapaju baštinjene predromaničke forme s novim stilskim rječnikom koji se ogleda u stupnjevanju masa, plastičkoj artikulaciji fasada; kombinacije bazilikalne forme i kupole na križištu.
Literatura: Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), str. 191-213; Fisković, I., Crkva sv. Petra i Mojsija – spomenik kralja Petra Krešimira IV. u Solinu, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti , Zagreb, 2004., str.33-40;
XV.
Naslov: Zaključna razmatranja
Kratki opis: Ponavljanje za ispit
Literatura:
Naziv kolegija
|
Didaktika
|
Kod kolegija
|
FFZAM203
|
Studijski program
Ciklus
|
Zajednički kolegij
Diplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
4
|
Semestar
|
2.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
30 30 0
|
Status kolegija:
|
obvezni (D)
|
Preduvjeti:
|
nema preduvjeta
|
Usporedni uvjeti:
|
nema
|
Pristup kolegiju:
|
studenti diplomskih nastavničkih studija
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr.sc. Anita Klapan, red. prof.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
klapan@ffri.hr, 385 (0)51 345 046
|
Asistent
|
Ines Perić, v. asist.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
ines.peric@ffmo.ba, 036 355-423
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i nastave, s kritičkim i stvaralačkim odnosom do didaktičke teorije i prakse; da se studenti osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se studenti osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa, te da se studenti motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti sposobni:
-
identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama
-
identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika
-
definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove
-
identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena
-
objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave
-
razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces
-
nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa
-
pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja
-
objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave
-
opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja
-
izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet
-
nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa
-
opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave
-
nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja
-
klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja
-
razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju
-
klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije
-
izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada
-
izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada
-
realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke
-
izraditi materijal za samostalno učenje
-
nabrojati i opisati modele komuniciranja
-
identificirati probleme u komunikacijskom procesu
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
| Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Terminologija i didaktički sustav. Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije; načela, faktori, sredstva i socijalni oblici). -
Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.
-
Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja).
-
Planiranje i programiranje-strukturiranje kurikuluma.
-
Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave.
-
Tehnologija obrazovanja i nastave.
-
Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.
-
Didaktička dokimologija.
-
Odgojno-obrazovna ekologija
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
vježbe
|
seminari
|
samostalni zadaci
|
konzultacije
|
mentorski rad
|
terenska nastava
|
ostalo
|
Napomene:
|
Studentske obveze
|
Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi praktičnih zadaća, te izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalnu izvedbu.
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
pohađanje nastave
|
aktivnosti u nastavi
|
seminarski rad
|
praktični rad
|
usmeni ispit
|
pismeni ispit
|
kontinuirana provjera znanja
|
esej
|
|
|
|
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi
|
60
|
2
|
10%
|
Samostalni zadaci
|
15
|
0.5
|
10%
|
Završni ispit
|
45
|
1.5
|
80%
|
Dodatna pojašnjenja:
U konačnu ocjenu ulaze pohađanje i angažiranost studenta tijekom nastave, izrada samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita.
Samostalni zadaci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma dogovorenog na početku semestra.
Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu. Za njih, konačna ocjena se sastoji od izrade samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni zadaci 20 %.
Samostalni zadaci:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 16% ocjene
od 61% do 70% = do 32% ocjene
od 71% do 80% = do 48% ocjene
od 81% do 90% = do 64% ocjene
od 91% do 100% = do 80% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.
|
Dopunska literatura:
|
Bezić, K.: Strugar, V.: Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ, Zagreb, 1998.
Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V.: Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.
Marentič-Požarnika, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M.: Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja, Novo mesto, 1991.
Marsh, J.C.: Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
Jelavić, F.: Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
Jensen, E.: Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.
|
|