Psihologija odgoja i obrazovanja

Download 0,98 Mb.
bet	20/382
Sana	07.04.2017
Hajmi	0,98 Mb.
	#3487

1 ... 16 17 18 19 20 21 22 23 ... 382

Naziv kolegija

Psihologija odgoja i obrazovanja

Kod kolegija

FFZAM101

Studijski program

Ciklus

Zajednički kolegij

Diplomski sveučilišni studij

Godina

studija

ECTS vrijednost boda:

4

Semestar

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 30

Status kolegija:

obvezni (D)

Preduvjeti:

nema

Usporedni uvjeti:

nema

Pristup kolegiju:

studenti diplomskih nastavničkih studija

Vrijeme održavanja nastave:

srijedom, 12.15-14.00h

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr.sc. Mira Klarin, izvanredna profesorica

Kontakt sati/konzultacije:

po dolasku

E-mail adresa i broj telefona:

mklarin@unizd.hr, 036/ 355 436

Asistent

Marijana Šunjić, asistentica

Kontakt sati/konzultacije:

utorkom i četvrtkom, 12.00- 13.00h

E-mail adresa i broj telefona

marijana.sunjic@gmail.com, 036/ 355 436

Ciljevi kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente s psihološkim aspektima procesa odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija čine dispoziciju za uspješniji proces učenja i poučavanja.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):
Student će mo

i definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja. Moći će opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja. Uočiti će osnovnu podjelu pamćenja kao i faktore koji utječu na zaboravljanje. Mo

i će usporediti teorije u

enja i mo

i će primjeniti strategije za pove

anje u

inkovitosti procesa u

enja. Uo

iti će temeljne uvjete u

enja i mo

i će objasniti njihovu specifi

nu ulogu u procesu u

enja. Moći će analizirati prednosti i nedostatke metoda poučavanja. Nau

iti će i važnost samoreguliranog u

enja, te usvojiti na

ela rukovođenja razredom i održavanja discipline. Analizom faktora subjektivnosti školskog ocjenjivanja prepoznati će na

ine pove

anja objektivnosti školske ocjene i njenog pretvaranja u motiviraju

u povratnu informaciju. Uo

iti će specifi

nosti u radu s u

enicima s posebnim potrebama. Znati će prepoznati pokazatelje nastavni

kog stresa.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
Psihologija odgoja i obrazovanja.

Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.

Pamćenje. Teorije učenja.

Osnovi preduvjeti učenja: motivacija i sposobnosti.

Poučavanje.

Upravljanje razredom.

Ocjenjivanje znanja.

Poučavanje učenika s posebnim potrebama.

Nastavnički stres.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

vježbe

seminari

samostalni zadaci

konzultacije

mentorski rad

terenska nastava

ostalo
Napomene:

Studentske obveze

pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
napisati seminarski rad
pisati kolokvije ili pismeni ispit
usmeni ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi

seminarski rad

praktični rad

usmeni ispit

pismeni ispit
kontinuirana provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave

Max 10%

Seminarski rad

0,3

Max 10%

Kolokviji/ pismeni ispit

1

Max 50%

Usmeni ispit

0,7

Max 30%

Dodatna pojašnjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba kolokvija postignu rezultat od 55% ili veći, bit će oslobođeni pismenog dijela ispita.

Ipak, pilla tolasi - ingichka, pishiq, yaltiroq, tovlanib turadigan tola; ipak qurtining ipak ajratuvchi ikkita bezidan chiquvchi suyuqlikdan hosil boʻladigan tabiiy toʻqimachilik xom ashyosi. Ipak - ipak qurti pillasini oʻrab turgan uzunasiga bir-biriga yopishmagan, seritsin (ipak yelimi) bilan qoplangan va yelimlangan ikki toladan iborat.

Obveza studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je biti prisutan na nastavi barem 55% nastave, te napisati seminarski rad.

Konačnu ocjenu čini 10% uspješno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu ispita.

Prisutnost na nastavi:

0% = 55% i manje

2% = barem 55%

4% = barem 64%

6% = barem 73%

8% = barem 82%

10% = barem 91%

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadržajne kriterije.

2% = Rad ne zadovoljava sadržajne kriterije.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na način citiranja literature).

4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje pogreške.

5% = Rad je sadržajno iscrpan te formalno, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je pročitan.

2% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

3% = Usmeno izlaganje ima značajne nedostatke.

4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno.

5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni ispiti (kolokviji) se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 55% = do 0% ocjene

od 55% do 62,9% = do 20% ocjene

od 63% do 75,9% = do 30% ocjene

od 76% do 88,9% = do 40% ocjene

od 89% do 100% = do 50% ocjene

Usmeni ispiti se ocjenjuju na sljedeći način

0% = Student nije pristupio usmenom ispitu. od 1% do 6% = ne postoji osnovno činjeničnog znanja. od 7% do 12% = student ima osnovno činjenično znanje, ali su uočeni veći nedostaci pri razumijevanju sadržaja kolegija. od 13% do 18% = student razumije sadržaj, ali su uočeni veći nedostaci u razumijevanju primjene stečenog znanja. od 19% do 24% = student razumije sadržaj i mogućnost primjene, ali su uočene poteškoće kritičke analize sadržaja od 25% do 30%% = student razumije sadržaj i njegovu primjenu, te može kritički uspoređivati i argumentirati unutar sadržaja kolegija

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

B = 80 – 89, 5% 4 (vrlo dobar)

C/D = 70-79, 5% 3 (dobar)

E = 60-69, 5% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP.

Dopunska literatura:

Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje. Jastrebarsko: Naklada slap.
Howe, M.J.A. (1999). Psihologija učenja. Jastrebarsko: Naklada slap.
Zarevski, P. (1995). Psihologija učenja i pamćenja. . Jastrebarsko: Naklada slap. Internet izvori

Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, koje studenti dobiju početkom semestra.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA

Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja

Kratki opis: Definicija i predmet proučavanja. Počeci psihologije odgoja i obrazovanja.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP.

II.

Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.

Kratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog razvoja (Kohlberg i Piaget)
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

III.

Naslov: Pamćenje.

Kratki opis: Definicija pamćenja. Modeli pamćenja. Transfer, interferencija. Pojave vezane uz pamćenje.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP Zarevski, P. (1995). Psihologija u

enja i pam

enja. Jastrebarsko: Naklada slap.

IV.

Naslov: Učenje. Klasično uvjetovanje.

Kratki opis: Učenje, razlikovanje učenja i maturacije. Klasično uvjetovanje.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap

V.

Naslov: Operantno uvjetovanje.

Kratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasičnog i operantnog uvjetovanja. Primjena principa učenja.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

VI.

Naslov: Socijalne teorije učenja i kognitivistički pristup učenju.

Kratki opis: Socijalna teorija učenja (A.Bandura), kognitivističke teorije učenja .
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap

VII.

KOLOKVIJ I

VIII.

Naslov: Osobni činitelji djelotvornog učenja: kognitivne sposobnosti.

Kratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Učenje i inteligencija. Inteligencija i školski uspjeh.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

IX.

Naslov: Osobni činitelji djelotvornog učenja: motivacija i osobine ličnosti.

Kratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinzična i ekstrinzična motivacija. Atribucijska teorija motivacije.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

X.

Naslov: Samoregulirano i suradničko učenje

Kratki opis: Važnost samoreguliranog učenja. Komponente samoreguliranog učenja. Suradničko učenje- glavni preduvjeti efikasnosti. Suradničko učenje i motivacija.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

XI.

Naslov: Upravljanje razredom i disciplina

Kratki opis: Opća načela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu. Suradnja s roditeljima.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

XI.

Naslov: Metode poučavanja

Kratki opis: Metoda izravnog poučavanja. Etape izravnog poučavanja Poučavanje vođenim otkrivanje i raspravom. Samostalno učenje.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

XII.

Naslov: Mjerenje znanja.

Kratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste i načini konstrukcije zadataka u ispitima znanja.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP

XIII.

Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanja.

Kratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utječu na ocjenu. Formiranje motivirajuće povratne informacije.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje. Jastrebarsko: Naklada slap.

XIV.

Naslov: Učenici s posebnim potrebama; nastavnički stres.

Kratki opis: Učenici s posebnim potrebama. Daroviti učenici. Stres. Izvori nastavničkog stresa.
Literatura: Miljković, D., Rijavec, M., Vizek-Vidović, V. i Vlahović Štetić, V. (2003). Psihologija obrazovanja. IEP Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje. Jastrebarsko: Naklada slap.

XV.

KOLOKVIJ II.

Naziv kolegija

Opća pedagogija

Kod kolegija

FFZAM102

Studijski program

Ciklus

Zajednički kolegij

Diplomski sveučilišni studij

Godina

studija

ECTS vrijednost boda:

Semestar

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 30

Status kolegija:

obvezni (D)

Preduvjeti:

nema preduvjeta

Usporedni uvjeti:

nema

Pristup kolegiju:

studenti diplomskih nastavničkih studija

Vrijeme održavanja nastave:

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr.sc. Zlatko Miliša, red. profesor

Kontakt sati/konzultacije:

prije i poslije predavanja

E-mail adresa i broj telefona:

zmilisa@ffos.hr, 0038531/494-729

Asistent

Ines Perić, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

utorkom 10-11, srijedom 9-10

E-mail adresa i broj telefona

ines.peric@ffmo.ba, 355-423

Ciljevi kolegija:

Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja i obrazovanja za kritičnost i kreativnost.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Razumijevanje polideterminističkog sklopa odnosa teorije i prakse odgoja. Studenti će ovladati znanjima iz područja teorije i prakse odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vještinama znanstveno – istraživačkog rada.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Svrha, predmet i zadaci pedagogije. Društveno-povijesna dimenzija pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline. Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropološki pristup odgoju. Načelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraživanja. Metode i instrumenti istraživanja. Primjena rezultata istraživanja u praksi.

Odabrani promicatelji značajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz povijest.

Moć i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi socijalizacije mladih.

Ciljevi obrazovanja i suvremeni školski kurikulum. Vrednovanje obrazovanja Uloga i stručno usavršavanje učitelja i pedagoga. Sustav odgoja i obrazovanja: Rani odgoj. Školsko i visokoškolsko obrazovanje. Cjeloživotno obrazovanje.

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna područja (tjelesni, intelektualni, moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj).

Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije učitelja, roditelja i učenika. Prosocijalno ponašanje. Suvremeni zahtjevi pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi odrastanja, čimbenici demokratizacije obrazovanja

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

vježbe

seminari

samostalni zadaci

konzultacije

mentorski rad

terenska nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze

pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
izložiti seminarski rad
pisati test

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

pohađanje nastave

aktivnosti u nastavi

seminarski rad

praktični rad

usmeni ispit

pismeni ispit

kontinuirana provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i aktivnost na nastavi

10%

Izlaganje seminarskog rada

0.5

10%

Završni ispit

1.5

80%

Dodatna pojašnjenja:

U konačnu ocjenu ulazi pohađanje nastave i angažiranost studenta tijekom nastave, izlaganje seminarskog rada te rezultati završnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih studenata, mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku.

Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra, ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, završni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %.

Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.

( Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI )

Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.
Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb.
Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.

Dopunska literatura:

1. Ur. V. Previšić, (2007), Kurikulum - sadržaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb

2. Vukasović, A., (2001), Pedagogija, VII. Izdanje, Hrvatski katolički zbor “MI”, Zagreb

3. Glasser, W. (2005), Kvalitetna škola. Educa. Zagreb

4. Katz, G.L., McClellan, E.D. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Educa, Zagreb

5. Bratanić, M. (1993), Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb

6. Neill, S. (1994): Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb

7. Miliša, Z. Vertovšek. N. i Tolić M., (2009), Mediji i mladi, Sveučilišna knjižara, Zagreb

8. Previšić, V. (1999.), Učitelj-interkulturalni medijator. U: Rosić, V. (ur.): Nastavnik- čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Zbornik radova Drugog međunarodnog znanstvenog kolokvija. Rijeka: Filozofski fakultet (str. 78-84)

9. Miliša, Z., (2002), Demokratske vrijednosti između teorije i prakse odgoja, U: Zbornik radova «Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse» Sveučilište u Rijeci- Filozofski fakultet, str. 108-113.

10. Miliša, Z., Rakić, V. i Stanković, N.,(2005) Odgojne vrijednosti i Hrvatski nacionalni obrazovni standard, Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, Sv. 5., str. 43- 69.

11. Miliša, Z. i Vukasović, A. (2005), Mladi i obitelj: Žrtve neučinkovitih zakona i kampanja, Acta Iadertina, br. 2, str. 53-81.

12. Miliša, Z., (2008), Uloga medija u razvoju interkulturalne komunikacije, Pedagogijska istraživanja, br. 2., str. 233-249.

13. Miliša, Z., (1982), Antropološko- filozofski pristup odgoju, Zadarska revija, br. 2/3., 1982., str. 140-145.

14. Miliša, Z., (1995), Dileme kod istraživanja i isticanja odgojno poželjnih vrijednosti pojedinca i društva, «Radovi» Filozofskog fakulteta u Zadru, sv. 34 1994/95., str. 157- 166.

15. Miliša, Z i Proroković, A, (1999), Vrijednosti mladih: radni i politički apsentizam i utjecaj medija, Napredak, br 2., str. 154- 164.

Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne cjeline	TEME, ISHODI I LITERATURA
I.	Naslov: Interdisciplinarni pristup istraživanju odgoja i obrazovanja
	Kratki opis: Nužnost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraživanja odgoja i obrazovanja.
	Literatura: Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.( Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.
II.	Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanja
	Kratki opis: Odgoj za kritičnost i kreativnost, poticanje empatičnosti, altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti.
	Literatura: Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.( Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb.
III.	Naslov: Etape istraživanja u znanosti
	Kratki opis: Ukazati na specifičnost svake pojedine etape u istraživanju s naglaskom na posljednju etapu- primjenu u praksi.
	Literatura: Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.( Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.
IV.	Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgoja
	Kratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove.
	Literatura: Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.( Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999.
V.	Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacija
	Kratki opis: Objasniti glavne razlike među tipovima vrijednosnih orijentacija te prezentirati glavne rezultate istraživanja vrijednosnih orijentacija kod raznih skupina ispitanika.
	Literatura: Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999
VI.	Naslov: Obilježja skeptične generacije
	Kratki opis: Aktualizacija skeptične generacije prema H. Scheleskom
	Literatura: Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999
VII.	Naslov: Proturječnost procesa socijalizacije
	Kratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije.
	Literatura: Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
VIII.	Naslov: Istraživački pristupi- deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski
	Kratki opis: Navesti konkretne razlike u istraživanjima.
	Literatura: Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.(Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.
IX.	Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednosti
	Kratki opis: Objasniti zašto je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti.
	Literatura: Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
X.	Naslov: Demokratske vrijednosti između teorije i prakse
	Kratki opis: Navesti koje demokratske vrijednosti su asimptotičnog karaktera
	Literatura: Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb
XI.	Naslov: Zabluda egalitarističke koncepcije rada i odgoja.
	Kratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom učeniku.
	Literatura: Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999
XII.	Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijima
	Kratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih.
	Literatura: Miliša, Z. Vertovšek. N. i Tolić M., (2009), Mediji i mladi, Sveučilišna knjižara, Zagreb Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.
XIII.	Naslov: Odgojna atrofija škole
	Kratki opis:Razlozi i posljedice odgojne atrofije škole.
	Literatura: Bratanić, M. (2002.) Paradoks odgoja, III. izdanje, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb Stoll, L. i Fink, D. (2000): Mijenjajmo naše škole. Educa. Zagreb.
XIV.	Naslov: Odnos prema radu- pokazatelj cjeloživotnog obrazovanja
	Kratki opis: Temeljem empirijskih istraživanja ukazati na činjenicu da je odnos prema radu značajan pokazatelj odnosa prema cjeloživotnom obrazovanju.
	Literatura: Miliša, Z., Odgojne vrijednosti rada, Književni krug, Split, 1999
XV.	Naslov: Suvremeni školski kurikulum
	Kratki opis: Aktualnosti novog školskog kurikuluma u teoriji i praksi odgoja.
	Literatura: Ur. V. Previšić, (2007), Kurikulum - sadržaji, metodologija, struktura, Školska knjiga, Zagreb Mijatović, A. (ur.) (1998), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb.(Poglavlja: II, III, IV, V, VII, VIII, XII, XV, XVI ) Gudjons, H. (1994.), Pedagogija - temeljna znanja. Educa, Zagreb.

Naziv kolegija

Narodna umjetnost

Kod kolegija

FFPUM105

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Diplomski sveučilišni studij

Godina

studija

ECTS vrijednost boda:

Semestar

Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0

Status kolegija:

Izborni C

Preduvjeti:

Usporedni uvjeti:

Pristup kolegiju:

Stuzdenti povijesti umjetnosti i srodnih studija

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr. sc.Antun Karaman, red. prof.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

antun.karaman@unidu.hr

Asistent

Danijela Ucović, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

pov.umjetnosti@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je spoznati specifičnosti Narodne umjetnosti kao opću pojavu svakog naroda koja zrcali duhovno stanje svijesti i tehničke domašaje neke zajednice. Također, cilj je da se Narodna umjetnost sagledava u širokom tj.sveobuhvatnom kontekstu koji ne dozvoljava njeno intepretiranje u pogrešnom kontekstu. Savladati njene stilske osebujnosti na području Hercegovine i prozreti u tradicionalne simbole koje je karakteriziraju.

Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):

Kompetencije koje student stiče je jasno prepoznavanje i razlikovanje Narodne umjetnosti od ostalih umjetničkih pravaca.Usvajanje novih znanja daje mogućnost razanavanja narodnih rukotvorina i stilskih raznolikosti koje se pod utjecajem različitih kultura, običaja i religija stvaraju na ovom podneblju.

Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Približit če se pojam Narodne umjetnosti, kulturne i društvene krugove koje ona zahvata i odonos između duhovnog aspekta i materijalne ostavštine. Detaljno proučavanje mitologije čije se poštivanje i poimanje zadržalo u običajima Narodnij umjetnosti a manifesitra se kroz nošnje, tkanine, ćilime, nakit, pokućstvo, drvorezbarije i td.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci

konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
pisanje eseja
pisati završni pismeni ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit

Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Redovito pohađanje predavanja

0,5

Max 10%

Sudjelovanje u vježbama i pisanje eseja

0,5

Max 30%

Završni ispit (pismeni)

Min 60%

Dodatna pojašnjenja:

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje eseja:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje eseja

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

4% = Rad je pročitan.

8% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

12% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

16% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

20% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći način (ukoliko nosi 60 % od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48% ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

Umetničko blago Jugoslavije, drugo dopunjeno izdanje, Beograd 1969, str.3.-77.

Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984. str.3.-193.

Petrović, Đ.; Prošić-Dvornić, M.,Narodna umetnost,Jugoslavija, Beograd; Spektar, Zagreb; Prva književna komuna, Mostar; Kršćanska sadašnjost, Zagreb,1983., str. 3.-122.

Folk Art Designs, Jane Greenwood, Search Press, str. 5.- 31.

Hivzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, Biblioteka Kulturno naslijeđe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

Dopunska literatura:

Narodne nošnje i plesovi Jugoslavije ilustracije Vladimir Kirin, Naša djeca, Zagreb 1965

Kolo u Južnih Slovena, Olivera Mladenović, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd 1973

Narodna umjetnost : godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.

Hrvatska Bajoslovlja, Vid Balog AGM, Zagreb, 2011.

Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982.

Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. God

Prstojević, Miroslav, (Ne) Zaboravljeni Mostar, MI- knjižara, Sarajevo, 2006.

Glasnici Zemalsjkog Muzeja-članci iz Glasnika

Zlatna Grana - podrijetlo religijskih obreda i običaja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb

Tragovi hrvatske mitologije ,Marija Novak ,Institut za etnologiju i folkloristiku,5/2007.

Turk, Turk ibn Yofas, Yofas oʻgʻlon, Turkxon - qad. diniy aqidalarga koʻra, Yofasning toʻngʻich oʻgʻli. Otasi vafotidan sung , turkiy oʻlkalarni boshqargan xon. Mirzo UlugʻbeGʻsning yozishicha, Kayumars zamondoshi boʻlgan.

Anđela Pleše: Hrvatski narodni ornamenat, uzorci vezova i tkiva sjeverne Hrvatske. Priručnik za ukrasno crtanje i ženski ručni rad, Zagreb

Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Esej se u pisanom obliku treba predati do zakazanoga roka.

Ispit se polaže pismeno.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne jedinice	TEME I LITERATURA
I.	Naslov: Uvodno predavanje
	Kratki opis: Predstavljanje kolegija, osnovni pojmovi: umjetnost, narodna umjetnost, etnologija, odnos materiljnog i duhovnog
	Literatura: Etnografija, J.Č.Žmegaj, A.Muraj, Matica Hrvatska, Narodna umjetnost : godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.,
II.	Naslov: Kulturni krugovi
	Kratki opis: kulturni elementi, kulturna prožimanja, sjecišta kultura i njihov odraz u narodnom stvaralaštvu
	Literatura: Etnografija, J.Č.Žmegaj, A.Muraj, Matica Hrvatska, Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984.
III.	Naslov: Kada govorimo o narodnoj umjetnosti?, forme, materijali i oblici
	Kratki opis:Što razlikuje narodnu umjetnost od primjenjenih i tkz.lijepih umjetnosti. Što je čini specifičnom i neponovljivom
	Literatura:Milovan Gavazzi, Pojave i procesi oko kulturnih granica, Etnografija, J.Č.Žmegaj, A.Muraj, Matica Hrvatska, Narodna umjetnost : godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.,
IV.	Naslov: Vjerovanja i narodni običaji
	Kratki opis: Vjerovanja i narodni običaji kao okvir za narodno stvaralaštvo, utjecaj povijesnih i političkih okolnosti na pojedine umjetničke forme
	Literatura: Članci Gzm, Hrvatska Bajoslovlja, Vid Balog AGM, Zagreb, 2011.
V.	Naslov: Narodno stvaralaštvo u tekstilu
	Kratki opis:Razvoj i postupci prilikom stvaranja tekstila koji ima tradicionalne, simbolične i motive koji su specifikumi nekog podneblja
	Literatura: Anđela Pleše: Hrvatski narodni ornamenat, uzorci vezova i tkiva sjeverne Hrvatske. Priručnik za ukrasno crtanje i ženski ručni rad, ZagrebPrstojević, Miroslav, (Ne) Zaboravljeni Mostar, MI- knjižara, Sarajevo, 2006.
VI.	Naslov: Narodno stvaralaštvo u tekstilu
	Kratki opis: Osobitosti narodnih nošnji u BiH, stilskiu utjecaji u nošnji.Narodna umjetnost spletena u ćilimima
	Literatura: Anđela Pleše: Hrvatski narodni ornamenat, uzorci vezova i tkiva sjeverne Hrvatske. Priručnik za ukrasno crtanje i ženski ručni rad, Zagreb, Bosansko hercegovački ćilimi, iz zbirke ZM, Sarajevo,2006., Gzm
VII.	Naslov: Narodno stvaralaštvo u tekstilu kao tematika slikarstva 19. i 20. st.
	Kratki opis: Kako su simboli i motivi tekstilne narodne umjetnosti pronašli svoje mjesto u modernom slikarstvu
	Literatura:H.w.Janson, GZM, Prstojević, Miroslav, (Ne) Zaboravljeni Mostar, MI- knjižara, Sarajevo, 2006
VIII.	Naslov: Narodno stvaralaštvo u drvu i ostalim materijalima
	Kratki opis:Razvoj drvorezbarstva, tehnike u kojima se takva umjetnost razvijala, utjecaji različitih motiva koji se mogu naći u namještaju ovog podneblja
	Literatura: Umetničko blago Jugoslavije, drugo dopunjeno izdanje, Beograd 1969Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984. Petrović, Đ.; Prošić-Dvornić, M.,Narodna umetnost,Jugoslavija, Beograd; Spektar, Zagreb; Prva književna komuna, Mostar; Kršćanska sadašnjost, Zagreb,1983
IX.	Naslov: Narodno stvaralaštvo u drvu i ostalim materijalima
	Kratki opis: Razvoj drvorezbarstva, tehnike u kojima se takva umjetnost razvijala, utjecaji različitih motiva koji se mogu naći u namještaju ovog podneblja
	Literatura: Umetničko blago Jugoslavije, drugo dopunjeno izdanje, Beograd 1969Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984. Petrović, Đ.; Prošić-Dvornić, M.,Narodna umetnost,Jugoslavija, Beograd; Spektar, Zagreb; Prva književna komuna, Mostar; Kršćanska sadašnjost, Zagreb,1983
X.	Naslov: Tradicijska arhitektura
	Kratki opis:Razvoj arhitekture tj. građevina ili prostora u kojem se obitavalo u ruralnim i gradskim područijima,seoska infrastruktura
	Literatura: Astrida Bugarski, Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog stanovništva Bi h, ZM, SarajevoNarodna umjetnost : godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.
XI.	Naslov: Tradicijska arhitektura
	Kratki opis:Razvoj građevina za vrijeme osmaskog carstva u Bih
	Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982.
XI.	Naslov: Tradicijski nakit
	Kratki opis:Karakteristike nakita koji se koristio u sklopu narodnih nošnji na različitim područjima te načini njihove izrade i stilske karakteristike, zlatarstvo..
	Literatura: Umetničko blago Jugoslavije, drugo dopunjeno izdanje, Beograd 1969Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984.
XII.	Naslov: Simbolika tradicijskih motiva i slavenska mitologija
	Kratki opis:u kojim segmentima stvaranja i bivanja i na koji način su se motivi slavenske mitologije utjecali na narodnu umjetnost
	Literatura: Tragovi hrvatske mitologije ,Marija Novak ,Institut za etnologiju i folkloristiku,5/2007.Zlatna Grana - podrijetlo religijskih obreda i običaja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb
XIII.	Naslov: Simbolika tradicijskih motiva i vjerovanja
	Kratki opis: Pojašnjavanje simbolike i raznih kultova naših naroda koji su stvarali specifični dizajn našeg teritorija
	Literatura: Husref Redžić, Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavodJugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982. Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982; Prva književna komuna, Mostar, 1982. god Hrvatska Bajoslovlja, Vid Balog AGM, Zagreb, 2011.
XIV.	Naslov: Kulturna baština, tradicija, kulturni i nacionalni identitet
	Kratki opis: Poimanje kulturne baštine kroz nacionalni indetiet, razumjevanje pojma tradicije kroz narodnu umjetnost
	Literatura: Umetničko blago Jugoslavije, drugo dopunjeno izdanje, Beograd 1969Nikola Pantelić: Narodna umetnost Jugoslavije, fotografije Miodrag Đorđević, Beograd 1984. Narodna umjetnost : godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.
XV.	Naslov: Obilazak muzeja i kuća iz Osmanskog perioda u Mostaru
	Kratki opis:
	Literatura:

Download 0,98 Mb.

1 ... 16 17 18 19 20 21 22 23 ... 382

Download 0,98 Mb.