• Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike.
  • Starohrvatska arhitektura




    Download 0,98 Mb.
    bet22/382
    Sana07.04.2017
    Hajmi0,98 Mb.
    #3487
    1   ...   18   19   20   21   22   23   24   25   ...   382


    Naziv kolegija
    Starohrvatska arhitektura

    Kod kolegija

    FFPUM210

    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Diplomski sveučilišni studij

    Godina


    studija

    I.

    ECTS vrijednost boda:


    3

    Semestar

    2.

    Broj sati po semestru (p v s)



    15 0 15

    Status kolegija:
    Izborni B1

    Preduvjeti:
    Usporedni uvjeti:
    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti



    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu



    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Jaroslav Vego, red. prof.



    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu



    E-mail adresa i broj telefona:

    jaroslav.vego@gmail.com



    Asistent

    Valerija Soldo, asist.



    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu



    E-mail adresa i broj telefona

    valerija.soldo1@gmail.com



    Ciljevi kolegija:
    Kolegij „Starohrvatska arhitektura“ u sklopu studija povijesti umjetnosti temelji se na povijesnom i kulturološkom aspektu s ciljem da se prikaže raznolikost i bogatstvo hrvatskog kulturnog krajolika. Cilj kolegija je uvođenje studenata u temelje historiografije arhitekture starohrvatskog doba kako bi se na spomenicima materijalne i duhovne kulture proniknulo u povijesni inventar i svijest naroda koji je taj bogati fundus integrirao u svoju kulturnu baštinu. Osim usvajanja navedenih znanja cilj je razviti u studenta vještinu rada s povijesnim izvorima, naučiti ih primjeni osnovnih istraživačkih metoda i upotrebi kritičkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.
    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):
    Studenti bi, nakon položenog ispita iz kolegija „Starohrvatska arhitektura“, trebali znati opisati i prepoznati morfološke karakteristike arhitekture starohrvatskoga doba i primijeniti osnovne istraživačke metode pri proučavanju graditeljskog naslijeđa ovoga doba. Od studenata se očekuje da će, nakon napisanoga i izloženoga seminarskog rada, biti sposobni kritički se osvrnuti na interpretacije graditeljskih cjelina u razdoblju od 9-11.st.
    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

    Kolegij daje specijalistički pregled morfologije, regionalne distribucije, kronologije te klasifikacije graditeljstva starohrvatskog doba. Studenti se upoznaju sa osnovnim vremenskim, teritorijalnim, etničkim, društvenim, političkim te stilskim i sadržajnim odrednicama starohrvatske arhitekture sadržanim u općim okvirima europske prostorne i pripadajuće srednjovjekovne povijesne stvarnosti.



    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe


    Seminari

    Samostalni zadaci



    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo


    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • napisati seminarski rad i izložiti ga

    • pisati kolokvije


    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi



    Seminarski rad

    Praktični rad


    Usmeni ispit

    Pismeni ispit
    Kontinuirana provjera znanja

    Esej


    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje i sudjelovanje u nastavi
    30
    1
    10%

    Seminarski rad (pismeni i usmeni)


    15
    0,5

    20%


    Završni pismeni ispit

    30

    1



    40%

    Završni usmeni ispit

    15

    0,5


    30 %
    Dodatna pojašnjenja: Studenti nemaju obvezu pisanja kolokvija. Ukoliko ne pristupe kolokvijima, gradivo apsolviraju na završnom ispitu. U konačnu ocjenu, uz broj bodova prikupljen pisanjem testa, ulazi seminarski rad (napisan i usmeno prezentiran) te prisutnost na nastavi.

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



    Izlaganje seminarskoga rada

    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    2% = Rad je pročitan.

    4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.


    Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

    Pismeni završni ispit :

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 8% ocjene

    od 61% do 70% = do 16% ocjene

    od 71% do 80% = do 24% ocjene

    od 81% do 90% = do 32% ocjene

    od 91% do 100% = do 40% ocjene
    Usmeni ispit:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 6% ocjene

    od 61% do 70% = do 12% ocjene

    od 71% do 80% = do 18% ocjene

    od 81% do 90% = do 24% ocjene

    od 91% do 100% = do 30% ocjene
    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

    Obvezna literatura:
    Goss, Vladimir P., Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996.

    Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994.

    Mohorovičić, A., Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb 1992.

    Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988.

    Marasović, T., Gvozdanović, V., Gvozdanović, S., Mohorovičić. A., Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978.
    Dopunska literatura:

    Fisković, C., Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split 1972. i 1981.

    Marasović, J., Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split 1971.

    Gvozdanović, V., Starohrvatska arhitektura, Zagreb 1970.

    Fisković, I., Crkva sv. Petra i Mojsija – spomenik kralja Petra Krešimira IV. u Solinu, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti , Zagreb, 2004., str.33-40;

    Fisković, I., O ranokršćanskim spomenicima naronitanskoga područja, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv.5,Split, 1980., str. 213-255.

    Fisković, I., Rovinjske crkvice iz osvita romanike, u: Starohrvatska prosvjeta 21, 1991. (1995.), str. 123-144

    Jakšić, N., Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. I. Fisković, Zagreb, 1997., str. 13-40.

    Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), 191-213

    Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80

    Jurković, M., Predromanički šesterolisti Dalmacije – problemi funkcije, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split, br. 35, 1995.g., str. 224-240,

    Mohorovičić, A., Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, u: Ljetopis JAZU-a 62, Zagreb, 1957., str. 486-536;

    Petricioli, P., Od Donata do Radovana, Književni krug, Split, 1990., poglavlje Predromanika, odabrano poglavlje Predromanika, str.11-67

    Rapanić, Ž., Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987.

    Vežić, P., O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, u: Diadora: glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar: Arheološki muzej, br. 13, 1990.g., str. 323-336.

    Vežić, P., Sveti Donat: rotonda sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.



    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

    Pismeni radovi

    Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

    Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

    PRILOG: Kalendar nastave

    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Uvodno predavanje: definiranje vremenskog i prostornog okvira


    Kratki opis: Upoznavanje društveno-povijesnih i religijskih prilika u kojima se razvija umjetnost starohrvatskoga doba; osvrt na najvažnije povijesne događaje na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske od 8. do.11. st.,
    Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 7-50; Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988.,197-205

    II.

    Naslov: Pregled historiografije: teorijski stavovi o starohrvatskom graditeljstvu u literaturi


    Kratki opis: Kratki pregled historiografije i teza o podrijetlu starohrvatske umjetnosti od „crkvica slobodnih oblika“ Lj. Karamana kojima podrijetlo traži u kulturnom krugu sjeverne Italije, preko adriobizantizma E. Dyggvea do pasivne negacije antike M. Preloga.
    Literatura: Rapanić, Ž., Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str. 19-50;

    III.

    Naslov: Morfološke karakteristike graditeljstva starohrvatskoga doba


    Kratki opis: Analizom morfoloških značajki graditeljstva starohrvatskoga doba otkriva se jezik stila, karakteristični arhitektonski i dekorativni elementi ali i regionalne posebnosti na području Dalmacije. Tehnike gradnje i materijali.
    Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 225-234; Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., 22-28, 173-188.

    IV.

    Naslov: Kasnoantičko naslijeđe u graditeljstvu starohrvatskoga doba: adaptacije


    Kratki opis: Adaptacije starijih objekata pokazuju znatnu vještinu ranosrednjovjekovnih graditelja, te s ponekad skladnim prostornim rješenjima pridonose tipologiji graditeljstva ovoga vremena. Spomenici: crkvica sv. Martina u Splitu, crkva Gospe od Zvonika, memorija na Majsanu, crkva sv. Stošije na Putamiki u Zadru; ranosrednjovjekovne adaptacije crkava na naronitanskom području.
    Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 44-51; Fisković, I., O ranokršćanskim spomenicima naronitanskoga područja, u: Dolina rijeke Neretve od prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv.5,Split, 1980., str. 213-255.

    V.

    Naslov: Građevine centralnog tlocrta i šesterolisne crkve u Dalmaciji.


    Kratki opis: Morfološka analiza crkve Svetog Trojstva (Sveti Donat) u Zadru; crkve četverolisno-križnog tipa: crkva Svetog Križa u Ninu, sv. Krševan i sv. Donat na Krku, sv. Nikola kraj Nina. Regionalni tip sakralne arhitekture koji se javlja na dalmatinskom području (najveća koncentracija u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji) tijekom 8-9.st., određivanje funkcije građevina (zajednički titulari sv. Marija, sv. Mihovil i Sveto Trojstvo upućuju na slične namjene). Određivanje mogućeg prototipa iz kojeg se razvija ovaj specifični arhitektonski oblik.
    Literatura: Pejaković, M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988., str.235-302; Marasović, T., Gvozdanović, V., Gvozdanović, S., Mohorovičić. A., Prilozi istraživanju starohrvatske arhitekture, Split 1978., str. 27-31; Vežić, P., Sveti Donat: rotonda sv. Trojstva u Zadru, Split, 2002.; M., Gattin, N., Starohrvatska sakralna arhitektura, Zagreb 1988., str. 286-295; Marasović, J., Crkva Sv. Trojice u Splitu, Split 1971.; Jurković, M., Predromanički šesterolisti Dalmacije – problemi funkcije, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split, br. 35, 1995.g., str. 224-240, Vežić, P., O centralnim građevinama Zadra i Dalmacije u ranom srednjem vijeku, u: Diadora: glasilo Arheološkog muzeja u Zadru, Zadar, br. 13, 1990., str. 323-336.

    VI.

    Naslov: Odnos forme i funkcije: westwerk i kripta


    Kratki opis: Pregled građevina na području ranosrednjovjekovne hrvatske države koje iskazuju nove arhitektonske elemente poput westwerka i kripte te kontrafora s vanjske strane zidnog plašta; crkve tzv. Kraljevske predromaničke skupine.
    Literatura: Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80; Vladimir P. Goss, Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 161-202;

    VII.

    Naslov: Odnos forme i funkcije: westwerk i kripta II


    Kratki opis: Pregled građevina na području ranosrednjovjekovne hrvatske države koje iskazuju nove arhitektonske elemente poput westwerka i kripte te kontrafora s vanjske strane zidnog plašta; crkve tzv. Kraljevske predromaničke skupine.
    Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str. 161-202;

    VIII.

    Naslov: Jednobrodne crkve na otoku Braču


    Kratki opis: Pojavu jednobrodnih crkvica bračkog tipa u 11.st. Marasović vezuje uz kristijanizaciju hrvatskoj stanovništva koje naseljava jugoistočni dio otoka. Tip se morfološki vezuje uz karakterističan arhitektonski tip zastupljen na neretljanskom području. Morfološka analiza.
    Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 149-155,

    IX.

    Naslov: Jednobrodni kupolni tip na području južne Dalmacije


    Kratki opis: Pojava jednobrodnih crkava s kupolom na južnodalmatinskom području, pregled mogućih tipoloških izvora; društveno-političke okolnosti koje uvjetuju nastanak regionalnog tipa.
    Literatura: Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str.160-166., Fisković, I., Prilog proučavanju porijekla predromaničke arhitekture na južnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta 15, 1985., str.133-163.;

    X.

    Naslov: Morfološke karakteristike istarskih crkava u ranom srednjem vijeku


    Kratki opis: Pregled morfologije ranosrednjovjekovnog istarskog graditeljstva s naglaskom na najznačajnijim spomenicima: Velika Gospa kod Bala, sv. Agata kod Kanfanara, Mala Gospa kod Bala, rovinjske crkve sv. Kristofora i sv. Cecilije, crkva sv. Petra kod Osora i sv. Mihovila na Limskom zaljevu.
    Literatura: Mohorovičić, A., Problem tipološke klasifikacije objekata srednjovjekovne arhitekture na području Istre i Kvarnera, u: Ljetopis JAZU-a 62, Zagreb, 1957., str. 486-536; Fisković, I., Rovinjske crkvice iz osvita romanike, u: Starohrvatska prosvjeta 21, 1991. (1995.), str. 123-144

    XI.

    Naslov: Arhitektonska plastika i liturgijski namještaj u crkvama starohrvatskoga doba


    Kratki opis: Stilska obilježja predromaničke skulpture; pregled najznačajnijih radionica i spomenika, vrste i dekoracija liturgijskog namještaja.
    Literatura: Jakšić, N., Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. I. Fisković, Zagreb, 1997., str. 13-40.

    XII.

    Naslov: Urbanizam i profano graditeljstvo starohrvatskoga doba


    Kratki opis: Pregled i morfološke karakteristike stambene arhitekture ranog srednjeg vijeka, gradske kuće u Splitu, samostani, klasifikacija ranosrednjovjekovnih gradova i proces transformacije antičkog grada u ranom srednjem vijeku.
    Literatura: Vladimir P. Goss, Predromani

    ka arhitektura u Hrvatskoj, Zagreb 1996., str.203-208; Marasović, T., Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split 1994., str. 31-44, 225-272.

    XIII.

    Naslov: Internacionalna ranoromanička arhitektura i uloga benediktinskog reda u širenju tipa


    Kratki opis: Upoznavanje s društveno-povijesnim prilikama u Europi u kojima se razvija romanička umjetnost (razvoj gradova, hodočašća, grgurovska reforma), trobrodne troapsidne bazilike 11.st. na istočnoj obali Jadrana, uloga benediktinaca u promicanju romaničkog stila, morfološke karakteristike romaničke arhitekture.
    Literatura: Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), str. 191-213;

    XIV.

    Naslov: Ranoromanička arhitektura utemeljena na domaćoj tradiciji


    Kratki opis: Spomenici: crkva sv. Petra i Mojsija u Solinu, sv. Eufemija u Splitu, sv. Lovro i sv. Nedeljica u Zadru koji stapaju baštinjene predromaničke forme s novim stilskim rječnikom koji se ogleda u stupnjevanju masa, plastičkoj artikulaciji fasada; kombinacije bazilikalne forme i kupole na križištu.
    Literatura: Jurković, M., Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), str. 191-213; Fisković, I., Crkva sv. Petra i Mojsija – spomenik kralja Petra Krešimira IV. u Solinu, u: Zbornik I. kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti , Zagreb, 2004., str.33-40;

    XV.

    Naslov: Zaključna razmatranja


    Kratki opis: Ponavljanje za ispit
    Literatura:


    Naziv kolegija

    Didaktika


    Kod kolegija

    FFZAM203

    Studijski program

    Ciklus

    Zajednički kolegij

    Diplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija


    I.

    ECTS vrijednost boda:

    4


    Semestar

    2.


    Broj sati po semestru (p v s)

    30 30 0

    Status kolegija:

    obvezni (D)

    Preduvjeti:

    nema preduvjeta

    Usporedni uvjeti:

    nema

    Pristup kolegiju:

    studenti diplomskih nastavničkih studija

    Vrijeme održavanja nastave:

    prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr.sc. Anita Klapan, red. prof.

    Kontakt sati/konzultacije:

    prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    klapan@ffri.hr, 385 (0)51 345 046

    Asistent

    Ines Perić, v. asist.

    Kontakt sati/konzultacije:

    prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    ines.peric@ffmo.ba, 036 355-423

    Ciljevi kolegija:


    Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i nastave, s kritičkim i stvaralačkim odnosom do didaktičke teorije i prakse; da se studenti osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se studenti osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa, te da se studenti motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti sposobni:

    • identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim disciplinama

    • identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika

    • definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove

    • identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena

    • objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave

    • razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces

    • nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa

    • pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja

    • objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave

    • opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja

    • izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet

    • nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa

    • opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave

    • nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja

    • klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja

    • razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju

    • klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije

    • izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada

    • izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada

    • realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke

    • izraditi materijal za samostalno učenje

    • nabrojati i opisati modele komuniciranja

    • identificirati probleme u komunikacijskom procesu

    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

    • Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike.

    • Terminologija i didaktički sustav.

    • Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite tendencije; načela, faktori, sredstva i socijalni oblici).


    • Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.

    • Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja).

    • Planiranje i programiranje-strukturiranje kurikuluma.

    • Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave.

    • Tehnologija obrazovanja i nastave.

    • Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.

    • Didaktička dokimologija.

    • Odgojno-obrazovna ekologija

    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    vježbe

    seminari

    samostalni zadaci

    konzultacije

    mentorski rad

    terenska nastava

    ostalo

    Napomene:

    Studentske obveze

    Studenti su dužni pohađati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi praktičnih zadaća, te izvršavati zadatke koji su im povjereni za samostalnu izvedbu.

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    pohađanje nastave

    aktivnosti u nastavi

    seminarski rad

    praktični rad

    usmeni ispit

    pismeni ispit


    kontinuirana provjera znanja

    esej













    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

    60

    2

    10%

    Samostalni zadaci

    15

    0.5

    10%

    Završni ispit

    45

    1.5

    80%

    Dodatna pojašnjenja:

    U konačnu ocjenu ulaze pohađanje i angažiranost studenta tijekom nastave, izrada samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita.

    Samostalni zadaci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma dogovorenog na početku semestra.

    Izvanredni studenti nisu obvezni pohađati nastavu. Za njih, konačna ocjena se sastoji od izrade samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni zadaci 20 %.

    Samostalni zadaci:

    0% = Rad nije napisan.

    2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

    Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 16% ocjene

    od 61% do 70% = do 32% ocjene

    od 71% do 80% = do 48% ocjene

    od 81% do 90% = do 64% ocjene

    od 91% do 100% = do 80% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


    Obvezna literatura:


    Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

    Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.

    Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

    Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.



    Dopunska literatura:

    Bezić, K.: Strugar, V.: Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ, Zagreb, 1998.

    Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V.: Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.

    Marentič-Požarnika, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M.: Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja, Novo mesto, 1991.

    Marsh, J.C.: Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.

    Jelavić, F.: Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.

    Jensen, E.: Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.



    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

    Vrlo je važno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.


    Download 0,98 Mb.
    1   ...   18   19   20   21   22   23   24   25   ...   382




    Download 0,98 Mb.