Jednopredmetni diplomski studij anglistike, nastavnički smjer




Download 1.09 Mb.
bet6/6
Sana22.03.2020
Hajmi1.09 Mb.
#8438
1   2   3   4   5   6

Jednopredmetni diplomski studij anglistike, nastavnički smjer

Hodogram

VII SEMESTAR



Anglistički kolegij

4 + 0 + 0

5/6 ECTS

Usvajanje drugoga jezika

1 + 1 + 0

5 ECTS

Glotodidaktika

1 + 1 + 0

5 ECTS

Praksa

praktikum + škola

2 ECTS

Opći obrazovno-odgojni/Komunikacijski kolegiji

satnica ovisi o izboru

5 ECTS

Izborni kolegiji

satnica ovisi o izboru

7/8 ECTS

VIII SEMESTAR



Anglistički kolegij

4 + 0 + 0

5/6 ECTS

Metodika nastave engleskoga jezika

0 + 2 + 0

5 ECTS

Praksa

praktikum + škola

3 ECTS

Opći obrazovno-odgojni/Komunikacijski kolegiji

satnica ovisi o izboru

9 ECTS

Izborni kolegiji

satnica ovisi o izboru

7/8 ECTS

IX SEMESTAR



Anglistički kolegij

4 + 0 + 0

5/6 ECTS

Metodički izborni kolegij*

0 + 2 + 0

5 ECTS

Praksa

praktikum + škola

3 ECTS

Opći obrazovno-odgojn/Komunikacijski i kolegiji

satnica ovisi o izboru

9 ECTS

Izborni kolegiji

satnica ovisi o izboru

7/8 ECTS

X SEMESTAR



Praksa

praktikum + škola

2 ECTS

Opći obrazovno-odgojni/Komunikacijski kolegiji

satnica ovisi o izboru

7 ECTS

Izborni kolegiji

satnica ovisi o izboru

6 ECTS

Diplomski rad

Konsultacije s mentorom

15 ECTS

*U metodičkom bloku nude se sljedeći izborni kolegiji:



Istraživanje procesa usvajanja drugoga jezika

Dvojezičnost

Mjerenje lingvističke i komunikacijske kompetencije

Poučavanje književnosti u nastavi engleskoga kao stranog jezika

Multimedijalnost u nastavi engleskog jezika

Primjena kognitivne lingvistike u učenju i poučavanju engleskog jezika


NAPOMENA:

U nastavku slijede opisi metodičkih kolegija te prakse. Opisi ostalih kolegija (općih obrazovno-odgojnih kolegija te kolegija Jezik i govor u nastavnoj komunikaciji) kojima se stječe minimalna nastavnička kompetencija nalaze se u ‘paketu’ zajedničkih kolegija za sve diplomske studije nastavničkog smjera Filozofskoga fakulteta, opisi anglističkih kolegija uključeni su u ostale anglističke programe, a opisi izbornih kolegija izvan struke nalaze se u programima drugih odsjeka.



METODIČKI BLOK (20 ECTS)

I

NASTAVNA PRAKSA (10 ECTS)

Naziv kolegija: USVAJANJE DRUGOGA JEZIKA

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović

Nastavnik: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović

ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: engleski

Semestar: VII.

Status: obvezni za nastavnički smjer, izborni za druge anglističke smjerove

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti: --

Ispit: Pismeni

Sadržaj: Istraživanje procesa usvajanja drugoga jezika kao suvremena interdisciplinarna znanost i njen povijesni razvoj; suvremene teorije usvajanja drugoga jezika; modeli jezične obrade (s posebnim osvrtom na modele dvojezične i višejezične obrade); pitanja međujezika i međujezičnih utjecaja (prvoga jezika na drugi i drugoga na prvi); uloga dobi u usvajanju jezika; uloga kognitivnih čimbenika u usvajanju jezika; uloga individualnih čimbenika u usvajanju jezika; uloga interakcije i društvenog konteksta u usvajanju jezika; metode istraživanja procesa usvajanja drugoga jezika.

Cilj: Stjecanje uvida u složenost procesa usvajanja, obrade i uporabe drugoga jezika te u suvremene teorije usvajanja drugoga jezika. Razvijanje kritičkog promišljanja tih teorija i poticanje na samostalnost u istraživanju spomenutog procesa.



Obvezna literatura:

Larsen-Freeman, D. i Long, M. H. (ur.) (1991). An Introduction to SLA Research. London: Longman.

Ellis, R. (1997). Second Language Acquisition: An Introduction. Oxford: Oxford University Press.

Kaplan, R. B. (ur.) (2002). The Oxford Handbook of Applied Linguistics. Oxford : OUP.

Doughty, C. J. i Long, M. H. (ur.) (2003). The Handbook of Second Language Acquisition. Malden, MA, Oxford, Melbourne, Berlin: Blackwell Publishing.
Dopunska literatura:

Cook, V. (ur.) (2003). Effects of the Second Language on the First. Clevedon, Buffalo, Torontom, Sydney: Multilingual Matters Ltd.

Ellis, R. (1994). The Study of Second Language Acquisition. Oxford: OUP.

Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.

Cook, V. (ur.) (2002). Portraits of the L2 User. Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.

Gleason, J. B., Ratner, N.B. (1998). Psycholinguistics. 2nd ed. Wadsworth: Thomson Learning, 1998.

Singleton, D., Ryan, L. (2004). Language Acquisition: The Age Factor. Clevdeon, Buffalo,l Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd..

Časopisi: Applied Linguistics; Language Learning; Studies in Second Language Acquisition; TESOL Quarterly.



Naziv kolegija: GLOTODIDAKTIKA

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović

Nastavnici: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović, Renata Geld

ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: engleski

Semestar: VII.

Status: obvezni za nastavnički smjer, izborni za druge anglističke smjerove

Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara

Uvjeti: --

Ispit: Usmeni

Sadržaj: Glotodidaktika kao interdisciplinarna znanost; glotodidaktika kao primijenjena lingvistika; utjecaj spoznaja iz drugih znanosti (lingvistike, psihologije, psiholingvistike, sociolingvistike, pedagogije) na nastavu stranih jezika; teorije nastave stranoga jezika; povijesni pregled metoda učenja stranoga jezika; suvremeni pristup nastavi stranoga jezika; koncept komunikacijske kompetencije; mjerenje komunikacijske kompetencije; ciljevi i zadaci nastave stranih jezika; poučavanje jezičnih vještina; jezična svjesnost; samostalnost u učenju stranog jezika; vrednovanje i samo vrednovanje; jezični portfolio; upotreba nastavnih sredstava i pomagala u nastavi stranih jezika; jezične pogreške i njihovo ispravljanje; razredni diskurs; organizacija nastavnih sadržaja (gramatički, situacijski, funkcionalno-pojmovni, proceduralni pristupi); poučavanje jezika u funkciji struke; uloga autentičnih materijala u nastavi stranih jezika; analiza potreba za poznavanjem stranih jezika; razvijanje interkulturalne kompetencije; specifične uloge nastavnika stranih jezika; metode istraživanja u nastavi stranih jezika (akcijsko istraživanje, znanstveno istraživanje).

Cilj: Stjecanje uvida u temeljne postavke teorije nastave stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta; razumijevanje osnovnih koncepata teorije nastave stranih jezika.

Kroz sadržaje kolegija studenti će se osposobiti za razumijevanje procesa poučavanja stranoga jezika i za izbor odgovarajućih strategija poučavanja.



Obvezna literatura:

Lightbown, P. M., Spada, N. (1999). How Languages are Learned. Revised ed. Oxford: OUP.

Nunan, D. (1991). Language Teaching Methodology. London: Pretice Hall.

Petrović, E. (1998). Teorija nastave stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga.

Vilke, M. (1977) Uvod u glotodidaktiku. Školska knjiga: Zagreb. (u pripremi novo izdanje)

Dopunska literatura:

Council of Europe Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. (2001). Cambridge: CUP.

Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.

Richards, J. C. (2001). Curriculum Development in Language Teaching,. Cambridge: CUP.

Stern, H. H. (1983). Fundamental Concepts of Language Teaching. Oxford: OUP.

Vrhovac, Y. i suradnici. (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naklada Ljevak.

Vrhovac, Y. (2000). Govorna komunikacija i interakcija na satu stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.



Naziv kolegija: METODIKA NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović

Nastavnici: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović, Renata Geld

ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: engleski

Semestar: VIII.

Status: obvezni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: --

Ispit: Usmeni

Sadržaj: Kontrastivno poučavanje izgovora engleskog u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno počavanje morfo-sintaktièkih struktura engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno poučavanje semantičkih jedinica engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno pouèavanje grafijske razine engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; analiza uèeničkog međujezika engleskog u tri osnovne dobne skupine; analiza pogrešaka hrvatskih učenika engleskog jezika i pristup pogreškama; obrada kulture i civilizacije u zemljama jezika cilja; izbor i obrada književnih tekstova pisanih na jeziku cilju; kriteriji odabira nastavnih materijala za uèenje engleskog jezika.

Cilj: Osposobljavanje studenate da opća znanja steèena u jeziku i o jeziku koji će predavati te u kolegijima koje su već odslušali iz područja obrazovnih i odgojnih znanosti, te teorijske postavke glotodidaktike primijene na nastavu engleskog jezika.

Studenti æe se pripremiti za izvođenje nastave engleskog jezika na različitim stupnjevima uèeničke kompetencije, u različitim uvjetima te za rad s uèenicima razlièite dobi.



Obvezna literatura:

Harmer, J. (1991). The Practice of English Language Teaching. London: Longman.

McDonough, J., McDonough, S. (1997). Research Methods for English Language Teachers. London: Arnold.

Carter, R., Nunan, D. (2001).Teaching English to Speakers of Other Languages. Cambridge: CUP.

Ur, P. (1996). A Course in Language Teaching: Practice and Theory. Cambridge: CUP.

Dopunska literatura:

Carter, R., McCarthy, M. (1988). Vocabulary and Language Teaching. London: Longman.

Odlin, T. (1994). Perspectives of Pedagogical Grammar. Cambridge: CUP.

Richard-Amato, P. R. (1998). Making it Happen. London: Longman.

Tarone, E., Yule, G. (1989). Focus on the Language Learner. Cambridge: CUP.

Časopisi: ELT Journal, Metodika, Strani jezici



Naziv kolegija: UÈENJE ENGLESKOG JEZIKA U RANOJ ŠKOLSKOJ DOBI

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljeviæ Djigunoviæ

Nastavnik: prof. dr. Mirjana Vilke

ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezik: engleski

Semestar: IX.

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: --

Ispit: Usmeni

Sadržaj: Razlozi uvođenja stranih jezika u ranu školsku dob; kratki prikaz dosadašnjih istraživanja u tom području; osobine djeteta rane školske dobi i njegove mogućnosti i ograničenja u usvajanju stranoga jezika u tom razdoblju njegova jezičnoga, spoznajnoga, afektivnoga i motoričkoga razvoja; pregled, prikaz i primjena tehnika i postupaka u radu u razredu koje su se pokazale uspješnima.

Cilj: Osposobiti studente za izvođenje nastave stranih jezika u ranoj školskoj dobi.

Obvezna literatura:

Vilke, M., Vrhovac, Y. (ur.) (1993). Children and Foreign Languages I. Zagreb: Filozofski fakultet.

Vilke, M., Vrhovac, Y. (ur.) (1995). Children and Foreign Languages II. Zagreb: Filozofski fakultet.

Vrhovac, Y. (ur.) (1995). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Filozofski fakultet.

Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura:

Nikolov, M., Curtain, H. (ur.) (2000) An early start: Young learners and modern languages in Europe and beyond. Strasbourg: Council of Europe.

Nikolov, M. (2002) Issues in English Language Education. Wien: Peter Lang.

Vrhovac, Y. (ur.) (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naprijed.



Naziv kolegija: DVOJEZIČNOST

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović

Nastavnik: dr. Marta Medved Krajnović

ECTS-bodovi: 5 bodova

Jezika: engleski

Semestar: IX.

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: --

Ispit: Usmeni

Sadržaj: Odreðenje dvojeziènosti; povijesni pregled istraživanja dvojeziènosti; odnos i vrste individualne i društvene dvojeziènosti; dinamika dvojeziènoga razvoja (u prirodnome i institucionaliziranome kontekstu); jezièna obrada kod dvojeziènih osoba; meðujezièni utjecaji u dvojeziènom sustavu; komunikacijska kompetencija dvojeziènih osoba; jednojezièni i dvojezièni modalitet; prebacivanje koda; odumiranje jezika; odnos dvojeziènosti i spoznaje; dvojeziènost i obrazovanje.

Cilj: Stjecanje uvida u temeljne procese dvojeziènoga razvoja, posebitosti lingvistièke i komunikacijske kompetencije dvojeziènih osoba te temeljna pitanja dvojeziènoga obrazovanja.
Obvezna literatura:

Baker, C. (2000). The Care and Education of Young Bilinguals: An Introduction for Professionals. Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.

Hamers, J., Blanc, M. (2000). Bilinguality and Bilingualism. 2nd edition. Cambridge: CUP.

Romaine, S. (1995). Bilingualism. 2nd edition. Oxford: Blackwell Publishers.



Dopunska literatura:

Bialystok, E. (2001). Bilingualism in Development: Language, Literacy and Cognition. Cambridge: CUP.

Dewaele, J-M., Housen, A., Wei, L. (ur.) (2003). Bilingualism: Beyond Basic Principles. Cleters Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.

Hakuta, K. (1986). Mirror of Language: The Debate on Bilingualism. New York: Basic Books.

Nicol, J. L. (ur.) (2001). One Mind, Two Languages: Bilingual Language Processing. Oxford: Blackwell Publishers.

Èasopis: Bilingualism: Language and Cognition.



Naziv kolegija: POUÈAVANJE KNJIŽEVNOSTI U NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA

Nositelj kolegija: prof.dr. Jelena Mihaljeviæ Djigunoviæ

Nastavnik: prof. dr. Mirjana Vilke

ECTS bodovi: 5

Jezik: engleski

Semestar: IX

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: --

Ispit: usmeni

Sadržaj: Obrada prièe (po moguænosti autohtone, s engleskog govornog podruèja) namijenjena širokom rasponu uzrasta i razina znanja – od slušanja s razumijevanjem za najmlaðe poèetnike, do uputa o pisanju vlastitih verzija prièa za naprednije.

Obrada pjesme čiji je osnovni cilj razgovor o pročitanom, doživljaj umjetničkog i zauzimanje vlastitog stava. Obrada kratke priče ili odlomka romana kao poticaj učenicima da izražavaju stavove o određenom problemu, što neizravno pridonosi razvoju njihove lingvističke i komunikacijske kompetencije kao i formiranju vlastita svjetonazora. Obrada dramskog teksta bliskog interesima učenika. Za napredne učenike izuzetno je motivirajuće obraditi odlomak aktualne TV dramske izvedbe, od “skidanja” teksta do vlastite izvedbe, što ima izuzetan učinak na ortoepski razvoj učenika.



Ciljevi: Stjecanje uvida u naèine motivacije uèenika razlièitih dobnih skupina i razlièitih razina znanja za èitanje i razumijevanje književnih tekstova na engleskom jeziku. Razvijanje sposobnosti odabira tekstova koji u uèenicima bude zanimanje za književnost na engleskom jeziku, a istovremeno produbljuju njihovu lingvistièku i komunikacijsku kompetenciju.

Obvezna literatura:

Collie, J., Slater, S. (1987). Literature in the Language Classroom: A resource book of ideas and activities. Cambriddge: CUP.

Falvey, P., Kennedy, P. (1997). Learning Language Through Literature. Hong Kong: Hong Kong University Press.

Dopunska literatura:

Gail, E., Brewster, J. (1991). The Story Telling Handbook for Primary Teachers. London: Penguin.

Lazar, G. (1993). Literature and Language Teaching. Cambridge: CUP.

Maly, A., Duff, A. (1982). Drama Techniques in Language Learning. Cambridge: CUP.

Mc Rae J., Carter, R. (2004). The Routledge Guide to Modern English Writing. London: Routledge.

McRae, J., Pantaleoni, L. (1996) Chapter and Verse. Oxford: OUP.

Odabrani literarni tekstovi.

Naziv kolegija: MULTIMEDIJALNOST U NASTAVI STRANIH JEZIKA

Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljeviæ Djigunoviæ

Nastavnik: dr. Marta Medved Krajnoviæ

ECTS bodovi: 5

Jezik: engleski

Semestar: IX.

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: --

Ispit: usmeni

Sadržaj: Korištenje medija i njihov izravan utjecaj na razvoj komunikacijske kompetencije uèenika; kratki povijesni pregled upotrebe elektronskih medija u nastavi stranih jezika tijekom posljednjih 50 godina od auditivnih (magnetofona) do audiovizualnih ( filma, TV, Videa, DVD-a) i njihova uloga u unapreðenju nastave stranih jezika; prikaz i primjena tehnika i postupaka u razredu s pomoæu razlièitih medija; CALL (nastava stranih jezika s pomoæu raèunala); osnovni principi Skinnerovog programiranog uèenja kao temelj današnjih sofisticiranih programa za uèenje stranih jezika; uloga Interneta u nastavi engleskoga jezika.

Ciljevi: Osposobljavanje studenata za korištenje medija koji pretvaraju razred u bogato lingvistièko-komunikacijsko okruženje.

Obavezna literatura:

Chapelle, C. A. (2001) Computer Application in Second Language Acquisition, Foundations for teaching, testing and research. Cambridge: CUP.

Dudeney, G. (2000). The Internet and the Language Classroom. Cambridge: CUP.

Dopunska literatura:

Warschauer, M., Ken, R. (2000). Network-based Language Teaching:Concepts and Practice. Cambridge: CUP.



Naziv kolegija: PRIMJENA KOGNITIVNE LINGVISTIKE U UÈENJU I POUÈAVANJU DRUGOG JEZIKA

Nositelj kolegija: prof.dr. Jelena Mihaljeviæ Djigunoviæ

Nastavnik: Renata Geld

ECTS bodovi: 5

Jezik: engleski

Semestar: IX

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata seminara

Uvjeti: Kognitivna lingvistika

Ispit: usmeni

Sadržaj: Pitanje (ne)razdvojivosti procesa usvajanja i procesa uèenja drugog jezika. Uloga kategorija (konceptualnih, lingvistièkih, gramatièkih) u usvajanju jezika. Problematika uèenja i pouèavanja višeznaènih rijeèi i idiomatskih izraza. Sistematiènost konceptualne metafore i njena primjena u pouèavanju idiomatskih izraza. Važnost smislenosti u uèenju vokabulara: metafora/metonimija, poopæavanje/specijaliziranje). Kognitivno procesiranje i konstruiranje znaèenja: odnos opæih kognitivnih sposobnosti i kognitivnih strategija u uèenju drugog jezika. Individualne razlike u uèenju: kognitivne strategije kao zrcalo subjektivnog shvaæanja jeziènog znaèenja te kreativnosti ljudskoga uma. Odnos jeziène svjesnosti i ''prirodnog'' usvajanja drugog jezika: usporedba i prosudba - kognitivne strategije/opæe kognitivne sposobnosti u usvajanju znaèenja. Kognitivna gramatika kao teorija temeljena na uporabi (eng. usage-based theory) i njena primjena u uèenju i pouèavanju drugog jezika. Uèenje uvidom: gramatika kao konceptualna struktura. Problematika uèenja gramatièkih pravila/izuzetaka: znaèaj simbolièke prirode gramatike i shematskih definicija oblika i struktura u uèenju i pouèavanju drugog jezika.

Ciljevi: Stjecanje znanja o temeljnim aspektima kognitivnolingvistièke teorije koji su relevantni u suvremenim strujanjima u teoriji usvajanja drugog jezika te u teoriji i praksi uèenja i pouèavanja stranoga jezika.

Obavezna literatura:

Achard, M., Niemeier, S. (ur.) (2004). Cognitive Linguistics, Second Language Acquisition and Foreign Languge Teaching. Berlin, New York: Walter de Gruyter Inc.

Putz M., Niemeier S., Dirven R. (ur.) (2001). Applied Cognitive Linguistics I: Theory and Language Acquisition. Berlin, New York: Mouton de Gruyter.

Putz, M., Niemeier, S., Dirven, R. (ur.) (2001). Applied Cognitive Linguistics II: Language Pedagogy. Berlin, New York: Mouton de Gruyter.



Dopunska literatura:

Aarts, B., Denison, D., Keizer, E., Popova, G. (ur.) (2003). Fuzzy Grammar. Oxford: Oxford University Press.

Albertazzi, L. (ur.) (2000). Meaning and Cognition , A multidisciplinary approach. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins.

Dirven, R., Verspoor, M. (2004). Cognitive Exploration of Language and Linguistics. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins.



NASTAVNA PRAKSA (10 ECTS)
U programu ovog studija praksa zauzima važno mjesto kao i u programima veæine europskih sveuèilišta koja obrazuju buduæe nastavnike. Iako joj je dodijeljeno manje ECTS bodova nego što je to sluèaj u veæini europskih sveuèilišnih nastavnièkih studija (npr. na finskim i švedskim sveuèilištima praksi se dodjeljuje po 22 ECTS boda, na španjolskim 15 ECTS boda, na nekim austrijskim – primjer Sveuèilišta u Beèu – i do 27 ECTS boda!), svojom koncepcijom i strukturom ona slijedi glavne intencije prakse na europskim sveuèilištima. U suvremenom obrazovanju buduæih nastavnika studenta se kroz nastavnu praksu osposobljava da znanstveno utemeljene spoznaje bitne za proces uèenja i pouèavanja (one vezane uz predmet koji æe pouèavati i one koje stjeèe iz podruèja obrazovnih i odgojnih znanosti) na primjeren naèin primijeni u nastavi. Kako su i istraživanja uloge prakse u obrazovanju buduæih nastavnika pokazala, bez nastavne prakse student završava to obrazovanje sa segmentiranim znanjima koja kasnije ne može kvalitetno operacionalizirati. Stoga je praksa i u našem diplomskom nastavnièkom studiju integrirana u program obrazovanja.
CILJ: razviti praktiène aspekte nastavnièke kompetencije kroz osobno iskustvo pouèavanja engleskoga kao stranoga jezika; povezati teorijske (struène i profesionalne) spoznaje iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima nastavne prakse; razviti osjeæaj profesionalnosti; razviti osjeæaj profesionalne odgovornosti; razviti sposobnost za samoprocjenu nastavnièke kompetencije.
STRUKTURA:

Nastavna se praksa realizira kroz praktikum (na Filozofskom fakultetu), hospitiranje i držanje nastave u školama, te kroz individualni samostalni rad studenta:


Praktikum se održava jednom tjedno po 1 sat (ukupno 30 nastavnih sati), na fakultetu, a cilj mu je osposobiti studenta za ciljano i refleksivno promatranje nastave, procjenu efekta razlièitih nastavnih strategija, izradu plana nastavnog sata, osvještavanje aspekata nastavnièke kompetencije koje student treba posebno razvijati. Rad u praktikumu ukljuèuje analizu dnevnika nastavne prakse, analizu video snimaka nastave engleskog jezika, simulaciju sekvenci nastave, samoanalizu snimaka vlastite nastave, izradu nastavnih materijala.
Hospitacije (30 nastavnih sati) ukljuèuju promatranje nastave koju izvode nastavnici u školama-vježbaonicama, te drugi studenti koji školsku praksu izvode u odreðenoj školi. Svakom satu prethodi uvodni razgovor s osobom koja æe predavati te analizu nakon promatrane nastave. Student tijekom hospitacija vodi dnevnik prema kriterijima postavljenima u praktikumu.
Samostalno održavanje nastave ukljuèuje dva aspekta. Student tijekom školske prakse održava ukupno 50 nastavnih sati: 20 sati drži u razlièitim odjeljenjima (grupama) kako bi stekao iskustvo pouèavanja engleskog jezika na razlièitim razinama jeziène kompetencije te u razlièitim uvjetima, a preostalih 30 sati realizira tako da predaje po 10 sati u istom odjeljenju (grupi) kako bi stekao uvid u razvojne aspekte procesa nastave i uèenja te razvio osjeæaj profesionalne odgovornosti za uèenike koje pouèava. Studentovo održavanje nastave sustavno nadgleda i ocjenjuje mentor, a o pojedinim se aspektima raspravlja na praktikumu. Student æe na pripremu i analizu jednog sata kojeg samostalno izvodi trošiti, u prosjeku, po tri radna sata.
Sastavljanje portfolija podrazumijeva studentovo prikupljanje profesionalno relevantnih dokumenata o razvijanju vlastite nastavnièke kompetencije. Ti dokumenti ukljuèuju primjerke planova nastavnih sati, ocjene mentora o kvaliteti studentove samostalne nastave, samoevaluaciju postignute nastavnièke kompetencije, primjerke samostalno izraðenog nastavnog materijala, dnevnik prakse te, kao neobavezan dio, video snimku samostalne nastave.
Download 1.09 Mb.
1   2   3   4   5   6




Download 1.09 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa



Jednopredmetni diplomski studij anglistike, nastavnički smjer

Download 1.09 Mb.