Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

FFPUM312

Diplomski sveučilišni studij

studija

5

3.

30 15 15

Poslije odslušanog ovog kolegija student/ca trebaju znati:

*Točnost u korištenju terminologije (prethodno savladanih pojmova), primjena prethodno savladanih postupaka (rekonstrukcija/analiza, komparacija, analogija) te artikulacija zadanog vremena (sata).

* Snalaženje u pripremi i grupnom izvođenju vježbi u okviru sata.

* Stečena sigurnost za samostalno pripremanje i izvođenje sata.

Likovna i vizualna kultura obuhvaćaju širok interdisciplinarni raspon uz čitav niz društvenih i kulturnih pitanja kao i različite funkcije umjetnosti te njihova povezivanja u jednu cjelovitost.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  

• 
  pismena priprava
  

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (20% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu priprave 20% od ukupne osjene i prati se izlaganje pred studentima.20% javno izlaganje sata u srednjoj školi.20% od ukupne ocjene, završni ispit usmeni 40% od ukupne ocjene. U konačnu ocjenu ulaze rezultati pismene vježbe i izlaganje u srednjoj školi. Kod završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave i ocjena pismene priprave i vježbi.

0% = Rad nije napisan.

4% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

15% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

20% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje (javni sat) u srednjoj školi ocjena po kriteriju na tablici:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

4% = Rad je pročitan.

8% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

12% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

15% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

20% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Odobreni udžbenici i priručnici za srednju školu iz predmeta Likovna umjetnost za tekuću školsku godinu.

Interaktivna internetska stranica s metodičkim vježbama

Jadranka Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Zagreb: Školska knjiga, 1991.

Jadranka Damjanov, Umjetnost Avantura – bilježnica, Zagreb: Hermes izdavaštvo, 1998.

Skupina autora, Lidija Dujić (ur.), Ocjenjivanje. Metodički praktikum. Bilježnice, Zagreb: Profil, 2. prošireno izdanje, 2008.

Jadranka Damjanov, Novi pristup obrazovanju http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-01/novi_pristup.pdf

http://195.29.243.219/avangarda-msp/III_razred/f-vj-av-3a.htm

Ewald Terhart, Metode poučavanja i učenja – uvod u probleme metodičke organizacije poučavanja i učenja, Zagreb: Educa d.o.o., 2001.

Gibson, James J.: The Perception of the Visual World, Houghton Mifflin Company, Boston, 1950.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Diplomski sveučilišni studij

studija

4

Obvezni A

Vladanje likovnom analizom i svim karakteristikama umjetničkih pravaca 19. i 20. stoljeća u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati test
  
• 
  usmeni ispit
  

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći 10% pri pohađanju nastave za seminarske radove (pismeno i usmeno) 20% od ukupne ocjene, te završni ispit koji se sastoji od pismenog (40 %) i usmenog dijela (30%) ukupne ocjene. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave i ocjena seminarskog rada.

Seminarski rad ocjenjuje se ovako kao na tablici:

Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.


Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni usmenog ispita se ocjenjuju na sljedeći način kao na tablici:
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8 %ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 30% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 424% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, Naprijed, Zagreb, 1995, ( odabrana poglavlja str. 5-215. 245-325)

G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 1, Naprijed, Zagreb, 1987., ( odabrana poglavlja str. 65-270.; 372-488)

G. Gamulin, Hrvatsko slikarstvo 20. stoljeća 2, Naprijed, Zagreb, 1988., (odabrana poglavlja str. 5-121, 320-376, 445-576);

G. Gamulin, Hrvatsko kiparstvo 19. i 20. stoljeća, Naprijed, Zagreb, 1999., str. 43- 187; 200-208; 310-430.)

Kruno Prijatelj, Slikarstvo u Dalmaciji 1784-1884, Književni krug, Split, 1989.

Inovacije u hrvatskoj umjetnosti 70-ih godina, (katalog izložbe), GSU, Zagreb 1982.

Azra Begić, Umjetnost Bosne i Hercegovine 1920.-1945., Umjetnička galerija BiH, Sarajevo, 1984.

Ljubo Babić, Umjetnost kod Hrvata u 19. stoljeću, Zagreb, 1940.

Miško Šuvaković – Pojmovnik moderne i postmoderne likovne

umetnosti i teorije posle 1950., SANU, Beograd-Novi Sad, 1999.

T. Premerl, Hrvatska moderna arhitektura između dva rata, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1990. (odabrana poglavlja)

Darja Radović Mahečić, Moderna arhitektura u Hrvatskoj, IPU, Školska knjiga, Zagreb 2007. (odabrana poglavlja Historicizam u Hrvatskoj, (katalog izložbe) MUO, Zagreb, 2000.

KOVAČ, Nikola, Slikarstvo u Bosni i Hercegovini od 1945.-1990., Akademija nauke i umjetnosti, Sarajevo, 2003.

BEGIĆ, Azra, Neorealističke tendencije dvadesetih godina, Collegium artisticum, Sarajevo, 2003.

REBERSKI, Ivanka, Gabrijel Jurkić: od realizma do secesije, od simbolizma do impresije, Školska knjiga, Zagreb, 2008.

Jean-Ivanović, Robert, Retrospektivna izložba, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zagreb travanj - svibanj, 1999.  Ljubica Mladenović objavila 1982. u kultnoj ediciji Kulturno nasljeđe BiH: Građansko slikarstvo u Bosni i Hercegovini u 19. vijeku.)

Secesija u Hrvatskoj, (katalog izložbe) MUO, Zagreb, 2004.

Ivanka Reberski, Realizmi dvadesetih godina, Zagreb, 1997.

Z. Rus, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 1, Logos, Split, 1985.

J. Denegri, Apstraktna umjetnost u Hrvatskoj 2, Logos, Split, 1985.

V. Maleković, Hrvatska izvorna umjetnost, GZH, Zagreb, 1973.

J. Denegri, Umjetnost konstruktivnog pristupa, Exat 51 i Nove tendencije, Horetzky, Zagreb, 2000.

Enciklopedija hrvatske umjetnosti 1-2, HLZ, Zagreb, 1995/6.;

Enciklopedija likovnih umjetnosti 1-4, Leksikografski zavod FNRJ, Zagreb 1965.

V. Srhoj, Grupa Biafra 1970. – 1978., Art studio Azinović, Zagreb, 2001.

V. Srhoj, Strategija citata u umjetnosti osamdesetih i devedesetih godina, Galerija umjetnina NMZ. Zadar, 1999.

Zenit i avangarda 20-ih godina, Beograd, 1983.

DEPIERRIS, Jean-Louis, Ivica Šiško, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1988.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

Umjetnost BIH 1894 - 1923