Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija

Teorija i kritika:

Gerard Genette, Narrative Discourse (ulomci)

Michael McKeon, The Origins of the Novel (ulomci)

Franco Moretti, Atlas of the European Novel (ulomci)

Lawrence Stone, The Family, Sex and Marriage (ulomci)

Ian Watt, The Rise of the Novel (ulomci)

E.M. Forster, Aspects of the Novel (ulomci)

Seymour Chatman, Story and Discourse (ulomci)

Henry James, “The Art of Fiction”

Virginia Woolf, “Modern Fiction”

F.R. Leavis, The Great Tradition (ulomci)

Dopunska literatura:

Viktor Shklovsky, “Sterne’s Tristram Shandy”

Fredric Jameson, Postmodernism (ulomci)

Wayne Booth, The Rhetoric of Fiction (ulomci)

Charles Dickens, Oliver Twist; Little Dorrit; A Tale of Two Cities

Richard Altick, The English Common Reader (ulomci)

David Cannadine, The Rise and Fall of Class in Britain (ulomci)

Christina Crosby, The Ends of History (ulomci)

Steven Marcus, Dickens (ulomci)

Dopunska literatura:

Peter Brooks, The Melodramatic Imagination (ulomci)

Pierre Bourdieu, The Field of Cultural Production (ulomci)

Franco Moretti, The Way of the World. The Bildungsroman in European Culture (ulomci)

F.M. Thompson, The Respectable Society (ulomci)
***************************************************************************

b) AMERIČKA KNJIŽEVNOST I KULTURA

dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, red. prof.

Naziv predmeta: Američka književnost i kultura

Naziv kolegija: Predočavanje ženskosti u američkoj književnosti i drugim medijima

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Upisan diplomski studij.

Ispit: Kontinuirana evaluacija.

Sadržaj: Seminar polazi od propitivanja tradicionalne reprezentacije ženskosti (“The Raven“, The Great Gatsby), zatim analizira pomake u načinu reprezentacije žene od pjesništva E. Dickinson do Sylvije Plath i Adrienne Rich. U završnom dijelu propituje se definicija rodnosti u svjetlu promišljanja J. Lacana i J. Butler na primjerima M. Monroe i E. Presleya.

Cilj: Svrha kolegija je kulturalno i historiografsko promišljanje rodnih odnosa. Kolegij na taj način osposobljava polaznice/ke za bolje razumijevanje američke kulture te ih osvještava za problematiku rodnih odnosa. Kolegij također razvija jezičnu kompetenciju, posebice osjetljivost na kulturološku semiozu.

Popis literature:

OBVEZATNA

E.A. Poe: The Raven

E. Bronfen: “The ‘most’ poetic topic” u Over Her Dead Body: Death, Feminity and the Aesthetic, Manchester U. Press, 1992

F.S. Fitzgerald: The Great Gatsby

Juduth Fetterley: The Resisting Reader: A Feminist Approach to American Fiction, Indiana U. Press, 1978 str. 72-101

Charlotte Perkins Gilman: The Yellow Wallpaper

E. Dickinson: Izbor iz pjesništva

Sylvia Plath: Izbor pjesama iz zbirke Ariel, The Bell Jar

Jacqueline Rose: On Not Being Able to Sleep, London: Chatto and Windus, 2003, str. 49-72

Sandra M. Gilbert: “A Fine, White Flying Myth: The Life/ Work of Sylvia Plath”, u. Gilber-Gubar, eds: Shakespeare’s Sisters: Feminist Essays on Women Poets, Indiana U. press, 1979

Adrienne Rich: Izbor iz pjesništva

Film prema romanu Joyce Carol Oates: Blonde (o Marilyn Monroe)

Majorie Garber: ”Cross-dressing, Gender and Representation: Elvis Presley”, u The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of Literary Criticism, ur. Belsey /Moore, Macmillan Press Ltd, 1997, str. 164-182

DOPUNSKA

C. Belsey - J. Moore: The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of Literary Criticism, ur. Besley /Moore, Macmillan Press Ltd, 1997

J. Rivkin - Michael Ryan: Literary Theory: An Anthology, Blackwell, 1998 str. 527- 777

Toril Moi: Sexual/ Textual Politics: Feminist Literary Theory, Methuen, 1986

1.       Uvod u problem književne periodizacije modernizma.

2.      Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure modernizma.

3.       Analiza Henryja Jamesa kao fundacijske figure naratologije. Vizualne figure Jamesove naratologije.

4.       Rasprava o romanu Washington Square kao naraciji koja dekonstruira uvriježenu književnoperiodizacijsku opreku između viktorijanske književnosti i modernizma.

5.       Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.

6.       Analiza prikazivačkih praksi dviju filmskih verzija Jamesova romana i komparacija s narativnom praksom Jamesova romana.

7.       Čitanje Washington Squarea kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.

8.       Usporedba takve analize Washington Squarea s čitanjem Jamesove novele The Turn of the Screw Shoshane Felman.

9.       Analiza književnopovijesne pozicije pripovjedne proze Edith Wharton kao «zastarjele» sljednice Henryja Jamesa.

10.   Čitanje romana The Age of Innocence prema genealoškome okviru koji mu zadaju romani Henryja Jamesa i The House of Mirth.

11.   Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.

12.   Analiza prikazivačkih praksi Scorseseova filma The Age of Innocence i komparacija s narativnom praksom romana.

13.   Čitanje The Age of Innocence kao alegorije povijesti narativnoga filma i psihoanalize, u dijalogu s kritičkom teorijom Stanleya Cavella.

14.   Rasprava o povijesti kakvu konstituiraju suvremena čitanja pripovjedne proze Henryja Jamesa i Edith Wharton.

15.   Evaluacija.

A.                       Obvezatna

Henry James, Washington Square.

Henry James, The Turn of the Screw.

Edith Wharton, The Age of Innocence.

Shoshana Felman. «Turning the Screw of Interpretation». Yale French Studies. 55-6 (1977). 94-207.

Pamela Knights. «The Social Subject in The Age of Innocence». The Cambridge Companion to Edith Wharton, ur. Millicent Bell. Cambridge: Cambridge University Press. 1995. 20-46.

Dorothy J. Hale. «Henry James and the Invention of Novel Theory». The Cambridge Companion to Henry James, ur. Jonathan Freedman. Cambridge: Cambridge University Press. 1998. 79-101.

Stanley Cavell. Contesting Tears. The Hollywood Melodrama of the Unknown Woman. Chicago i London: The University of Chicago Press. 1996. (uvod i izabrana poglavlja).

Andrew Gibson. Postmodernity, Ethics and the Novel. London i New York: Routledge. 1999. 29-36.

Maurice Blanchot. «The Turn of the Screw». The Book to Come. Stanford: Stanford University Press. 2003. 126-133.

Ian Christie i David Thompson, ur. Scorsese on Scorsese. London i New York: Faber and Faber. 2003. 176-197.

Tatjana Jukić. „Visuality and its Discontents: Novels on Screen and the Case of The French Lieutenant’s Woman”. European Journal for Semiotic Studies. Vol. 15 (2-4). 2003. 555 - 566.

Tatjana Jukić. «Pogovor». Edith Wharton. Kuća veselja, prev. Ivan Ott. Zagreb: Školska knjiga. 2003. 343-352.

Tatjana Jukić. «Nesmireni zavrtanj» (pogovor). Henry James. Okretaj zavrtnja, prev. Tanja Žakula. Zagreb: Profil. 2005. 147-151.

B.                        Dopunska

U pripremi.
dr. sc. Stipe GRGAS, red. prof.

Naziv predmeta: Američka književnost i kultura

Naziv kolegija: Povijest i paradigme američkih studija 1

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: Obavezni za amerikanističku specijalizaciju.

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Upisan diplomski studij.

Ispit: Kontinuirana evaluacija.

Sadržaj: Kao interdisciplinarni znanstveni projekt Američke studije nastaju u specifičnom povijesnom trenutku. U početku su teoretičari američke kulture shvatili književni tekst i slične simboličke artefakte kao mikrokozmos kolektivne psihologije ili integrativnih mitova. Tragalo se za ključnim simbolima ili naracijama koje su ponajbolje iskazivale razlikovnost američkog identiteta i superiornost američkog društvenog ustroja. Jezgrovito kazano, ti su raniji teoretičari tragali za «uporabljivom prošlošću». U potonjem razvoju, poglavito nakon turbulentnih šezdesetih godina, sve se više propitivala ta paradigma, ukazivalo se na njezinu selektivnost i integriranost u dominantnu ideološku diskurzivnu formaciju. Usredotočujući se na sveprisutne učinke ideologije, kasniji su amerikanisti kritički revalorizirali postavke takozvane «škole mita i simbola» usredotočujući se na retoričku dimenziju njezinih tekstova. U vlastitim tekstovima nastojali su uključiti one skupine, iskustva i prostore koji su naprosto bili isključeni iz ranije ekskluzivističkog poimanja američkog identiteta i njegova samo-legitimiranja putem doktrine ekscepcionalizma. U sadašnjoj fazi američkih studija jedan od ključnih uvida jest propitivanje ideološkog kompleksa koji se tijekom povijesti oblikovao združivanjem ekscepcionalizma i demokracije, a koji često funkcionira kao dimna zavjesa koja prikriva američke interese. S obzirom na položaj i ulogu SAD danas u svijetu ne čudi da se niz istraživanja unutar američkih studija okreću pronicljivim dijakronijskim i sinkronijskim analizama američke političke hegemonije.

Cilj: Cilj ovog kolegija jest upoznati polaznike diplomskog studija amerikanistike s povijesnim razvojem i s ključnim raspravama discipline. Na predavanjima i na seminarima pobliže će se sagledati način kako se oblikovala disciplina, koja joj je bila funkcija u američkom kulturalnom prostoru ne samo u SAD nego i u interkulturalnim transakcijama. Nakana je pokazati kako je disciplina registrirala događanja u nedavnoj američkoj povijesti ali i kako nam ona može pomoći razumjeti današnji svijet čiju sudbinu kroje SAD kao jedini preostali hegemon.

Obvezatna literatura:

Polaznici će na pet književnih tekstova ispitati primjenljivost različitih paradigmi. U prvoj godini pokretanja studija obradit će se sljedeći tekstovi:

Charles Brockden Brown, Wieland (An American Tale)

Henry Adams, Democracy

Joan Didion, Democracy

Norman Mailer, Why Are We In Vietnam?

Robert Coover, The Public Burning

Tijekom semestra polaznici su dužni pročitati sljedeće izvorne tekstove iz američkih studija:

F.O. Mathiessen, American Renaissance (1941)

Henry Nash Smith, Virgin Land: The American West as Symbol and Myth (1950)

Charles Feidelson, Symbolism and American Literature (1953)

R.W. Lewis, The American Adam (1955)

Richard Chase, The American Novel and its Tradition (1957)

Harry Levin, The Power of Blackness: Hawthorne, Poe, Melvilee (1958)

Leo Marx, The Machine in the Garden (1965)

Richard Poirier, A World Elsewhere (1966)

Yvor Winters, Maule’s Curse (1938)

Marius Bewley, The Eccentric Design (1963)

A.N. Kaul, The American vision: Actual and Ideal Society in Nineteenth Century Fiction (1964)

Leslie Fiedler, Love and Death in the American Novel (1960)

Russell Reising, The Unusable Past: Theory and Study of American Literature, Methuen, New York and London, 1986.

Donald E. Pease, “New Americanists: Revisionist Interventions into the Canon”, Boundary 2, Spring 1990, 17/1.

Amy Kaplan i Donald E. Pease, Cultures of United States Imperialism, Duke University Press, Durham, 1993.

Philip Fisher, The New American Studies, University of California Press, 1991.

Byron Shafer, Is America Different? A New Look at American Exceptionalism , Clarendon Press, Oxford, 1991.

Andrew J. Bacevich, American Empire: the realities and consequences of US diplomacy, Harvard University Press, 2003.

Ellen Meiksins Wood, Empire of Capital, Verso, London, 2003;

David Harvey, The New Imperialism, Oxford University Press, 2003.;

Michael Mann, Incoherent Empire, Verso, London, 2003.

Kolegij će predočiti razlikovna obilježja američkog pjesništva i izložiti djela pjesnika koji nastavljaju s inovacijama u drugom dijelu dvadesetog stoljeća. Pitanje koje se nameće jest može li se kod tih pjesnika govoriti o postmodernom pjesništvu. Ocrtavajući postmodernu poetiku kolegij će se pozabaviti nizom tekstova usredotočujući pozornost na iznalaženje postmodernističkih obilježja. Pjesnici o kojima će biti riječ u ovom kolegiju su sljedeći: Louis Zukofsky, Charles Olson, John Berryman, Robert Lowell, Robert Duncan, Denise Levrtov, Robert Creeley, John Ashberry, Charles Bernstein.

Helen Vendler, The Harvard Book of Contemporary American Poetry, Harvard Univerity Press.

Louis Zukofsky, “A Statement for Poetry”, Frank O’Hara, “Personism”, Imamu Baraka, “Hunting Is Not Those Heads on the Wall”, Robert Creeley, “A Sense of Measure”, John Ashberry, “The Invisible Avant-Garde” in Jon Cook, Poetry in Theory, Blackwell, 2004.

Bernstein, Charles, A Poetics, Harvard University Press, Cambridge, 1992.

Christopher MacGowan, Twentieth-Century American Poetry, Blackwell.

Conte, Joseph M. 1991. Unending Design: The Forms of Postmodern Poetry. Cornell University Press, Ithaca.

Marjorie Perloff, 21^st Century Modernism

Dopunska literatura:

Gregson, Ian 1996. Contemporary Poetry and Postmodernism: Dialogue and Estrangement. London. Macmillan Press.

Mazzaro, Jerome 198o. Postmodern American Poetry. University of Illinois Press. Chicago.

Lawrence Cahoone, From Modenism to Postmodernism, An Anthology, Blackwell, 2003.

Whitman, «Crossing Brookly Ferry»

Melville “Bartleby the Scrivener”

Dreiser, Sister Carrie

Fitzgerald, The Great Gatsby

Ralph Ellison, Invisible Man

John Rechy, City of Night

Paul Auster, The New York Trilogy

Don DeLillo, Cosmopolis

William Gibson, Neuromancer

Richard Lehan, The City In Literature: An Intellectual and Cultural History, University of California Press, Berkeley, 1998.

Dopunska literatura:

Lewis Mumford, The City in History

Neil Leach, Hieroglyphics: Reading and Experiencing the Modern Metropolis,

Deyan Sudjic, The Hundred Mile City, London, 1993

Ash Amin and Nigel Thrift, Cities: Reimagining the Urban, , Polity, Cambridge, 2003, p. 123

Morton and Lucia White, The Intellectual Versus the City: From Thomas Jefferson to Frankl Lloyd Wright (1962)

Jonathan Raban, Soft City (HarperCollins, London, 1974), p.10

Marshall Berman, All That Is Solid Melts Into Air, Verso, London, 1983.

Frances Fitzgerald, Cities on a Hill: A Journey Through Contemporary American Cultures, A Touchstone Book, Simon and Schuster, New York (1981), 1986

Robert Fishman, Bourgeois Utopias, The Rise and Fall of Suburbia, Basic Books, New York, 1987

Mike Davis, City of Quartz: Excavating the Future in Los Angeles. London: Verso, 1991.

Jencks, C, The Language of Post-Modern Architecture, Academy Editions, London, 1977.

Edward Soja, Postmetropolis, Critical Studies of Cities and Regions, Blackwell, London, 2000.

Joel Garreau, Edge City: Life on the New Frontier, New York, Doubleday, 1991.

Edward W. Soja, Postmodern Geographies, The Reassertion of Space in Critical Social Theory,Verso, london, 1989

Michel Foucault, “Of Other Spaces”, Diacritics 16: 22-7.

Michel Foucault, “Questions of Geography”, in Power/Knowledge, 1980.

Clarence J. Glacken, Traces on the Rodian Shore

Yi-Fu Tuan, “Space and Place: Humanistic Perspective” in Human Geography, editors, John Agnew, David N. Livingstone and Alisdair Rogers, 444-458.

David Harvey, The Postmodern Condition

Greg Garrard, Ecocriticism

Polaznik kolegija dužan je pročitati pet romana koji tematiziraju jednu komponentu američkog prostora.

Dopunska literatura:

Jean Baudrillard, America, Verso, London, 1986.

John R. Stilgoe, Borderland, Origins of the American Suburb, 1980-1938, Yale University Press, New Haven, 1988.

Annette Jaimes, The State of Native America: Genocide, Colonialization and Resistance, South End Press, Boston, 1992.

William Rathje/Cullen Murphy, RUBBISH, the Archeology of Garbage, Harper collins, New York, 1992.

Philip Fisher, Setting and Form in the American Novel, Oxford University Press, Oxford, 1985.

Richard Drinnon, Facing West: The Metaphysics of Indian-Hating and Empire Building, University of Minnesota Press, Minneapolis, 1980.

Gloria Anzaldua, Borderlands/La Frontera, Spinsters, San Francisco, 1987.

David C. Miller, Dark Eden, The Swamp in Nineteenth-Century American Culture, Cambridge University Press, Cambridge, 1989.
dr. sc. Stipe GRGAS, red. prof.

Naziv predmeta: Američka književnost i kultura

Naziv kolegija: Američko sada

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Upisan diplomski studij.

Ispit: Kontinuirana evaluacija.

Cilj kolegija: U sklopu američkih studija, cilj je kolegija upoznati polaznike sa stanjem američke suvremenosti. U kolegiju se polazi od pretpostavke da je napad na Sjedinjene Američke Države 11. rujna događaj kojim započinje jedna nova povijesna konstelacija čije sastavnice – terorizam, ratovi, ugrožavanje ljudskih sloboda, gospodarski potresi, opće stanje neizvjesnosti – bacaju osebujno svijetlo na američki projekt. U izlaganjima i u radu na seminarima nastojat će se ukazati na najvažnije elemente američke suvremenosti i opisati kako je ona dospjela u stanje „razotkrivenosti“ (William Spanos). U tom smislu kolegij nudi kritičku analizu različitih vidova američkog društva i kulture.

Sadržaj kolegija:

Događaj 9/11; rat u Iraku; „razotkrivanje“ ideologije američke iznimnosti; skrivenost kapitala u američkim studijima i nužnost njegova uvažavanja u interpretaciji SAD-a; demokracija kao ideologija;

važnost religije u američkoj tvorbi identiteta; mjesto vojske u američkom imaginariju;

prostorna konfiguracija američke suvremenosti (globalizacija, američki grad, regionalne razlike); imperijalizam i SAD; stanje rasno-etničkih odnosa

Obvezatna literatura:

Polaznici su dužni čitati odabrana poglavlja iz američki studija koja propituju probleme na koje će se ukazivati u kolegiju. Izbor romana Richarda Powersa i Thomasa Pynchona ilustrirat će način kako se opisana suvremenost zrcali u književnim tekstovima.
Dopunska literatura:

Polaznici kolegija uputit će se na periodiku, internetske stranice i druge medije u kojima se bilježi stanje američke suvremenosti.