Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Kod kolegija

FFPUM206

Diplomski sveučilišni studij

studija

3

2.

15 15 0

Poznavanje nastavnog plana i program, poznavanje udžbenika i kataloga znanja. Točnost u prezentiranju teorije i korištenju terminologije. Poznavanje artikulacije dijelova nastavnog sata.

Snalaženje u pripremi nastavnog sata, artikulaciji zadanog vremena sata, osmišljavanju novih metodičkih vježbi i pristupa nastavi.

*Odnos (teorijskog) znanja praktičnih umijeća.

* Kriteriji dobre nastave.

*Temeljna nastavna umijeća. Profesionalne kompetencije nastavnika.

* Izvori stresa u radu nastavnika i načini borbe protiv stresa.

* Razumljivost izražavanja i razumljivost tekstova.

*Interes za nastavu i motivacija za učenje i kako ih poticati.

* Implicitno znanje i djelovanje.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati pismenu pripravu za sat u školi
  
• 
  pisati kolokvij
  
• 
  
  

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij
Metodička vježba se ocjenjuju na sljedeći način ( nosi 20% od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći način ( nosi 20% od ukupne ocjene)

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način (ukoliko nosi 50% od ukupne ocjene)

manje od 40% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 4o% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Jadranka Damjanov, Pogled i slika. Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1996. 160. str.

-97. 31

Louis Marin: Kako čitati sliku, v: Nenad Miščević, Milan Zinaić 60 str. (ur.): Plastički znak. Zbornik tekstova iz teorije vizualnih umjetnosti, Rijeka: Izdavački centar Rijeka, 1982, str. 121-136. 15.str Interaktivna internet stranica s metodičkim vježbama – http://infoz.ffzg.hr/msp/

Jadranka Damjanov, Novi pristup obrazovanju http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-01/novi_pristup.pdf

Ewald Terhart, Metode poučavanja i učenja - uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja. Zagreb: Educa d.o.o., 2001.

Hermann Weyl, Symmetry. Princeton University Press, Princeton, 1982.

Johann Wolfgang von Goethe, Učenje o bojama. II. svezak – Didaktički dio. Zagreb: Scarabeus naklada, 2008.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Pismena priprava za sat treba se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje priprave.

Diplomski sveučilišni studij

1. 
   Primjenu tehnologije u suvremenoj nastavi te proučavati, procjenjivati i koristiti.
   
2. 
   b) Računalna/tehnologijska pomagala i njihov utjecaj na: učenje i poučavanje umjetničkih djela kroz prezentacije.
   
3. 
   c) O načinu korištenja računala i tehnologije u školi i društvu uz svijest o odgovornom, etičkom i zakonskom korištenju tehnologije i internetskih izvora.
   

(mape s vježbama umjesto pismenog dijela ispita)

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (40% od ukupne ocjene). Pohađanje nastave i aktivnosti u nastavi 20% od ocjene. Tijekom semestra prate se vježbe na računalu 20% od ocjene. U konačnu ocjenu ulaze rezultati vježbi, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave i ocjena mape s vježbama i usmeni ispit 50% ocjene.

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

15% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Vježbe na računalu se ocjenjuju na sljedeći način:

0% = Dnevnik rada nije napisan.

4% = Dnevnik rada ne zadovoljava formalne kriterije.

8% = Dnevnik rada zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

12% = Dnevnik rada zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

15% = Dnevnik rada zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

20% = Dnevnik rada je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 12% ocjene

od 61% do 70% = do 24% ocjene

od 71% do 80% = do 36% ocjene

od 81% do 90% = do 48 % ocjene

od 91% do 100% = do 60% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Robert Mussey, Recepture za slikare, Beograd, 1980. Veugelers, M., Newrly, P. (2009).

How to strengthen digital literacy? Practical example of a European initiative “SPreaD”. Elearningpapers, 12. Dostupno na: http://www.elearningeuropa.info/files/media/media18513.pdf

Tom Ang, Cjeloviti priručnik za digitalnu fotografiju, Zagreb: Leo Commerce, 2006. 250.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Mapa s vježbama treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje mape.

(crtež, slika, pisana riječ i grafikon).

FFPUM208

Diplomski sveučilišni studij

studija

I.

3

2.

15 0 15

Kolegij tematski obuhvaća kulturno-povijesne okvire i specifične rezultate umjetničkog stvaralaštva od 13. do 16. stoljeća na širem teritoriju današnje Hrvatske. 

Na prvome mjestu dotičući urbanizam i arhitekturu, usredotočuje se na odraze humanističke misli u prostornoj organizaciji pojedinih gradova ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje urbanističkoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palača iz doba renesanse, a zasebno obrađuje plodove kulture ladanja u granicama nekadašnje Dubrovačke republike sa stotinjak  ljetnikovaca i dvadesetak samostana prosjačko-propovjedničkih redova.

Baština figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljeđe se sagledava po ciklusima ikonografskih sadržaja umjesto po formalnim osobitostima izdvojenih djela. Počevši od znamenitog portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća objašnjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleđu pod utjecajem zapadnjačke romanike i gotike. Iste se fenomene prati na  usporedno nastajućim grobnim spomenicima, poglavito svetačkima od Poreča do Splita, ali i lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova svrhom utvrđivanja tipoloških sličnosti i razlika uvjetovanih modom vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.

U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na složenijim oltarima nastajućima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske provincije.

Svakako se veći naglasak polaže na raspoznavanje autohtonog izražavanja perifernih sredina i to u vezi s općekuklturnim prohtjevima i stremljenjima društvenih zajednica rastućih na razmeđima Istoka i Zapada a zadojenih stečevinama iz glavnih središta europske civilizacije. 

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati test
  
• 
  položiti završni usmeni ispit
  

30

1

10%

15

0,5

Dodatna pojašnjenja:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

Pismeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Usmeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Prijatelj, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb 1983.

Fisković, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb 1997.:.

Marković, V. Prelog, V, Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće (katalog izložbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovački muzej, Zagreb 1986.

„Milost susreta – umjetnička baština franjevačke provincije sv. Jeronima“ Fisković, I. (ur.), katalog izložbe u Klovićevim dvorima, Zagreb 2011.

„Hrvatska renesansa“ , Zagreb 2004.

„Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori renesanse“; Zagreb 2012.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je položiti pismeni ispit.

Obavezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi..

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Ispit se polaže pismeno i usmeno. Položeni pismeni dio ispita uvjet je za izlazak na usmeni ispit.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

TEME I LITERATURA

Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Opis sadržaja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova. Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta

Naslov: Umjetnost Seldžučke dinastije kao platforma za razvoj Osmanlijske umjetnosti

Upoznavanje seldžučke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih kultutra, simbolika Zoroatrizma. Karakteristike seldžučkih hanova, kompleks Divrigi, Ćifte Medresa, Inče Medresa, Turgul kula, Sultan han.

Naslov: Glavne karakteristike Osmanlijske umjetnosti na području današnje Turske

Jale Nejedet Erzen, Sinan, Ottoman Architect, Middle East Technical University, Ankara, 2004.

Literatura: Zagorka Janc, Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavački zavod Jugoslavije, Beograd 1982.; Spektar, Zagreb 1982.; Prva književna komuna, Mostar, 1982.

Baščaršija, Sahat kula, Gazi Husrev begova dđamija i medresa i td.