PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvod u kolegij
|
Kratki opis: Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju. Očekivanja studenata.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002
|
II.
|
Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)
|
Kratki opis: definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati temeljne didaktičke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike, razlikovati temeljne didaktičke pojmove, spoznati odnos između temeljnih didaktičkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa, spoznati različite tipove nastave, spoznati specifičnosti pojedinih nastavnih procesa.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
III.
|
Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima
|
Kratki opis: Objasniti značaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002
Marsh, J.C.: Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994
|
IV.
|
Naslov: Proces planiranja i programiranja
|
Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako društvo izražava i određuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost). Prije realizacije nastave nužno je definirati bitne elemente ili komponente o kojima ovisi učinkovitost (efikasnost) nastave.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002
|
V.
|
Naslov: Perspektive poučavanja. Ciljevi i zadaci nastave
|
Kratki opis: Različite perspektive poučavanja pobijaju pristup razvoju i vrednovanju poučavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati se sa perspektivama poučavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave mislimo na određene namjere i pomake u učenju i obrazovanju (pomake u razvoju učenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
VI.
|
Naslov: Očekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija
|
Kratki opis: Među najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave, prema ovoj taksonomiji, su razdijeljeni u tri skupine područja, a navedena područja se dijele na kategorije i potkategorije.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
|
VII.
|
Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i učenja
|
Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj neponovljivosti, određenju kao uvijek iznova specifično određenog procesa.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
VIII.
|
Naslov: Oblici i metode rada u nastavi
|
Kratki opis: Oblici rada su metodički i organizacijski postupci s ciljanom interakcijom koja omogućuje da učenici u različitim relacijama međusobne i interakcije s nastavnicima samostalno i u kooperaciji s drugima ostvaruju ciljeve i zadatke učenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, načini, putovi djelovanja u procesu učenja i nastave.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Jelavić, F.: Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
|
IX.
|
Naslov: Pripremanje za nastavu
|
Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju učenja nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije, situacije učenja operacionaliziraju se temeljne sadržajne, psihološko- spoznajne, komunikacijske, materijalno-tehničke, pedagoške, didaktičko-metodičke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta u kojima se odvija proces nastave i učenja i odluka i strategija za ostvarenje ciljeva procesa učenja i nastave.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
X.
|
Naslov: Nastavni principi
|
Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove postupanja. To su kriteriji za odlučivanja koja proizlaze iz zakonitosti procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i učenja.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
XI.
|
Naslov: Tehnologija i mediji. E-učenje
|
Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i učeniku omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i učenja kao didaktički instrumenti rada. Upoznavanje sa klasifikacijom medija, ulogama medija, medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
XII.
|
Naslov: Didaktički problemi.
|
Kratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima upravljanja procesima nastave, učenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i medija, a posebice uz pomoć kompjutorske tehnologije. Didaktički su problemi po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).
|
Literatura:
Bognar, L., Matijević, M.,: Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
|
XIII.
|
Naslov: Uvod u školsku dokimologiju.
|
Kratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraživanja pronađe prikladnije i valjanije načine i postupke prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija čini značajni dio dokimologije, jer se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća u školama.
|
Literatura:
Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004
|
XIV.
|
Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja
|
Kratki opis: Upoznavanje sa objektivnijim postupcima mjerenja znanja u nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci esej-tipa.
|
Literatura:
Grgin, T.: Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
Lavrnja, I.: Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.
Matijević, M.: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004
|
XV.
|
Naslov: Evaluacija rada na kolegiju.
|
Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju. Prijedlozi za unaprjeđenje. Anonimna anketa.
|
Literatura:
|
Naziv kolegija
|
Suvremena kultura, obrazovanje i etika
|
Kod kolegija
|
FFZAM204
|
Studijski program
Ciklus
|
Zajednički kolegij
Diplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
4
|
Semestar
|
2.
|
Broj sati po semestru (p s v)
|
30 15 0
|
Status kolegija:
|
Obvezni D
|
Preduvjeti:
|
|
Usporedni uvjeti:
|
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti nastavnog usmjerenja
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
slavica.juka@gmail.com
|
Asistent
|
Krešimir Tabak, asist.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
kresimir.tabak@gmail.com
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj je kolegija upoznati studente s različitim teorijama kulture i identiteta, upoznati ih s različitim perspektivama obrazovanja i etikom.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj kulturi i njenoj složenosti. Također će dobiti spoznaju o teorijama i ulozi obrazovanja u društvu i životu pojedinca kao i znanje o relevantnim etičkim sadržajima i njihovu značaju za život suvremenog čovjeka.
Stečeno će znanje omogućiti studentu kritičko promišljanje suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
| -
Uvodne teme
-
Kultura i identitet
-
Kritike moderne kulture
-
Kultura modernog kapitalizma
-
Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda
-
Nužnost vrlina u suvremenoj praksi
-
Perspektive u obrazovanju
-
Komunikacija i mediji
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
napisati esej i izložiti ga
-
pisati test
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Angažiranost u nastavi
|
45
|
1,5
|
10%
|
Esej (pismeni i usmeni)
|
15
|
0,5
|
20%
|
Završni ispit
|
60
|
2
|
70%
|
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica
Dodatna pojašnjenja:
10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja, kojega pišu svi studenti.
Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći min 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).
U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena eseja.
Angažiranost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2%
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97 –100% = 10%
Pisanje eseja:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje eseja:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je pročitan.
4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2002. god.
JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, Fram-Ziral, Mostar, 2006. god.
RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1997. god.
|
Dopunska literatura:
|
BAUMAN, Zygmunt, Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009. god.
BAUMAN, Zygmunt, Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2009. god.
CAMUS, Albert, Pobunjeni čovjek, Zagreb, Zora, 1971. god.
DEWEY, John, Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934. god.
DEWEY, John, The school and society, The University of Chicago, press, Chicago, 1942. god.
FREUD, Sigmund, Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973. god.
FROMM, Erich, Autoritet i porodica, Naprijed: Nolit, Beograd, 1984. god.
FROMM, Erich, Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004. god.
HABERMAS, Jurgen, Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. god.
HARTMANN, Nicolai, Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003. god.
HORKHEIMER, Max, Kritika instrumentalnog uma, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1988. god.
HORKHEIMER, Max, Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ, Beograd, 1976. god.
ILLICH, Ivan, Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980. god.
KRLEŽA, Miroslav, Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972. god.
LEGRAND, Louis, Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?, Educa, Zagreb, 2001. god.
MACINTYRE, Alasdair, Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski Leskovac, 2002. god.
MARCUSE, Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977. god.
MILL, John, Stuart, „Civilizacija“ u Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988. god.
MYERSON, George, Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb, 2001. god.
NIETZSCHE, Friedrich, S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti, AGM, Zagreb, 2002. god.
NUSSBAUM, Martha, Ne profitu – zašto demokracija treba humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012. god.
ROSZAK, Theodore, Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978. god.
SENNETT, Richard, The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006. god.
ŠUŠNJIĆ, Đuro, Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976. god.
VUKASOVIĆ, Ante, Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D. Zagreb, 1993. god.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Pohađanje je nastave obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Esej pišu i izlažu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu izvanredni studenti koji su dužni isti predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Uvodno predavanje
|
Kratki opis: S različitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njenih komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture, subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i specifičnosti suvremene kulture kao i značaj identiteta
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, BAUMANN, Zygmunt, Identitet, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, MILL, John, Stuart, „Civilizacija“ u Izabrani politički spisi
|
II.
|
Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture
|
Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetničke pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema modernoj kulturi
|
Literatura: JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, NIETZSCHE, Friedrich, S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti
|
III.
|
Naslov: Freud i moderna kultura
|
Kratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izložiti uzroke nastanka jednog pesimističnog shvaćanja kulture te izložiti stavove te teorije
|
Literatura: FREUD, Sigmund, Iz kulture i umetnosti
|
IV.
|
Naslov: Kultura modernog kapitalizma
|
Kratki opis: Istaknuti specifičnosti suvremenog društvenog poretka te ukazati na položaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotičući vrijednosti i kategoriju obrazovanja
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, SENNETT, Richard, The culture of new capitalism, HABERMAS, Jurgen, Tehnika i znanost kao ideologija, MYERSON, George, Heidegger, Habermas i mobiteli
|
V.
|
Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“
|
Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etičku teoriju, zasnovanu na razvijanju onoga što autor naziva organe morale
|
Literatura: HARTMANN, Nicolai, Etika, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, CAMUS, Albert, Pobunjeni čovjek
|
VI.
|
Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina?
|
Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etičke teorije ukazati na specifičnost odnosa između institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u tom spoju
|
Literatura: JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, MACINTYRE, Alasdair, Za vrlinom – studija o teoriji morala
|
VII.
|
Naslov: Etički izazovi postmoderne
|
Kratki opis: Izložiti moralne probleme s kojima se bore žene i muškarci u postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari problemi poprimili
|
Literatura: BAUMAN, Zygmunt, Postmoderna etika, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije
|
VIII.
|
Naslov: Obrazovanje – funkcionalistička perspektiva
|
Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive univerzalističkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
IX.
|
Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektiva
|
Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya, zalaganje za ukidanje škola i teme obrada tema poput razmjene vještina, obrazovanja i ljudskog potencijala
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija, DEWEY, John, Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, DEWEY, John, The school and society, ILLICH, Ivan, Dole škole
|
X.
|
Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektive
|
Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
XI.
|
Naslov: Nova desnica u obrazovanju
|
Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici tržišta i organizaciji škola
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
XII.
|
Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju
|
Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti obrazovanja i odnosima moći
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
XIII.
|
Naslov: Obrazovanje – interakcionistička perspektiva
|
Kratki opis: Teorija simboličkog interakcionizma o društvenim ulogama, tipiziranju i etiketiranju
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
XIV.
|
Naslov: Komunikacija i mediji
|
Kratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj
|
Literatura: HARALAMBOS, Michael, HOLBORN, Martin, Sociologija – teme i perspektive, JUKA, Slavica, Etika – postavke i teorije, RITZER, George, Suvremena sociologijska teorija
|
XV.
|
Naslov: Završna razmatranja i zaključci
|
Naziv kolegija
|
Kršćanske teme u umjetnosti
|
Kod kolegija
|
FFPUM211
|
Studijski program
Ciklus
|
Povijest umjetnosti
Diplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
2
|
Semestar
|
2.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
15 15 0
|
Status kolegija:
|
Izborni B2/C
|
Preduvjeti:
|
|
Usporedni uvjeti:
|
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti povijesti umjetnosti i srodnih studija
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
Dr. sc. Tatjana Mićević – Đurić, doc.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
Infozone1@zg.t-com.hr
|
Asistent
|
Valerija Soldo, asist.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
valerija.soldo1@gmail.com
|
Ciljevi kolegija:
|
Cilj kolegija je upoznati studente s likovnim prikazima kršćanskih sadržaja u različitim razdobljima povijesti umjetnosti.
Od ranog kršćanstva, pa sve do danas, na različite načine ovisne o društveno-povijesnim prilikama i stupnju razvoja ljudskog društva, te dogme, različite teme iz Biblije i apokrifnih tekstova prikazivani su u slikarstvu i skulpturi kršćanskoga svijeta.
Kolegij daje pregled najvažnijih kršćanskih tema u umjetnosti istočne i zapadne crkve, tako da će studenti moći uočiti razlike i zajedničke elemente pojedinih prikaza. Naučite će, također, povezati tekst sa likovnim prikazom.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Na primjerima slikarstva i kiparstva iz različitih razdoblja studenti će se osposobiti za prepoznavanje prikazanih tema, njihovo tumačenje i povezivanje teksta i likovnog prikaza.
Time će svoja znanja o sadržaju biblijskih i drugih vjerskih tekstova upotpuniti njihovim vizualnim prikazima i povezat će se ranije stečena znanja o tekstu i kultu s vizualnim prikazom.
Također, uočit će se i razlike nastale uslijed stilskih mijena tijekom povijesti.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
|
-
Književni izvori za prikaze kršćanskih tema u likovnim umjetnostima
-
Likovni atributi
-
Anđeli
-
Starozavjetne teme: Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Abraham, Mojsije...
-
Kristološki ciklusi
-
Bogorodičin ciklus
-
Ciklusi svetaca
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
pisati domaće zadaće
-
pisati pismeni ispit
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Redovito pohađanje nastave i aktivnost na nastavi
|
30
|
1
|
Max 20%
|
Domaće zadaće
|
15
|
0,5
|
Max 10%
|
Završni ispit (pismeni)
|
15
|
0,5
|
Min 70%
| |
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Izrada domaćih zadaća ocjenjuje se na sljedeći način:
manje od 50% urađene zadaće = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 2% ocjene
od 61% do 70% = do 4% ocjene
od 71% do 80% = do 6% ocjene
od 81% do 90% = do 8% ocjene
od 91% do 100% = do 10% ocjene
Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
Biblija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb
Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
Hall, J., Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.
Poesche, J., Italian Frescoes: the Age of Giotto 1218-1400., , New York, 2005., str.187-192, 250-254
|
Dopunska literatura:
|
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Obvezno je sudjelovanje u zajedničkom radu tijekom nastave, te redovito izvršavanje zadataka za rad kod kuće.
Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Ispit se polaže pismeno.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Pregled književnih izvora za kršćanske teme u umjetnosti
|
Kratki opis: Biblija – Stari i Novi zavjet; pojam apokrifnog teksta i upoznavanje s najvažnijima, Zlatna legenda
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
II.
|
Naslov: Likovni atributi
|
Kratki opis: Pojam likovnog atributa i pregled atributa po najvažnijim svecima
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
III.
|
Naslov: Starozavjetne teme u likovnim umjetnostima
|
Kratki opis: Likovni prikazi događaja iz Petoknjižja: Stvaranje svijeta, Adam i Eva, Abraham, Izak, Jakov, Josip, Mojsije...
|
Literatura: Biblija, J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.
|
IV.
|
Naslov: Starozavjetne teme u likovnim umjetnostima
|
Kratki opis: Likovni prikazi najpoznatijih i najvažnijih tema iz ostalih knjiga Starog zavjeta
|
Literatura: Biblija, J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Zagreb 1995.
|
V.
|
Naslov: Kristološki ciklusi – Praznični ciklus
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju Prazničnom ciklusu, najvažnijem ciklusu kršćanske umjetnosti
|
Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
VI.
|
Naslov: Kristološki ciklusi – Ciklus muka
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju kristološkom ciklusu Kristovih muka, te njihov odnos i povezivanje sa scenama Prazničnoga ciklusa
|
Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
VII.
|
Naslov: Kristološki ciklusi – Ciklus Kristovih čuda i javnog djelovanja
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje pripadaju kristološkom ciklusu Kristovih čuda i javnog djelovanja, te njihov odnos i povezivanje s ostalim scenama Prazničnoga ciklusa
|
Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
VIII.
|
Naslov: Apokalipsa
|
Kratki opis: Prikazi i tumačenje Apokalipse, Drugog Kristova dolaska, Posljednjeg suda...
|
Literatura: Biblija, Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
IX.
|
Naslov: Bogorodičin ciklus
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena koje prikazuju događaje iz Marijina djetinjstva i mladosti
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000. Poesche, J., Italian Frescoes: the Age of Giotto 1218-1400., , New York, 2005., str.187-192, 250-254.
|
X.
|
Naslov: Ciklus sv. Ivana Krstitelja
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Ivana Krstitelja
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XI.
|
Naslov: Ciklus sv. Nikole
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Nikole
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XI.
|
Naslov: Ciklus sv. Jurja
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Nikole
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XII.
|
Naslov: Ciklus sv. Franje
|
Kratki opis: Prikaz i tumačenje scena iz života sv. Franje Asiškoga
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XIII.
|
Naslov: Anđeli
|
Kratki opis: Pregled podjele na anđeoske redove i odgovarajućih likovnih prikaza; ciklus arkanđela Mihajla
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XIV.
|
Naslov: Apostoli i evanđelisti
|
Kratki opis: Prikazi apostola (pojedinačni i u scenama); Prikazi evanđelista
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
XV.
|
Naslova: Svetice
|
Kratki opis: Prikazi pojedinačnih figura i događaja iz života najvažnijih svetica: Marija Magdalena, Marija i Marta, sv. Katarina, sv. Lucija, sv. Barbara, sv. Agneza, sv. Cecilija, sv. Anastazija...
|
Literatura: Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva (ur. Badurina, A), Zagreb 2000.
|
|
