• 2. Opći dio
  • 1. UVOD
  • Specijalizacije
  • Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija




    Download 1.09 Mb.
    bet1/6
    Sana22.03.2020
    Hajmi1.09 Mb.
    #8438
      1   2   3   4   5   6

    FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

    ODSJEK ZA ANGLISTIKU
    PLAN I PROGRAM

    REFORMIRANOG STUDIJA




    Sadržaj:



    1. Uvod ……….………………………..……………………………………………. 1


    2. Opći dio

    (Preddiplomski i diplomski studij, uvjeti upisa i akademski naziv na kraju studija) ……………………………………………………………………………………….. 3



    3. Opisi programa (hodogrami i popisi kolegija)

    Diplomski studij …………………………………………………………………. 4

    • Književno-kulturološki smjer ………………………………………………... 4

    • Smjer lingvistika ………………………………………………………………. 43

    • Smjer prevoditeljstvo …………………………………………………………. 67

    • Nastavnički smjer …………...………………………………………………… 87



    PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ


    1. UVOD




    1. 1. Programi koje nudi Odsjek za anglistiku imaju važnu ulogu iz nekoliko razloga. U razdoblju europskih integracijskih procesa razumijevanje drugih kultura važno je za kvalitetu i brzinu tih procesa. Britanska, američka, irska i druge anglofone kulture imaju pri tome prioritetno mjesto s obzirom da se upravo na tim pozicijama formiraju kulturološke i idejne prosudbe koje će definirati temeljne integracijske pretpostavke i biti polazištem u pregovorima između nacionalne i integracijske kulture. Jednu od ključnih ulogu u tim procesima imat će dobro obrazovani anglisti bilo kao posredni ili neposredni sudionici zahvaljujući upravo svome nijansiranome poznavanju jezika i načina njegovoga funkcioniranja, ali i razumijevanju i prihvaćanju temeljnih demokratskih i etičkih postavki za koje ih studij priprema u književno-kulturološkim i lingvističkim kolegijima.

    2. Europske integracije pretpostavljaju uvažavanje multikulturalizma i hibridnosti. Stoga programi na Odsjeku za anglistiku žele potaći studente/ice na komparativno sagledavanje i uvažavanje kulturnih različitosti. Iz tog razloga anglistika u svome programu nudi i skandinavistiku kao cjelovit studij te će nuditi kolegije («module») iz hibernistike, australistike, kanadistike, kao i predmete iz ženskih i etničkih studija.


    3. Engleski kao lingua franca nije važan samo zbog komunikacije s drugim gospodarskim i kulturnim subjektima. On je u prvom redu način širenja vlastitih kulturnih obzora. Zbog toga je odgajanje budućih nastavnika za kvalitetno učenje jezika, na visokoj profesionalnoj i etičkoj razini, jedan od prioritetnih zadataka ovoga Odsjeka. Jednako je važan i program prevoditeljstva u kojem će prevoditelji biti istinski mostovi među kulturama.


    1. Odsjek za anglistiku ima veliko iskustvo u provođenju predloženog programa. Uz dosadašnji četverogodišnji studij anglistike kao nastavničkoga i stručnoga studija, u okviru Odsjeka održavao se i poslijediplomski studij amerikanistike, a još uvijek se održava znanstveni i stručni studij prevoditeljstva. Nastavnici s ovoga Odsjeka sudjeluju i u poslijediplomskome studiju lingvistike, književnosti i glotodidaktike, kao i na brojnim znanstveno-istraživačkim projektima




    1. Programi diplomskih studija na Odsjeku za anglistiku biti će zanimljivi gospodarskim i kulturnim, kao i državnim institucijama, u prvom redu Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.




    1. Studij se odvija gotovo bez iznimke na engleskome jeziku, pa je stoga u potpunosti otvoren studenti/ca/ma s drugih europskih sveučilišta. Istovremeno, veliki je dio kolegija sličan i/ili zamjenjiv sa kolegijima koji se nude na drugim anglistikama /amerikanistikama širom Europe.








    2. OPĆI DIO

    2.1. Anglistika


    2.2. Filozofski fakultet, Odsjek za anglistiku
    2.3. 6 semestara, sluša se kao A predmet, a studij je dvopredmetni.
    2.4. Uvjeti upisa: razredbeni ispit, uz provjeru razine znanja engleskog jezika potrebne za preddiplomski studij.
    2.5. Preddiplomski studij anglistike prvenstveno je koncipiran kao prva faza petogodišnjeg studija. Anglistiku je moguće studirati kao dvopredmetni A studij. Nastava na Odsjeku u načelu se održava na engleskome jeziku. Stoga je prije upisa na studij pristupnica/pristupnik dužna/an uz razredbeni ispit zadovoljiti i na provjeri jezične kompetencije. Studentice/ti nakon šest semestara (najmanje 90 ECTS bodova na anglistici) ovladat će temeljnim disciplinama struke te steæi kulturološki uvid potreban za neke organizacijske ili voditeljske poslove u javnim službama, predstavništvima, gospodarskim tvrtkama, medijima, izdavaštvu i sl. Završetak preddiplomskog studija nužan je za nastavak studija anglističkih smjera.
    2.6. Odsjek za anglistiku nudi 4 diplomska studija iz područja anglistike (studij kulturološko-književnog smjera engleske ili američke književnosti, studij lingvistike, studij prevoditeljstva i nastavnički smjer). Nastava se održava na engleskom jeziku na Filozofskom fakultetu Zagrebu na Odsjeku za anglistiku. Svi studiji traju 4 semestra i studiraju se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Za upis na studij potreban je završeni preddiplomski studij anglistike kao A predmeta te ispunjavanje ostalih uvjeta koje propiše Odsjek ili Fakultet.

    2.8. Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) engleskoga jezika i književnosti. Završetkom diplomskog studija stječe se naziv magistar/magistra engleskog jezika i književnosti (smjer engleska književnost i kultura, smjer američka književnost i kultura, smjer lingvistika, smjer prevoditeljstvo ili nastavnički smjer).




    DIPLOMSKI STUDIJ



    1. KNJIŽEVNO-KULTUROLOŠKI SMJER




    1. ANGLISTIKA – jednopredmetni i dvopredmetni A studij

    b) AMERIKANISTIKA - jednopredmetni i dvopredmetni A studij

    Opis diplomskog studija
    Diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera odvija se kroz 4 semestra. Uvjet za upis je završen preddiplomski studij anglistike i ostali uvjeti koje odredi Odsjek ili Fakultet. Unutar ovog smjera studenti mogu birati između specijalizacija iz engleske književnosti i kulture, koja uključuje i anglofone (postkolonijalne) književnosti i kulture ili američke književnosti i kulture. Studenti mogu birati između jednopredmetnog i dvopredmetnog A studija.

    Cilj studija je usvajanje znanja i vještina vezanih uz upoznavanje i razumijevanje specifičnosti jezika i kulturalne povijesti raznorodnih kultura (američke, engleske i drugih anglofonih kultura) i razvijanje sposobnosti «pomnoga čitanja» te drugih kritičkih metoda interpretacije teksta, kontekstualizacija teksta u njegov povijesni i kulturološki kontekst, uvida u povijesnu ili psihološku motivaciju ponašanja likova, ali i uočavanja specifičnih vrijednosti pojedinih kultura i njihovu povijesnu uvjetovanost kako u književnosti tako i u književnoj kritici i teoriji. Šire, cilj je razvijanje intelektualnih, prosudbenih i etičkih sposobnosti potrebnih za rješavanje zadataka visoke složenosti za koje je potrebno solidno humanističko obrazovanje, tolerantan odnos prema kulturalnim specifičnostima, visoka etičnost. Takvi kadrovi moći će raditi u posredovanju kulture putem medija ili predstavništava, (diplomatskih i dr.) te drugim privatnim i javnim institucijama u kojima je potrebno poznavanje jezika i anglofonih kultura, kreativnost, komunikativna kompetencija, sposobnost rješavanja složenih zadataka te sposobnost timskog predvođenja.

    Nakon što stekne 60 ECTS bodova (dvopredmetni) ili 90 ECTS bodova (jednopredmetni), napiše radnju i zadovolji druge eventualne uvjete koje propiše Odsjek ili Fakultet, student/ica stječe naziv magistra/magistar anglistike, smjer engleska književnost i kultura ili smjer američka književnost i kultura.



    Specijalizacije





    1. Dvopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu



    VII. semestar

    3 predmeta

    do 18 bodova

    VIII. semestar

    3 predmeta

    do 18 bodova

    IX. semestar

    najmanje 2 predmeta

    do 18 bodova

    X. semestar

    0 predmeta

    Završni rad – 15 bodova

    Ukupno:

    Cca. 45 bodova + 15 bodova iz završnog rada




    Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju najmanje 8 predmeta, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 45 bodova iz odslušanih predmeta, te 15 bodova iz završnog rada. U prvom semestru studenti upisuju 3, u drugom 2 i u trećem 3 predmeta. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija.

    Studenti upisuju sljedeće kategorije predmeta:


    1. Jezgreni predmet iz ponude katedre za književnost—ukupno 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta iz engleske književnosti. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 1 predmet iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te najmanje jedan predmet iz britanskog 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 3 predmeta slušaju se na di plomskoj razini.

    2. Studenti moraju upisati 1 kolegij iz američke književnosti na diplomskoj razini. Također moraju upisati još jedan književni kolegij iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, uključujući Odsjek za anglistiku.

    3. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku.

    4. Preostali predmeti (0-2, odnosno po potrebi više) izabiru se iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek.

      1. Jednopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu




    VII. semestar

    4 predmeta

    do 24 boda




    VIII. semestar

    4 predmeta

    do 24 boda




    IX. semestar

    najmanje 3 predmeta

    do 24 boda

    Samostalni rad –

    3 boda


    X. semestar

    1 predmet plus završni rad (15 bodova)

    do 6 bodova




    Ukupno:

    90 bodova (72 boda iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog rada te 15 bodova iz završnog rada)






    Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju najmanje 12 kolegija, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova, a završni rad nosi 15 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 72 bodova iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog znanstvenog rada te 15 bodova iz završnog rada. U prva tri semestra studenti upisuju po 11 predmeta, te u četvrtom 1 predmet. U devetom semestru studenti izrađuju samostalni znanstveni rad u dogovoru sa mentorom, koji nosi 3 bodova. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija.

    Studenti upisuju sljedeće kategorije predmeta:


    1. Jezgreni predmeti iz ponude katedre za književnost - ukupno 7 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 1 predmet iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te 1 predmet iz britanskog 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 4 se slušaju na diplomskoj razini književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu.

    2. 2 kolegija iz američke književnosti na diplomskoj razini.

    3. Lingvistički predmeti iz ponude Odsjeka za anglistiku - 2 predmeta. Kolegiji se slušaju na diplomskoj razini.

    4. Preostali kolegiji (1-4, odnosno više) iz ponude svih diplomskih smjerova Odsjeka za anglistiku, iz opće ponude Fakulteta te iz ponude Sveučilišta.

    5. Samostalni rad u dogovoru s mentorom koji se izrađuje tijekom IX. semestra.

    6. Preostalih 30 ECTS bodova do 120 bodova student može prikupiti iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek.


      1. Dvopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu




    VII. semestar

    3 predmeta

    do 18 bodova

    VIII. semestar

    3 predmeta

    do 18 bodova

    IX. semestar

    najmanje 2 predmeta

    do 18 bodova

    X. semestar

    0 predmeta plus završni rad

    Završni rad – 15 bodova

    Ukupno:

    Cca. 45 bodova + 15 bodova iz završnog rada




    Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju najmanje 8 predmeta, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 45 bodova iz odslušanih predmeta, te 15 bodova iz završnog rada. U prvom semestru studenti upisuju 3, u drugom 2 i u trećem 3 predmeta. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija.

    Studenti upisuju sljedeće kategorije kolegija:


    1. 2 metodološka kolegija iz amerikanistike.

    2. 3 književna (ili kulturološka) predmeta iz američke ili engleske književnosti. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća. Od tri kolegija pod b., 2 američka kolegija moraju biti odslušana na diplomskoj razini, a 1 kolegij književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu mora biti odslušan na diplomskoj razini.

    3. Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku.

    4. Preostali predmeti (0-2, odnosno prema potrebi više) izabiru se iz ponude diplomskog studija anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu, iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek.



      1. Jednopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu



    VII. semestar

    4 predmeta

    do 24 boda




    VIII. semestar

    4 predmeta

    do 24 boda




    IX. semestar

    najmanje 3 predmeta

    do 24 boda

    Samostalni rad –

    3 boda


    X. semestar

    1 predmet plus završni rad (15 bodova)

    do 6 bodova




    Ukupno:

    90 bodova (72 boda iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog rada te 15 bodova iz završnog rada)







    Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju najmanje 12 kolegija, te završni rad. Svi anglistički kolegiji iz književnosti nose po 6 bodova, a završni rad nosi 15 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 72 bodova iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog znanstvenog rada te 15 bodova iz završnog rada. U prva tri semestra studenti upisuju po 11 predmeta, te u četvrtom 1 predmet. U devetom semestru studenti izrađuju samostalni znanstveni rad u dogovoru sa mentorom, koji nosi 3 bodova. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija.

    Studenti upisuju sljedeće kategorije predmeta:


    1. 2 metodološka kolegija iz amerikanistike.

    2. 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća. Od ukupnoga broja tih kolegija najmanje 3 kolegija moraju biti na diplomskoj razini.

    3. 2 kolegija iz engleske književnosti na diplomskoj razini.

    4. 2 lingvistička predmeta iz ponude Odsjeka za anglistiku.

    5. Preostali kolegiji (1-3, odnosno više) izabiru se iz ponude drugih smjerova na Odsjeku, iz ponude Fakulteta i iz ponude Sveučilišta.

    6. Samostalni rad u dogovoru s mentorom koji se izrađuje tijekom IX. semestra.

    7. Preostalih 30 ECTS bodova do 120 bodova student može prikupiti iz opće ponude svih smjerova diplomskih studija Fakulteta, Sveučilišta, uključujući Odsjek

    POPIS KOLEGIJA:
    a) ENGLESKA KNJIŽEVNOST I KULTURA (I ANGLOFONE-POSTKOLONIJALNE KNJIŽEVNOSTI I KULTURE)
    dr. sc. Janja CIGLARANIĆ, red. prof.

    Naziv predmeta: Starija engleska književnost

    Naziv kolegija: Englesko barokno pjesništvo

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Pismeni.

    Sadržaj: Kolegij se bavi engleskim pjesništvom prve polovice 17. stoljeća polazeći od književnopovijesne pretpostavke da unatoč bogatstvu te prividno značajnim razlikama među pojedinim pjesničkim opusima ovom, postrenesansom dionicom engleske književnosti dominira barokna poetika karakteristična i za ostale onodobne europske književnosti. S obzirom na povijesni kontekst i književnopovijesno-metodološki specifikum anglo-američkog književnog proučavanja teza o baroknoj fazi engleske književnosti i do danas ostala kontroverznom, posebna se pažnja posvećuje preciznom određivanju i razgraničenju sadržaja i opsega pojmova renesansa, manirizam, barok, “metafizička” poezija. Iz srodnog se razloga u kolegiju posvećuje znatna pažnja usporedbi generičkih, tematskih i stilskih izbora engleskog pjesništva ovoga razdoblja s pjesništvom drugih engleskih književnosti u kojima je pojam baroka već duže vrijeme ustaljen.

    Popis literature:

    OBVEZATNA



    The Metaphysical Poets. Edited by Helen Gardner. Harmondsworth: Penguin, 1957.

    From Donne to Marvel. Edited by Boris Ford. The New Pelican Guide to English Literature. Harmondsworth: Penguin, 1988.

    Norton Anthology of English Literature. Volume 1.

    The Oxford Anthology of English Literature: Renaissance. Edited by John Hollander and Frank Kermode. Oxford: Oxford University Press, 1973.

    DOPUNSKA


    E. R. Curtius. European Literature and the Latin Middle Ages. Princeton: Princeton University Press,

    1973.


    Književni barok. Uredile Dunja Fališevac i Živa Benčić. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti,

    1988.


    Odette de Mourgues. Metaphysical, Baroque and Précieux Poetry. Oxford: Clarendon Press, 1953.

    Harold B. Segel. The Baroque Poem. New York: Dutton, 1974.

    Frank Warnke. Versions of Baroque. New Haven & London: Yale University Presss, 1975.

    Janja Ciglar-Žanić. Neka veća stalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2001.

    Janja Ciglar-Žanić. “Fatal Fascination or Calculated Choice: The Conceit in English Seventeenth

    Century Poetry”. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 31-32 (1986/87), 3-20.

    Janja Ciglar-Žanić. “Koliko je metafizička engleska metafizička poezija”. Umjetnost riječi 1 (1988),

    73-92.


    Janja Ciglar-Žanić. “Barokno pjesništvo, englesko i hrvatsko: značenje nekih analogija”. Književna

    smotra 21 (1988).

    dr. sc. Janja Ciglar-Žanić, red. prof.

    Naziv predmeta: Starija engleska književnost

    Naziv kolegija: Shakespeare

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Pismeni.

    Sadržaj: Kolegij je posvećen upoznavanju s književnoteorijskim i kulturnim pretpostavkama važnima za što potpunije razumijevanje kako nastanka Shakespeareova kanona tako i njegovih tumačenja, prisvajanja i preispisivanja od 17. stoljeća do danas. Svake godine kolegij se usredotočuje na nekoliko odabranih tekstova. Takvim se izborom omogućuje potanje bavljenje različitim aspektima teksta: od žanrovskih i strukturnih do njegovih oblikovanja (ukoliko je riječ o drami) na pozornici i u drugim medijima. Posebna se pozornost posvećuje značenjima koja se na temelju Shakespeareovih tekstova i tradicija njihovih čitanja i proučavanja javljaju u suvremenosti te mogućim transpozicijama i uporabama utjecajnoga književnog kanona u drugim kulturama.

    Cilj: Cilj je kolegija polaznicima omogućiti pobliže upoznavanje s odabranim tekstovima Shakespeareova književnog korpusa u oslonu na suvremene teorijsko-metodološke perspektive. Budući da je riječ o velikom književnom kanonu Zapadne književnosti, posebna pažnja posvetit će se kulturnim, društveno-političkim i ideologijskim pretpostavkama konstituiranja i uporaba kanona u povijesti i sadašnjosti kako u engleskoj tako i u stranim kulturama.

    Popis literature:

    OBVEZATNA:

    William Shakespeare, Complete Works

    Raman Selden, Peter Widdowson & Peter Brooker, A Reader's Guide to Contemporary Literary Theory, London: Prentice Hall, 1997.

    Peter Brooker & Peter Widdowson, eds., A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Harlow: Prentice Hall, 1996.

    Ronald Carter & John McRae, The Routledge History of Literature in English, London & New York: Routledge, 1997.

    Christopher Ricks, ed., English Drama to 1710., Sphere History of Literature in the English Language: volume 3, London: Sphere Books, 1971.

    G. B. Harrison, Introducing Shakespeare, 3rd edition (revised and expanded), Harmondsworth: Penguin Books, 1966.

    Margreta de Grazia & Stanley Wells, eds., The Cambridge Companion to Shakespeare, Cambridge: Cambridge University Press, 2001.

    DOPUNSKA:

    E. M. W. Tillyard, The Elizabethan World Picture, London: Chatto & Windus, 1943.

    Andrew Gurr, The Shakespearean Stage 1574-1642, 3rd edition, Cambridge: Cambridge University Press, 1992.

    Stephen Greenblatt, Renaissance Self-Fashioning: From More to Shakespeare, Chicago & London: The University of Chicago Press, 1980.

    Stephen Greenblatt, Learning to Curse: Essays in Early Modern Culture, New York & London: Routledge, 1992.

    Carolyn Ruth, Swift Lenz, Gayle Greene & Carol Thomas Neely, eds., The Woman's Part: Feminist Criticism of Shakespeare, Chicago: University of Illinois Press, 1980.

    Marilyn French, Shakespeare's Division of Experience, London: Abacus, 1983.

    John Drakakis, ed., Alternative Shakespeares, London & New York: Routledge, 1985.

    Janja Ciglar-Žanić, Neka veća stalnost: Shakespeare u tekstu i kontekstu, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti filozofskog fakulteta, 2001.

    Jonathan Dollimore & Allan Sinfield, eds., Political Shakespeare: Essays in Cultural Materialism, Manchester & New York: Manchester University Press, 1985.

    Ania Loomba, Gender, Race, Renaissance Drama, Bombay: Oxford University Press, 1992.

    Michael Hattaway, Boika Sokolova & Derek Roper, eds., Shakespeare in the New Europe, Sheffield: Sheffield Academic Press, 1994.

    James Schiffer, ed., Shakespeare's Sonnets: Critical Essays, New York & London: Garland Publishing, Inc., 2000.



    dr. sc. Janja CIGLARANIĆ, red. prof.

    Naziv predmeta: Nove književnosti na engleskom jeziku

    Naziv kolegija: Anglofone postkolonijalne književnosti

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Pismeni.

    Sadržaj: Postkolonijalne književnosti, tj. književnosti koje su u svojoj povijesti u nekom trenutku prošle fazu kolonizacije, svojim obujmom i vrsnoćom izazivaju danas sve veće zanimanje i postaju čestim predmetom književnoznanstvenog, kulturološkog i književnokritičkog bavljenja. Kako je u postkolonijalnim književnostima riječ o specifičnom susretu dviju različitih kultura u nejednakom položaju --- dominacije odnosno subordinacije – diskurzivne strategije tih književnosti orijentirane su na potkopavanje hegemonijskih kulturnih stereotipa i na očuvanje/konstituiranje vlastitog kulturnog identiteta. Kolegij će se usredotočiti na ove i srodne temeljne motive postkolonijalnih književnosti oslanjajući se pritom na interdisciplinarni teorijski sklop i na tehniku “kontrapunktnog čitanja” (Said) nužne da bi se otklonile zapadocentrične predrasude i razumjeli kulturni fenomeni nastali u okolnostima bitno različitim od metropolskih kulturnih i nacionalnih narativa. U ovom kontekstu posvetit će se pažnja i složenom odnosu postkolonijalizam-postmodernizam.

    Popis literature:

    OBVEZATNA:

    B. Ashcroft, G. Griffiths, H. Tiffin, eds., The Post-Colonial Studies Reader, London: Routledge, 1995. (izbor)

    B. Ashcroft, G. Griffiths, H. Tiffin, The Empire Writes Back, London and New York: Routledge, 1989.

    E. Boehmer, Colonial and Postcolonial Literature, Oxford: Oxford University Press, 1995.

    D. Brydon, H. Tiffin, Decolonising Fictions, Sydney: Dangaroo Press, 1993.

    DOPUNSKA:

    Homi K. Bhabha, The Location of Culture, London: Routledge, 1994.

    Edward W. Said, Culture and Imperialism, London: Chatto & Windus, 1993.

    Steven S. Slemon, H. Tiffin, After Europe, Sydney: Dangaroo Press, 1992.

    Cynthia Sugars, ed., Unhomely States: Theorizing English-Canadian Postcolonialism,Mississauga: Broadview Press, 2004.

    Jean-Pierre Durix, Mimesis, Genres and Post-Colonial Discourse: Deconstructing Magic Realism, London: Macmillan Press, 1998.

    Northrop Frye, Reflections on the Canadian Literary Imagination, Roma: Bulzoni Editore, 1991.

    Ania Loomba, Colonialism/Postcolonialism, London and New York: Routledge, 1998.



    Nositelj kolegija: prof. dr. Janja CIGLAR-ŽANIĆ

    Nastavnik: mr. sc. Ivan LUPIĆ, asist.

    Naziv predmeta: Starija engleska književnost

    Naziv kolegija: Pjesništvo engleske renesanse

    ECTS bodovi: 6 bodova

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Kolegij je zamišljen kao pregled takozvanog “zlatnog doba” engleske kulture, gdje će se žanrovski raznovrsni književni tekstovi promatrati u suodnosu sa svojim izvornim književnim, ideološkim, kulturnim i političkim kontekstima. Okosnicu kolegija neizbježno će sačinjavati neka ključna mjesta engleske književne prošlosti: od Tottelove antologije iz 1557, preko Pastirova kalendara iz 1579. i Obrane pjesništva iz osamdesetih do bogate sonetne produkcije devedesetih godina 16. stoljeća. Specifičnost je ovog kolegija u tome što inzistira na proučavanju tekstova u njihovu izvornom a ne moderniziranom obliku te što u većoj mjeri uključuje donedavna zanemarene pjesničke glasove. Naime, uz tradicionalna kanonska imena kao što su Wyatt, Surrey, Sidney, Spenser i Shakespeare kolegij uključuje i stvaralaštvo nekoliko engleskih renesansnih pjesnikinja kao i glasove pjesnika koji svojim interesima odudaraju od konvencionalno shvaćene književne matice engleske renesanse.

    Cilj: Cilj je kolegija polaznicima priskrbiti detaljnija znanja potrebna za ozbiljno bavljenje starijim razdobljima engleske književnosti kao i uputiti na razlike u pristupima modernoj naspram starije književnosti u pokušaju da se važni kulturni tekstovi engleske prošlosti stave u kontekst nekih ključnih pitanja sadašnjice. Kolegij nastoji polaznike upoznati s temeljnim odrednicama suvremenih proučavanja engleske renesansne književnosti: suodnos kulture rukopisa i kulture tiska te pjesničkog i političkog diskursa, problem petrarkizma i lirskog glasa, udomaćivanje sonetnog oblika i pitanje sonetnog niza, važnost materijalnosti teksta i njezina uloga u oblikovanju značenja te uloga kanonskih engleskih renesansnih tekstova u kulturnim dvojbama suvremenog doba.

    Popis literature:

    OBAVEZNA


    The Penguin Book of Renaissance Verse 1509-1659. Selected and with an introduction by David

    Norbrook. Edited by H. R. Woudhuysen. London: Penguin Books, 1993.



    Elizabethan Sonnets. Edited by Maurice Evans. Revised by Roy J. Booth. London: Phoenix, 2003.

    Early Modern Women Poets 1520-1700: An Anthology. Edited by Jane Stevenson and Peter Davidson.

    With contributions from Meg Bateman, Kate Chedgzoy, and Julie Saunders.

    Gary Waller. English Poetry of the Sixteenth Century. Second edition. London & New York:

    Longman, 1993.

    Isabel Rivers. Classical and Christian Ideas in English Renaissance Poetry. London: George Allen &

    Unwin, 1979.

    Maurice Evans. English Poetry in the Sixteenth Century. Second edition, completely revised. New

    York: W. W. Norton, 1967.

    IZBORNA

    The Cambridge Companion to English Literature 1500-1600. Edited by Arthur F. Kinney. Cambridge:

    Cambridge University Press, 2000.

    Clive Staples Lewis. The Discarded Image: An Introduction to Medieval and Renaissance Literature.

    Cambridge: Cambridge University Press, 1964.

    Clive Staples Lewis. English Literature in the Sixteenth Century Excluding Drama. Oxford: Clarendon

    Press, 1954.

    H. A. Mason. Humanism and Poetry in the Early Tudor Period. London: Routledge & Kegan Paul,

    1959.


    Elizabethan Poetry: Modern Essays in Criticism. Edited by Paul J. Alpers. London: Oxford University

    Press, 1967.

    Elizabeth Heale. Wyatt, Surrey and Early Tudor Poetry. London & New York: Longman, 1998.

    English Renaissance Literary Criticism. Edited by Brian Vickers. Oxford: Clarendon Press, 1999.

    Wendy Wall. The Imprint of Gender: Authorship and Publication in the English Renaissance. Ithaca

    & London: Cornell University Press, 1993.

    Arthur F. Marotti. Manuscript, Print, and the English Renaissance Lyric. Ithaca & London: Cornell

    University Press, 1995.

    Jane Hedley. Power in Verse: Metaphor and Metonymy in the Renaissance Lyric. University Park &

    London: The Pennsylvania State University Press, 1988.

    Ilona Bell. Elizabethan Women and the Poetry of Courtship. Cambridge: Cambridge University Press,

    1998.

    Roger Kuin. Chamber Music: Elizabethan Sonnet-Sequences and the Pleasure of Criticism. Toronto:



    University of Toronto Press, 1998.

    Michael R. G. Spiller. The Development of the Sonnet: An Introduction. London & New York:

    Routledge, 1992.

    Nositelj kolegija: prof. dr. Janja CIGLAR-ŽANIĆ

    Nastavnik: dr. sc. Iva POLAK, viši asist.

    Naziv predmeta: Nove književnosti na engleskom jeziku

    Naziv kolegija: Književnost australskih Aboridžina i kanadskih Indijanaca na engleskom jeziku

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.
    Sadržaj: Uvodi se problematika prisvajanja, izmještanja i naposljetku pisanja književnosti na engleskom jeziku starosjedilaca Australije i Kanade koja se stavlja u odgovarajući kulturno-povijesni kontekst. Odabrani tekstovi imaju za cilj pokazati specifične topose ovih dviju aboridžinskih književnosti kao i jezične promjene u engleskom jeziku. Raspravljat će se o problematici "prelaska" diskursa iz usmenog u pisani, o navodnoj "dvojbenoj" izvornosti tih književnosti na engleskom jeziku, odnosno o problematici forme i sadržaja, te razlozima zbog kojih obje književnosti uvelike ostaju u domeni angažirane umjetnosti. Bit će riječi i o tekućem statusu ovih dviju književnosti u širem kontekstu postkolonijalnih književnosti. Kolegij će biti popraćen i dokumentarnim filmovima kao i PowerPoint prezentacijama radi upoznavanja studenata s kulturnim nasljeđem australskih Aboridžina i kanadskih Indijanaca.

    Cilj: Osvijestiti studente na postojanje donedavno nevidljivih tekstova na teritorijima dviju bivših britanskih kolonija te na problematične odnose bijelog stanovništva spram autohtonog/prvotnog stanovništva Australije i Kanade. Naglasak će se staviti na složenost termina kolonijalizma, imperijalizma, postkolonijalizma i neokolonijalizma, poglavito kada se primjenjuju na tekstove napisane iz pozicije tzv. Drugog i dvostrukog Drugog.

    Popis literature:

    Boehmer, Elleke (1995) Colonial & Postcolonial Literature, Oxford/New York: Oxford University Press.

    Cynthia Sugars (ur.) Unhomely States: Theorizing English-Canadian Postcolonialism, (2004), Mississauga: Broadview Press

    Daniel Davod Moses i Terry Goldie (1998) An Anthology of Canadian Native Literature in English, 2. izdanje, Toronto: Oxford University Press Canada

    Durix, Jean-Pierre (1998) Mimesis, Genres and Post-Colonial Discourse: Deconstructing Magic Realism, Hampshire/London: Macmillian Press Ltd.

    Fanon, Frantz (1991 [1967]) Black Skin, White Masks, translated by Charles Lam Markmann, New York: Grove Press.

    Fanon, Frantz (2001 [1961]) The Wretched of the Earth, London: Penguin Books.

    Gates, Henry Louis, Jr. (1989 [1988]) The Signifying Monkey: A Theory of African-American Literary Criticism, New York/Oxford: Oxford University Press.

    Davis, Jack, Stephen Muecke, Mudrooroo Narogin i Adam Shoemaker (ur.), (2001 [1990] Paperbark: A Collection of Black Australian Writings, St. Lucia: University of Queensland Press.

    Ong, Walter J. (2002 [1982]) Orality and Literacy, London /New York: Routledge.

    Spivak, Gayatri Chakrovorty (1993) “Can the Subaltern Speak?”, Colonial and Post-Colonial Theory: A Reader, Patrick Williams and Laura Christman (ur.), New York/London/Toronto/Sydney/Tokyo/Singapore: Harvester Wheatsheaf, str. 66-111.

    Nositelj kolegija: prof. dr. Janja Ciglar - Žanić

    Predavač: Vanja Polić, asist.

    Naziv predmeta: Starija engleska književnost

    Naziv kolegija: Počeci modernog romana u Engleskoj 18. stoljeća

    ECTS bodovi: 6 bodova

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Opis kolegija:

    Ovaj kolegij upoznao bi studente s povijesnim, društvenim i kulturološkim aspektima osamnaestog stoljeća u Engleskoj s posebnim osvrtom na one društvenopovijesne odrednice koje su pogodovale razvoju modernog romana u njegovu današnjem obliku. Unutar takvog šireg konteksta predstavit će se reprezentativni pisci engleskog osamnaestog stoljeća te njihovi romani (poput Robinsona Crusoea, Moll Flanders, Gulliverovih putovanja, Pamele, Josepha Andrewsa, Tristrama Shandyja i drugih). U kolegiju će se također s teorijskog aspekta opisati i analizirati glavne odrednice romanesknog žanra te one njegove podvrste koje su postojale na književnoj sceni osamnaestoga stoljeća. K tome, u kolegiju će se raspravljati o fenomenu suvremene popularnosti žanra romana kod publike te o njegovu neprihvaćanju u visoku književnost, što dovodi do potrebe za autolegitimacijom žanra. Osim navedenih pristupa romanu osamnaestog stoljeća kolegij će se također pozabaviti i teorijskim aspektima romana (naratološki i aksiološki aspekti romana, generičke granice romanesknog žanra, romaneskni svjetovi, svjetonazori i ideologije).



    Cilj kolegija: Svrha ovoga kolegija je studente upoznati s jednim od perioda engleske književne povijesti te im na odabranom broju romana pokazati žanrovske osobine romana.

    Literatura (kritička literatura, ne uključuje književne naslove):

    Obavezna:

    McKeon, Michael, The Origins of the English Novel 1600-1740

    Richetti, John J., ed, The Cambridge Companion to The Eighteenth Century Novel

    Watt, Ian, The Rise of the Novel



    Dodatna:

    Hunter, J. Paul, Before Novels, The Cultural Contexts of Eighteenth Century English Fiction

    Richetti, John J., Popular Fiction Before Richardson, Narrative Patterns 1700-1739

    Richetti, John J., The English Novel in History 1700-1780

    Spencer, Jane, The Rise of the Woman Novelist, From Aphra Behn to Jane Austen

    Williams, Ioan, ed, Novel and Romance 1700-1800



    Žmegač, Viktor, Povijesna poetika romana

    dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, red. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Moderna irska književnost

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Prvi dio seminara bavit će se razumijevanjem irske situacije na prijelazu stoljeća te u prvim desetljećima 20. stoljeća. Započet ćemo filmom Michael Collins te drugim tekstovima koji prikazuju irsku situaciju. Detaljno ćemo analizirati nekoliko Yeatsovih pjesama i dramu Kathleen ni Houlihan zatim četiri priče iz Joyceovih Dublinaca, Portret umjetnika u mladosti i nekoliko kraćih ulomaka iz Uliksa. U završnom dijelu seminara analizirat ćemo postmodernističko razdoblje kroz dramu U očekivanju Godota S. Becketta te nekoliko modernih pripovjedaka, te analizu pjesme grupe U2 «Sunday Bloody Sunday».

    Cilj: Uz razumijevanje modernizma kao književnoga i kulturološkoga fenomena, teme kojima će se kolegij naročito pozabaviti uloga je književnosti u bezdržavnim nacijama u konstituiranju nacionalnog osjećaja, odnos između jezika i nacionalnoga identiteta te jezika i subjekta u razdoblju modernizma. Kulturološki, seminar treba pridonijeti razumijevanju irske kulture početkom stoljeća, kao jedne od paradigmatskih kultura kolonijalizma europskoga tipa te osjetljivosti na jezik kao bitnog elementa nacionalnoga identiteta. Tema zaključnog dijela seminara bit će odnos modernističke retorike i suvremenog shvaćanja nacije u Sjevernoj Irskoj danas.

    Literatura (u pripremi)

    dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, red. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Etika i estetika britanskoga modernizma

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Na tri modernistička romana - Conradovom Srcu tame, Gospođi Dalloway Virginije Woolf i Joyceovu Portert umjetnika u mladosti analizirat ćemo narativhne strategije, estetske pretpostavke te njihove etičke implikacije. Posebice ćemo se pozabaviti idejom o ulozi umjetnosti u svijetu «bez Boga». Na primjeru filma Apokalipsa sada i romana/filma Sati propitat ćemo razlike u estetskom/etičkom shvaćanju umjetnosti u razdoblju postmoderne.

    Cilj: Ovaj kolegij želi upoznati studente s različitim metodama promišljanja teksta (postkolonijalna, feministička, kulturološka kritika), te etičkim implikacijama koje takva promišljanja imaju, ali ih i suočiti s pitanjima uloge književnosti u modernome/ postmodernome svijetu.

    Literatura:

    OBVEZATNA:

    Joseph Conrad Heart of Darkness, James Joyce A Portrati of the Artist as a Young Man, Ulysees (selected pages), Virginia Woolf Miss Dalloway



    SEKUNDARNA:

    Chapter 6: Joseph Conrad: Heart of Darkness (u: A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Edited by P. Brooker and P. Widdowson)

    Chapter 4: Conrad: The Presentation of Narrative (u: Edward W. Said: The World, the Text, and the Critic)

    Impressionism (u: Ian Watt: Conrad in the Nineteenth Century)

    Ivo Vidan: Punina trenutka u struji svijesti (u: Virginia Woolf: Gospođa Dalloway (preveo Mate Maras))

    Virginia Woolf: From “Byron and Mr. Briggs” (u: The Gender of Modernism: A Critical Anthology, edited by Bonnie Kime Scott)

    Erich Auerbach: Smeđa čarapa ili (u: E. Auerbach: Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti ili engl. prijevod )

    Bonnie Kime Scott: Digging out Mrs. Dalloway (u: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2: Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)

    Ban Wang: “I” on the Run: Crisis of Identity in Mrs. Dalloway (u: Modern Fiction Studies, Vol. 38, no. 1)

    Declan Kiberd: Inventing Ireland: The Literature of the Modern Nation, London: Vintage, 1996

    Margot Norris: “Stephen Dedalus, Oscar Wilde, and the Art of Lying” u Joyce’s Web, Austen: U. of Texas Press, 1992.


    dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, red. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 19. i 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Uloga književnosti u konstituiranju nacionalnog identiteta na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće – primjeri iz hrvatske i irske književnosti

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: hrvatski (potrebno pasivno znanje engleskoga jezika)

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Kolegij će se prvenstveno pozabaviti ulogom književnosti u izražavanju i stvaranju nacionalnoga identiteta, kao i odnosom nacionalnog identiteta i jezika, kazališta i kulture.

    Usporedbom shvaćanja uloge pjesništva kod Vl. Nazora i W. B. Yeatsa, analizirat ćemo odnos između esteticizma, misticizma i nacionalizma. Tema je i nacionalna uloga kazališta na prijelazu stoljeća – repertoar Hrvatskoga narodnoga kazališta pod vodstvom Stjepana Miletića u usporedbi s repertoarom dublinskoga Abbey kazališta (osnivač W.B. Yeats i dr).



    Cilj je kolegija razvijati sposobnost kritičkoga čitanja tekstova i njihove kulturološke kontekstualizacije te putem analize književnih i drugih dokumenata omogućiti komparativni i kulturološki uvid u fenomen konstituiranja modernog nacionalnog identiteta početkom dvadesetoga stoljeća u bezdržavnim nacijama.

    Popis literature:

    OBVEZATNA

    Vladimir Nazor: Izabrana djela (izdanje po izboru)

    W.B. Yeats: Izabrana djela, priredila Lj. I. Gjurgjan, Zagreb: ŠK, 2001

    Stjepan Miletić: Hrvatsko glumište, Zagreb: Prolog, 1978

    Nikola Bartušić/Zoran Kravar/Viktor Žmegač: Književni protusvijetovi: Poglavlja iz hrvatske moderne (37-45, 163-169, 275-289), Zagreb: Matica hrvatska, 2001

    Mirko Tomasović: Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije u hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća , Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2002

    Ljiljana Ina Gjurgjan: Mit, nacija i književnost ‘kraja stoljeća’: Vladimir Nazor i W. B. Yeats, NZMH, 1995

    Homi K. Bhabha: “Introduction: Narrating the Nation”, Ernest Renan “What is Nation?”, Simon During “Literature - Nationalism’s Other? The Case for Revision” sve u Nation and Narration, ur. Homi K. Bhabha, Routledge, 1991

    Declan Kiberd: Inventing Ireland: The Literature of the Modern Nation, London: Vintage, 1996

    DOPUNSKA

    Neil. R. Davison: ‘Representations of Irishness’ u Textual Practice, summer 1998, 12(2) , 291-321

    Seamus Dean:” Heroic Styles: The Tradition of an Idea” u Ireland’s Field Day, Hutchinson and Co, 1985

    Majorie Howes: Yeats’s Nations - Gender, Class and Irishness, Cambridge U. Press, 1998

    Ljiljana Ina Gjurgjan: “Yeats, Postcolonialism, and Turn-of-theCentury Aesthetics” u European Journal of English Studies, 1999, Vol 3, No. 3, pp. 314-326

    Pericles Lewis: Modernism, Nationalism , and the Novel, Cambridge U. Press, 2000

    Edward Said: “Nationalism, Colonialism, and Literature: Yeats and Decolonialization”, Field Day, Hutchinson and Co, 1988. pp. 12-34

    dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, red. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 19. i 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Metode čitanja književnog teksta

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Nakon uvodnog dijela u kojem ćemo kratko sažeti osnovna metodološka načela relevantnih kritičkih škola i pravaca, analizirat će se romani Mary Shelley Frankenstein ili moderni Prometej (s feminističkog, postkolonijalnog, novohistoričkog i psihoanalitičkog aspekta), Srce tame Josepha Conrada (s novokritičkog, semiološkog, postkolonijalnog, egzistencijalnog/psihoanalitičkog aspekta), i roman Gospođa Dalloway Virginije Woolf (s naratološkog, feminističkog i kulturološkog aspekta) te njegova postmodernistička reinskripcija u romanu Sati Michaela Cunninghama.

    Cilj je seminar kroz oprimjerenje različitih metoda interpretacije književnog teksta – dekonstrukcijske, psihoanalitičke, feminističke (rodne), postkolonijalne, pružiti uvid u korisnost pojedinih metoda čitanja kako za interpretirane tekstove tako i za svoje istraživanje. Kolegij tako razvija sposobnost kritičkoga i komparativnoga prosuđivanja i uvid u najznačajnija ostvarenja modernizma (J. Conrad, V. Woolf).

    Popis literature:

    OBVEZATNA

    Mary Shelley: Frankenstein or the Modern Prometheus

    Joseph Conrad: Heart of Darkness

    V. Woolf: Mrs. Dalloway

    Ljiljana Ina Gjurgjan: Uvodne napomene uz izbor kritika o romanu Mary Shelley : Frankenstein ili Moderni Prometej

    Sandra M. Gilbert and Susan Gubar : Horror’s Twin : Mary Shelley’s Monstrous Eve

    Barbara Johnson: My Monster / My Self

    Gayatri Chakravorty Spivak: Three Women’s Texts and A Critique of Imperialism

    Lee E. Heller: Frankenstein and the Cultural Uses of Gothic

    Chapter 6: Joseph Conrad: Heart of Darkness (In: A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Edited by P. Brooker and P. Widdowson)

    Chapter 4: Conrad: The Presentation of Narrative (In: Edward W. Said: The World, the Text, and the Critic)



    Impressionism (In: Ian Watt: Conrad in the Nineteenth Century)

    Ivo Vidan: Punina trenutka u struji svijesti (In: Virginia Woolf: Gospođa Dalloway (preveo Mate Maras))

    Virginia Woolf: From “Byron and Mr. Briggs” (In: The Gender of Modernism: A Critical Anthology, edited by Bonnie Kime Scott)

    Erich Auerbach: Smeđa čarapa ili (u: E. Auerbach: Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti ili engl. prijevod )

    Bonnie Kime Scott: Digging out Mrs. Dalloway (In: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2: Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)

    Ban Wang: “I” on the Run: Crisis of Identity in Mrs. Dalloway (In: Modern Fiction Studies, Vol. 38, no. 1)



    Dopunska:

    Ljiljana Ina Gjurgjan: Dvoznačnost funkcije mita “domaćeg anđela” u romanu V. Woolf Ka svjetioniku (In: Republika, br. 11-12, 1983.)

    Ljiljana Ina Gjurgjan: Roman postmodernog konstruktivizma – Michael Cunningham: Sati (The Hours), Književna smotra,

    Ivo Vidan: Pomorčeve pripovjedačke tajne (U: J. Conrad: Lord Jim / Srce tame)

    Ivo Vidan: «Srce tame» pripovjedačke krize U: I. Vidan: Nepouzdani pripovjedač)

    dr. sc. Tatjana JUKIĆ, izv. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Historiografska metafikcija

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Kolegij nudi proradu historiografske metafikcije, žanra konstitutivnoga za poetiku postmodernizma. Preuzevši analitičku poziciju tzv. metahistorije (Hayden White, Dominick LaCapra), Linda Hutcheon taj žanr opisuje kao pripovjednu prozu koja kroz naraciju o povijesti preispituje vlastiti iskaz, i stoga se konstituira kao preplet književne teorije, povijesti i pripovijedanja. Naglasak će biti stavljen kako na analizu romana koji taj žanr konstituiraju (i ujedno preispituju), tako i na analizu njegovih postojećih opisa (Linda Hutcheon, Brian McHale), posebno s obzirom na izrazit interes te proze za historizaciju institucija znanja i akademske zajednice, te za pitanja simboličkoga kapitala, socijalne legitimacije i politike prikazivačkih praksi. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te finalnog pismenog ispita.

    Popis literature:

    John Fowles, The French Lieutenant’s Woman

    J.M.Coetzee, Foe

    David Lodge, Nice Work

    A.S.Byatt, Possession

    Margaret Atwood, Alias Grace

    Roland Barthes, The Rustle of Language (izbor)

    Hayden White, The Content of the Form: Narrative Discourse and Historical Representation (izbor)

    Dominick LaCapra, History, Politics and the Novel (izbor)

    Brian McHale, Postmodernist Fiction (izbor)

    Linda Hutcheon, A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction

    Linda Hutcheon, The Politics of Postmodernism

    Brian McHale, Constructing Postmodernism (izbor)

    Andrew Gibson, Towards a Postmodern Theory of Narrative (izbor)

    Tatjana Jukić, Zazor, nadzor, sviđanje: dodiri književnog i vizualnog u britanskom

    devetnaestom stoljeću (poglavlje o historiografskoj metafikciji)

    dr. sc. Tatjana JUKIĆ, izv. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 19. i 20. st.

    Naziv kolegija: Književnost i vizualnost

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: S obzirom na interes suvremene književne i teorije kulture za različite aspekte vizualnosti, kolegij nudi analizu toga interesa, ali i analizu pozicije vizualnosti u konstrukciji i konzumaciji književnoga teksta. Podloga za raspravu bit će izabrani primjeri slikarskih ilustracija književnoga teksta (npr. predrafaelitizam), filmskih adaptacija književnih tekstova, te optičke metaforike književnosti i književne teorije. Prorada tih sadržaja važna je zbog dominantne pozicije vizualnih praksi u suvremenoj kulturi, čija analiza, međutim, najčešće ne zahvaća adekvatno interakciju vizualnosti i prikazivačkih praksi književnosti, pa je funkcija ovoga kolegija upravo konstrukcija pozicije koja bi omogućila adekvatnu analizu kurentnih kulturnih politika. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te finalnog pismenog ispita.

    Popis literature:

    Obavezna literatura uključuje izbor tekstova o susretištima književnosti i vizualnosti.

    Jacques Derrida, The Truth in Painting (izbor)

    D.A.Miller, The Novel and the Police (izbor)

    Griselda Pollock, Vision and Difference: Femininity, Feminism and Histories of Art

    (izbor)


    J. Hillis Miller, Illustration

    Frank Ankersmit i Hans Kellner (ur.), A New Philosophy of History (izbor)

    Steven Melville i Bill Readings (ur.), Vision and Textuality (izbor)

    Carol T. Christ i John O. Jordan (ur.) Victorian Literature and the Victorian Visual



    Imagination (izbor)

    Stanley Cavell, Contesting Tears: the Hollywood Melodrama of the Unknown Woman

    (izbor)

    Kaja Silverman, The Threshold of the Visible World (izbor)



    Nancy Armstrong, Fiction in the Age of Photography: The Legacy of British Realism

    (izbor)


    Nicholas Mirzoeff (ur.), The Visual Culture Reader (izbor)

    Tatjana Jukić, Zazor, nadzor, sviđanje: dodiri književnog i vizualnog u britanskom



    devetnaestom stoljeću (izbor)
    dr. sc. Tatjana JUKIĆ, izv. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 19. stoljeća

    Naziv kolegija: Viktorijanski pjesnici: poetike i kulturne politike

    ECTS bodovi: 6

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

    Uvjeti: Upisan diplomski studij.

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Cilj kolegija: Kolegij se fokusira na opis i analizu prikazivačkih praksi konstitutivnih za viktorijansku kulturu, u interaktivnom odnosu prema književnosti. Cilj mu je studentima ponuditi uvid u dominantne moduse viktorijanskih prirodnih znanosti, socijalne teorije i vizualnih umjetnosti, prije svega u dijalogu s retorikom viktorijanskog pjesništva. Prorada tih sadržaja važna je posebno stoga što upravo viktorijanska kultura snažno participira u genealogiji suvremene britanske kulture, ali i problemskih čvorova konstituentnih za suvremenu kulturnu politiku i humanističke znanosti uopće (npr. pitanje postkolonijalnosti); zato je u fokusu kolegija razvoj analitičkih sposobnosti studenata. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te finalnog pismenog ispita.

    Sadržaj kolegija:

    1.       Uvod u povijesnu kontekstualizaciju viktorijanske kulture.

    2.       Viktorijanska književnost u dijalogu s viktorijanskim prirodnim znanostima.

    3.       Viktorijanska književnost u dijalogu s viktorijanskim teorijama društva, ekonomskim teorijama i legislativom.

    4.       Viktorijanska književnost u dijalogu s viktorijanskim vizualnim umjetnostima.

    5.       Uvod u čitanje viktorijanske poezije.

    6.       Uvod u čitanje viktorijanske poezije.

    7.       Tennyson, "Mariana".

    8.       Tennyson, "The Lady of Shalott".

    9.       Tennyson, "In Memoriam" (izbor).

    10.   Browning, dramski monolog.

    11.   Browning, dramski monolog.

    12.   Christina Rossetti, Goblin Market.

    13.   D.G.Rossetti, soneti.

    14.   Završna diskusija.

    15.   Kolokvij. Evaluacija.



    Literatura:

    A.                       Obvezatna

    Alfred Tennyson, izbor.

    Robert Browning, izbor.

    Elizabeth Barrett Browning, izbor.

    Dante Gabriel Rossetti, izbor.

    Christina Rossetti, izbor.

    Matthew Arnold, izbor.

    Isobel Armstrong, Victorian Poetry. Poetry, Poetics and Politics. London i New York: 

    Routledge. 1993. 25-161, 252-317.

    Nancy Armstrong, Fiction in the Age of Photography: The Legacy of British Realism

    Cambridge (Mass.): Harvard UP. 2000. 75-124. 

    Sandra Gilbert i Susan Gubar, The Madwoman in the Attic. New Haven i London: Yale UP. 1979. 549-54, 564-75.

    Tatjana Jukić, Zazor, Nadzor, sviđanje. Dodiri književnog i vizualnog u britanskom 19. 



    stoljeću. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. 2002. 67-155, 249-289.

    Griselda Pollock, Vision and Difference. Femininity, Feminism and the Histories of Art. New 

    York i London: Routledge. 1988. 91-114.

    Yopie Prins, "Victorian Meters". The Cambridge Companion to Victorian Poetry (ur. Joseph 

    Bristow). Cambridge: Cambridge UP. 2000. 89-113.

    Kathy Alexis Psomiades, "'The Lady of Shalott' and the critical fortunes of Victorian poetry".



    The Cambridge Companion to Victorian Poetry (ur. Joseph Bristow). Cambridge: Cambridge 

    UP. 2000. 25-45.

    Herbert F. Tucker (ur.). Victorian Literature and Culture. Oxford: Blackwell. 1999. 307-

    404.425-437.

    B Dopunska: U pripremi.

    dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, izv. prof.

    Naziv predmeta: Britanska književnost 20. stoljeća

    Naziv kolegija: Britanski moderni roman i Britansko carstvo

    ECTS-bodovi: 6 bodova

    Jezik: engleski

    Trajanje: 1 semestar

    Status: izborni

    Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara

    Uvjeti: Upisan diplomski studij

    Ispit: Kontinuirana evaluacija.

    Sadržaj: Ovaj seminarski kolegij uključuje pregled reprezentativnih romana iz razdoblja britanskog modernizma (Conrad, Joyce, Forster), ali ima i tematsku odrednicu utoliko što posebnu pozornost udjeljuje temi prikazivanja imperijalizma i kolonijalizma u tim romanima (dobar dio sekundarne literature je s područja postkolonijalnih studija). Stoga ćemo se u našim diskusijama baviti kako književno-povijesnim karakteristikama modernizma, tako i nizom tema koje je definirala postkolonijalna kritika i teorija (kao što su odnos između metropole i kolonije, konstrukcija/prikazivanje drugoga, kulturna hibridnost, pitanje rodnih politika u koloniziranim društvima, itd.) Rad u seminaru imat će više modaliteta: prezentacije, seminarska diskusija, kompiliranje bibliografija, uz pomno čitanje formalnih i povijesnih odrednica tekstova.

    Cilj: Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom. Među ostalim, od studenata se očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost stvaranja slike o strukturi književno-kritičke diskusije o temi ovog seminara, te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, osobito s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.

    Popis literature:

    Romani:

    Rudyard Kipling, Kim

    E.M. Forster, A Passage to India

    James Joyce, A Portrait of the Artist as a Young Man

    Joseph Conrad, Heart of Darkness

    Rabindranath Tagore, The Home and the World



    Download 1.09 Mb.
      1   2   3   4   5   6




    Download 1.09 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa



    Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija

    Download 1.09 Mb.