Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija

Dopunska literatura:

Pinker S. (1995), The Language Instinct. Penguin

Huang, Yan. 2007. Pragmatics. Oxford, New York: Oxford University Press.

Davis, S. (1991) Pragmatics, A Reader, Oxford.
Dopunska literatura:

Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts

Levinson, Stephen C. 1983. Pragmatics. Cambridge, New York, Melbourne: Cambridge University Press.

Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb

Searle, J.R. (1969) Speech Acts. An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge

3. SMJER PREVODITELJSTVO

TRAJANJE DIPLOMSKOG STUDIJA, SMJEROVI I AKADEMSKI NAZIVI:

Diplomski studij anglistike – smjer prevoditeljstvo studira se četiri semestra, nakon završenog preddiplomskog studija anglistike. Prevoditeljski se smjer izvodi kao jednopredmetni i kao dvopredmetni studij. Po završetku studija studenti stječu akademski naziv magistar anglistike – smjer prevoditeljstvo.

Cilj je diplomskog prevoditeljskog studija obrazovanje prevoditelja kao posrednika između jezika i kultura, koji će biti stručnjaci za prenošenje informacija i sadržaja iz jednog jezika u drugi, ali i za oblikovanje teksta. Cilj je studija obrazovati prevoditelja koji će, pored izvrsnog poznavanja stranog i materinjeg jezika, imati i široko opće obrazovanje. Pretpostavka za uspjeh ovog studija je dobro osmišljena integracija teoretskih i praktičnih predmeta odnosno znanja i vještina, tako da teorija počiva na praksi, a praksa se oplemenjuje teoretskim uvidima. Ciljevi koji se postavljaju pred takav studij mogu se uspješno ostvariti samo u malim interakcijskim skupinama, u kojima svatko uči od svakoga, a nastavnik usmjerava cijeli proces prema željenome cilju.

Teorija prevođenja 3 sata P + 1 sat S 6 ECTS bodova

Prijevodne vježbe 4 sata V 5 ECTS bodova

Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika 2 sata P + 2 sata S 5 bodova

Izborni kolegij na Odsjeku (književnost ili lingvistika) min. 4 boda*

VIII. semestar (25 bodova)

Sociolingvistika i jezični varijeteti 2 sata P + 1 sat S 5 bodova

Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S 5 bodova

Institucionalni aspekti hrvatskog i

anglofonih društava 1 sat P + 2 sata V 5 bodova

EU i međunarodne organizacije 1 sat P + 2 sata V 5 bodova

Izborni književni kolegij na Odsjeku min. 5 bodova*

IX. semestar (25 bodova)

Pragmalingvistika 1 sat P + 2 sata S 5 bodova

Kognitivna lingvistika i prevođenje 1 sat P + 2 sata S 5 bodova

Prevoditelj i računalo 1 sat P + 2 sata V 5 bodova

Područja prevoditeljske djelatnosti 1 sat S + 3 sata V 5 bodova
Uvod u usmeno prevođenje 1 sat S + 3 sata V 5 bodova

ili

Diplomski rad 15 bodova

Izborni kolegij iz ponude Sveučilišta min 5 bodova

* U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava predviđena semestralna kvota na ovom studiju. Student može izabrati kolegij druge bodovne vrijednosti, poštivajući ukupnu propisanu kvotu za jedan semestar studiranja.

Teorija prevođenja 3 sata P + 1 sat S 6 bodova

Prijevodne vježbe 4 sata V 5 bodova

Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika 2 sata P + 2 sata S 5 bodova

Sociolingvistika i jezični varijeteti 2 P + 1 S 5 bodova

Leksikologija i leksikografija 1 P + 2 S 5 bodova

ili:

ili:

Pragmalingvistika 1 P + 2 S 5 bodova

ili:

Kognitivna lingvistika i prevođenje 1 P + 2 S 5 bodova

Prevoditelj i računalo 1 P + 2 V 5 bodova

ili:

EU i međunarodne organizacije 1 P + 2 V 5 bodova

Uvod u usmeno prevođenje 1 S + 3 V 5 bodova

Diplomski rad 15 bodova**

* Studenti koji imaju ove kolegije i u programu svog drugog predmeta, obavezni su pohađati oba kolegija.

Opis kolegija – jednopredmetni studij

Naslov kolegija: Teorija prevođenja

Nositelj kolegija: dr.sc. Vladimir Ivir, prof.emeritus; dr.sc. Goranka Antunović, izv.prof.

Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, v.lektor

ECTS-bodovi: 6

Jezik: engleski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: obavezni

Oblik nastave: 3 sata predavanja i 1 sat seminara

Uvjeti: upis u 7. semestar

Ispit: pismeni

Sadržaj: teorija prevođenja / znanost o prevođenju; vrste i oblici prevođenja; prevoditeljeva pomagala i resursi; konceptualizacije i definicije prevođenja kroz povijest; društvene funkcije prevođenja; prevođenje i kultura; prijevodna ekvivalencija; adekvatnost i prihvatljivost prijevoda; prijevodne strategije; norme i prevođenje; funkcionalistički pristupi prevođenju; tekstualno-lingvistički pristupi; pragmalingvistički pristupi; analiza diskursa i registra pri prevođenju; prevođenje za audiovizualne medije; književno prevođenje; prevoditeljska etika

Cilj: upoznavanje sa suvremenim teorijama prevođenja i s ključnim znanstvenim pristupima proučavanju prevođenja te usvajanje metajezika za studij prevoditeljstva

Referentna literatura:

Baker, Mona. 1998/2001. Routledge Encyclopedia of Translation Studies. London i New York: Routledge.

Bowker, Lynne et al. (eds.). 1998. Unity and Diversity. Current Trends in Translation Studies. St. Jerome Publishing Ltd.

Ivir, Vladimir. 1984. Teorija i tehnika prevođenja. Novi Sad: Centar "Karlovačka gimnazija" Sremski Karlovci, Zavod za izdavanje udžbenika u Novom Sadu.

Munday, Jeremy. 2001. Introducing Translation Studies. Theories and Applications. London i New York: Routledge.

Qvale, Per. 2003. From St. Jerome to Hypertext. Manchester: St. Jerome Publishing.

Venuti, Lawrence (ur.). 2000. The Translation Studies Reader. London i New York: Routledge.

znanstveni članci i prezentacije dostupni na http://omega.ffzg.hr/

Kolegij obuhvaća prevođenje stručnih i znanstvenih tekstova s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik. Zastupljena su područja društvenih, humanističkih i prirodnih znanosti, a poseban dio kolegija posvećen je prevođenju stručnih tekstova iz područja ekonomije. Posebna se pozornost poklanja usklađenosti prijevoda s karakterističnom idiomatikom ciljnog jezika te s normama relevantnima za konkretni tip teksta i funkcionalni stil. Konkretni se prijevodni zadaci smještaju u stvarne ili zamišljene komunikacijske situacije te se ukazuje na potencijalni utjecaj različitih čimbenika na oblikovanje prijevodnog teksta.

Nord, Christiane. 1997. Translating as a Purposeful Activity. Manchester: St. Jerome Publishing.

Baker, Mona.1992. In Other Words. A Coursebook on Translation. London: Routledge

Dvojezični rječnici, primjerice:

Bujas, Željko. Veliki hrvatsko-engleski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus

i Bujas, Željko. Veliki englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Nakladni zavod Globus

Grupa autora. Englesko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga

Hornby, A. S. Oxford Advanced Learner's Dictionary. Oxford: Oxford University Press

Anić, V. Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber

Enciklopedijski rječnici, primjerice:

The New Oxford Dictionary of English, ili

Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged

Anić, V. i dr. Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi liber

Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford: Oxford University Press.

Špiljak, V. Englesko-hrvatski poslovni rječnik. Zagreb: Masmedia.

Badurina L. - Marković I. - Mićanović K. (2007.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica hrvatska.

Silić J. - Pranjković I. (2005.) Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Zagreb: Školska knjiga.

Hrvatski enciklopedijski rječnik (2002.) Zagreb: Novi liber.

Dodatna:

Anić, Vladimir (1991.) Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber. (i elektronsko izdanje)

Babić, S. - Finka, B. - Moguš, M. (1996.) Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga.

Barić, E. - Lončarić, M. - Malić, D. - Pavešić, S. - Peti, M. - Zečević, M. - Znika, M. (1995.) Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Hrvatski jezični savjetnik. (1999.). Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Pergamena - Školske novine. (odabrana poglavlja)

Kovačević, M. - Badurina, L. (2001.) Raslojavanje jezične stvarnosti. Rijeka: Izdavački centar.

Silić, J. (2006.) Funkcionalni stilovi. Zagreb: Disput.

Škiljan, D. (2000.) Javni jezik. Zagreb: Izdanja Antibarbarus.

razumijevanju naravi jezika kao i boljem razumijevanju odnosa jezika i društva ispitujući jezik u

društvenom kontekstu. Sociolingvistika se koristi spoznajama antropologije, dijalektologije, analize

diskursa, geolingvistike, jezika u kontaktu, socijalne psihologije jezika i sociologije jezika.

mogućnost da se upoznaju s društvenom i političkom funkcijom varijeteta engleskoga jezika, što je

korisno u komunikaciji i u interpretaciji tekstova.

Literatura:

Obavezna:

Wardaugh, Ronald An Introduction to Sociolinguistics, Blackwell (IV izd.)

Trudgill, Peter Sociolinguistics, Language and Society, Penguin (IV.izd.)

Dopunska:

Hudson, Richard Sociolinguistics Cambridge University Press(2.izd.)

Romaine, Suzanne An Introduction to Sociolinguistics, Oxford Univ.Press (II izd.)

Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija

Nositelj kolegija: dr. sc. Milena Žic Fuchs, izv. prof.

Nastavnici: Jelena Parizoska, asistent; Vlatko Broz, asistent

ECTS-bodovi: 5

Jezik: engleski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni na jednopredmetnom, izborni na dvopredmetnom

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara

Uvjeti: upis u 8. semestar

Ispit: pismeni i praktikum za usvajanje vještina korištenja rječničkih i ostalih referentnih pomagala

Sadržaj: leksikologija vs. leksikografija, leksički sustav jezika, riječ kao temeljna jedinica vokabulara nekog jezika i njen odnos prema ostalim jedinicama, tvorba riječi (sufiksacija, prefiksacija, konverzija, neologizmi), leksičko značenje, homonimija, sinonimija, antonimija, kolokacije, frazeologizmi, idiomi, tipovi i vrste rječnika, glosari, tezaurusi, slikovni rječnici, jednojezični, dvojezični i višejezični rječnici, opći i stručni rječnici, organizacija rječničke natuknice

Cilj: razumijevanje teoretskih postavki na kojima počiva izrada i upotreba rječnika

Literatura:

Obavezna:

Coleman, Julie and Kay, Christian J., ur. (1998), Lexicology, Semantics and Lexicography. John Benjamins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia

Lakoff, G. and Johnson, M. (1980), Metaphors We Live By. The University of Chicago Press, Chicago and London

Dopunska:

Cowie, A.P. (2001), Phraseology: Theory, Analysis and Applications, OUP

Cruse, D.A. (1986) ‘The syntagmatic delimitation of lexical units’. u: Lexical Semantics. London: Cambridge University Press.

Fernando, C. (1996) Idioms and Idiomaticity. Oxford: Oxford University Press.

Gläser, Rosemarie. (1986), Phraseologie der englischen Sprache, Tübingen: Niemeyer

Horn, G.M. (2003) ‘Idioms, metaphors and syntactic mobility’. Journal of Linguistics 39, 245- 273.

Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things, Chicago-London: The University of Chicago Press,

Mackin, R. (1978), ‘On Collocations: “words shall be known by the company they keep”’. u: P. Strevens (ur) In Honour of A. S. Hornby. Oxford University Press.

Maèek, D. (1992-1993), ‘Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza’. Filologija 20-21, 263-276.

McMordie, W. (1972), English Idioms and How To Use Them, Oxford: OUP

Menac, A. (1978), ‘Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije’. Filologija 8, 219-226.

Moon, Rosamund. (1998), Fixed Expressions and Idioms in English, Oxford: Clarendon Press

Studenti se upoznaju s političkim, pravnim i ekonomskim sustavom RH – ustrojstvom i načinom funkcioniranja najvažnijih institucija i organizacija, područjem i logikom njihove djelatnosti. Opisuju se odgovarajući sustavi u anglofonim društvima, u prvom redu britanskom i američkom te se ukazuje na sličnosti i razlike među korespondentnim institucijama. Studente se poučava službenim nazivima institucija i organizacija, ukazuje se na ustaljena rješenja u prevođenju tih naziva, kao i na nedoumice, probleme i logiku njihovog rješavanja.

Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje spoznaja o institucionalnimm aspektima hrvatskog i nekoliko anglofonih društava, neophodnih prevoditeljima za razumijevanje brojnih poslovnih i stručnih tekstova i komunikacijskih situacija, kao i za pronalaženje najboljih prijevodnih rješenja i osiguranje uspješne komunikacije među osobama upoznatima s različitim društvenim i institucionalnim okvirima.

Alcaraz, Enrique and Hughes, Brian. Legal Translation Explained. St. Jerome Publishing Ltd.2002

Asensio, Robert Mayoral. Translating Official Documents. St. Jerome Publishing Ltd.2003

Bičanić, I. – Franičević, V. (2004): Understanding Reform: The Case of Croatia, Vienna Institute for International Economic Studies http://www.wiiw.at/balkan/ ; Gligorov, V. ur. (2005): Understanding Reform in South East Europe, WIIW, Beč

Bartlett, W. Croatia. Between Europe and the Balkans, Routledge, London / New

York, 2003

Goldstein, I. Croatia. A History, Hurst and co., London, 1999 (2. izdanje 2001)

Kasapović, M. Ten Years of Democratic Transition in Croatia 1989-1999

Oakland, John (2002), British Civilization – An Introduction, London – New York: Routledge, 5.izd.

Patterson, S. C. A More Perfect Union: Introduction to American Government, Brooks/Cole

Whitaker's Almanack, A&C Black, London, recentno izdanje

Wilson, J. Q. American Government: Institutions and Policies

Naziv kolegija: EU i međunarodne organizacije

Nositelj kolegija: dr.sc. Nataša Pavlović, v. lektor

Nastavnik: dr.sc. Nataša Pavlović, v. lektor

ECTS-bodovi: 5

Jezik: engleski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar

Status : obvezatni na jednopredmetnom, izborni na dvopredmetnom

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi

Uvjeti: položene Prijevodne vježbe

Ispit: pismeni

Sadržaj kolegija:

Kolegij upoznaje studente s Europskom unijom, njezinim institucijama i tijelima, načinima funkcioniranja, zajedničkim politikama i aktivnostima; s osnovnim elementima pravne stečevine EU te interakcijom hrvatskog i europskog zakonodavstva; s različitim djelatnostima i projektima pod vodstvom MEI-a. U završnom dijelu kolegija predstavlja se ustrojstvo i rad drugih međunarodnih institucija i organizacija, npr. Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, OESS-a i dr. Studenti se upoznaju s različitim vrstama tekstova koji se prevode s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski za EU i ostale međunarodne organizacije. Na vježbama se prevode reprezentativni primjeri različitih vrsta tekstova (direktive, izvještaji, brošure, odluke i sl.)

Omogućiti stjecanje znanja o EU i drugim međunarodnim organizacijama, koje su izuzetno relevantne u praksi stručnih prevoditelja - kao tema, kao referentna pozadina i kao radni kontekst.

Fontaine, P., Europe in 12 lessons, (European Commission), 2003, 62 pp

Key facts and figures about the European Union, European Commission, 2004,

70 pp

Croatian Accession to the European Union,Volume 2 Institut za javne financije I

Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb,
O prevođenju:

Šarčević, S., ed. Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union, Faculty of Law, University of Rijeka, Rijeka 2001

Wagner, E., S. Bech & J. M. Martinez, Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester, 2002

priručnici i glosari MVPEI-a

Ovaj dio kolegija obuhvaća pragmalingvističke sadržaje, problematizirajući prije svega komunikacijsko djelovanje jezikom, različite oblike komunikacijske interakcije, govorne činove, funkcije teksta i dr., s posebnim obzirom na vidove jezičnog djelovanja važne za prijevodni proces.

djelovanja jezikom i time ih pripremiti za što svrhovitiju i što primjereniju upotrebu jezika prilikom

prevođenja.

Literatura:

Davis, S. (1991) Pragmatics, A Reader, Oxford

Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb

Jakobson, Roman (1960/1964/), Linguistics and Poetics u: T.A.Sebeok (ur.), Style in

Language, Cambridge, Massachusetts: The M.I.T. Press, 232-239

Dopunska:

Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts

Leech, G. (1983) Principles of Pragmatics, Longman

Searle, J.R. (1969) Speech Acts. An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge

Kolegij obrađuje izabrane teme iz područja teorije prevođenja iz perspektive kognitivne lingvistike.U

seminaru se objašnjavaju teorijske sličnosti i razlike kognitivnog i komunikacijskog pristupa

prevođenju. Obrađuju se pojmovi iz kognitivne lingvistike koji imaju presudan značaj kod postizanja

ekvivalencije u prevođenju (odnos lika i pozadine, konceptualna metafora, kategorizacija i dr.) te se

pokazuje način na koji se oni ostvaruju u prijevodima, prvenstveno s hrvatskoga na engleski i

engleskoga na hrvatski. Posebna se pažnja posvećuje prevođenju gramatike i prevođenju kulture.

Cilj:

Cilj je ovog seminara upoznati studenta s pristupom teoriji i praksi prevođenja koji proizlazi iz

kognitivne lingvističke teorije. Stečeno znanje studentima koristi kao pomoć pri prepoznavanju

potencijalnih problema pri prevođenju, naročito s i na engleski jezik.

Tabakowska, E. (1993). Cognitive Linguistics and Poetics of Translation. Tübingen: Gunter Narr Verlag

Croft, W. i Cruse, D. A. (2004).Cognitive Linguistics. Cambridge University Press.

Ivir, Vladimir (1981). Formal correspondence vs. translation equivalence revisited. Poetics Today. 2: 51-59.

Ivir, Vladimir (1987). Functionalism in contrastive analysis and translation studies. Functionalism in Linguistics, ed. by Dirven, René, Vilém Fried, 471-481. Amsterdam/Philadeplhia: John Benjamins.

Ivir, Vladimir (1991-1992). On the non-algorithmic nature of translation theory. Studia Romanica et Anglica Zagrebiensia. 36-37: 85-91.


Naziv kolegija: Prevoditelj i računalo

Nositelji kolegija : dr.sc. Marko Tadić, izv. prof., dr.sc. Sanja Seljan, docent

Nastavnici: dr.sc. Marko Tadić, izv. prof., dr.sc. Sanja Seljan, docent, dr.sc. Nataša Pavlović, viši lektor

ECTS-bodovi: 5

Jezik: engleski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar (ljetni)

Status: obvezatni na jednopredmetnom, izborni na dvopredmetnom*

Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata vježbi

Uvjeti: položene Prijevodne vježbe

Ispit: pismeni

Sadržaj kolegija:

Kolegij upoznaje polaznike s uporabom računalnolingvističkih spoznaja u postupku prevođenja uz poseban osvrt na jezične resurse i alate. Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka, kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit će stavljen na paralelne korpuse, njihovo sastavljanje, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konačnici, rezultira prijevodnom memorijom (translational memory) te na njihovu uporabu u razvijanju sustava za statističko i oprimjereno strojno prevođenje. Na području jezičnih alata polaznici će se upoznati s alatima za pronalaženje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za strojno potpomognuto prevođenje (machine aided translation) uz upoznavanje sa najraširenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit će posvećen i sustavima za strojno prevođenje.

Približiti studentima mogućnosti uporabe računala u prevoditeljskoj djelatnosti; upoznati ih s elektronskim rječnicima i leksičkim bazama podataka, računalno pretraživim korpusima; osposobiti ih za uporabu različitih jezičnih alata i pomagala za strojno potpomognuto prevođenje.

Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide,

(http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).

Atkins, B. T. S.–Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press.

(odabrani članci)

Austermuhl, F. Electronic Tools for Translators. Manchester: St. Jerome. (http://www.stjerome.co.uk/practices/tools.html

Bratanić, Maja (1991) "Korpusna lingvistika ili sretan susret", Zagreb: Radovi Zavoda za slavensku

filologiju 26.

EAMT (European Association for Machine Translation) Archive, (http://www.eamt.org/archive)

McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)

Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)

Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.

Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.

Tadić, Marko (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Zagreb: Exlibris.

Studenti se upoznaju sa specifičnostima prevoditeljskog posla u različitim radnim kontekstima, profesionalnim normama i standardnom praksom u našoj sredini, različitim prijevodnim tehnikama i specifičnim vještinama, jezičnim i drugim normama karakterističnima za pojedinu djelatnost odnosno pojedine tipove tekstova, relevantnim poslodavcima u pojedinim područjima. Izbor prevoditeljskih djelatnosti obuhvaća tipične poslove sudskih tumača, prevoditelja za film i TV, književnih prevoditelja, usmenih prevoditelja, prevoditelja u izvještajnoj agenciji i agenciji za oglašavanje, rad na lokalizaciji softvera i webstranica, prevoditeljski poslovi u gospodarskim organizacijama ili u državnoj upravi i sl.).

Cilj je kolegija da stuentima, kroz stjecanje preciznije slike o raznolikosti prevoditeljskih poslova, o načinima njihovog izvođenja, o normama koje ih reguliraju, kao i o situaciji na domaćem tržištu, većim poslodavcima i sl., omogući da se po završetku studija što lakše uključe u prevoditeljsku struku.

Nastava se izvodi 4 sata tjedno kao kombinacija izlaganja voditelja kolegija ili gostiju o pojedinoj prevoditeljskoj djelatnosti i praktičnog dijela, u kojem se prevode tipični tekstovi (žanrovski, jezično-stilski). Kolegij obuhvaća i višednevnu praksu u nekoj od relevantnih institucija i/ili agencija (HRT; MVPEI, izdavačka kuća, izvještajna agencija, agencija za oglašavanje, ured sudskog tumača i dr.)

Beverly Adab and Cristina Valdes (eds.). Key Debates in the Translation of Advertising Material. Special Issue of The Translator (Volume 10/2, 2004)

Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm: Transedit. (prijevod za potrebe HRT-a)

Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome

Priručnik za prevođenje pravnih akata Europske unije (2002), Zagreb: Minstarstvo za europske integracije

Šarčević, S. (2000) New Approach to Legal Translation, Haag-London-Boston: Kluwer Law International

Naziv kolegija: Uvod u usmeno prevođenje

Nositelj kolegija: dr.sc. Goranka Antunović, izv.prof.

Nastavnik: dr.sc. Goranka Antunović, izv.prof.

ECTS-bodovi: 5

Jezik: engleski i hrvatski

Trajanje: 1 semestar (zimski)

Status: alternativni (izbor između dva kolegija)

Oblik nastave: 1 sat seminara i 3 sata vježbi

Uvjeti: položen kolegij Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava ili EU i međunarodne organizacije

Ispit: pismeni

Sadržaj:

Studenti se upoznaju s osnovnim načelima i glavnim tehnikama usmenog prevođenja te s načinima na koji se ono prakticira u našoj sredini. Izvode se predvježbe za usmeno prevođenje (vježbe pamćenja, analize teksta, razdvojene pažnje) te se vježba konsekutivno i simultano prevođenje.

Cilj je kolegija pružiti studentima teoretske spoznaje o usmenom prevođenju i omogućiti im da u ograničenoj mjeri razviju praktične vještine. Ostvarena razina obje komponente treba biti dovoljna da omogući daljnji razvoj samostalnim radom i vježbom.

Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome

Razlike postoje u statusu pojedinih kolegija. U okviru dvopredmetnog studija kolegiji imaju sljedeći status:

Teorija prevođenja obavezni

Prijevodne vježbe obavezni

Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika obavezni

Sociolingvistika i jezični varijeteti obavezni

Leksikologija i leksikografija alternativni

Izborni književni kolegij na Odsjeku alternativni

Institucionalni aspekti hrvatskog alternativni

i anglofonih društava

EU i međunarodne organizacije alternativni
IX. semestar

Pragmalingvistika alternativni

Kognitivna lingvistika i prevođenje alternativni

Prevoditelj i računalo alternativni

EU i međunarodne organizacije alternativni

Područja prevoditeljske djelatnosti alternativni

Uvod u usmeno prevođenje alternativni

DIPLOMSKA OBAVEZA
Diplomska obaveza na dvopredmetnom studiju prevoditeljstva ispunjava se tijekom 10. semestra. Obuhvaća izradu diplomskog rada.

Diplomski rad donosi studentu 15 ECTS-bodova. Sastoji se od prijevoda pet tematski, žanrovski i stilski različitih tekstova, ukupnog opsega 80 autorskih kartica. Prevodi se s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, pri čemu omjer broja tekstova iznosi 2:3 ili 3:2 (prema izboru studenta).

nastavnik: Nataša Pavlović

nastavnici: N. Pavlović, S. Veselica-Majhut

nastavnici: A. Peti-Stantić, M. Kraljević

nastavnik: D. Kalogjera, M. Grubišić

nastavnici: J. Parizoska, V. Broz

anglofonih društava nastavnik: S. Veselica-Majhut

nastavnik: N. Pavlović

nastavnici: M. Stanojević, M. Kraljević

nastavnik: M. Stanojević

Prevoditelj i računalo nositelji kolegija: M. Tadić, S. Seljan

nastavnici: M. Tadić, S. Seljan, N. Pavlović

nastavnici: N. Pavlović, vanjski suradnici

nastavnik: G. Antunović

Diplomski studij anglistike nastavničkog smjera traje četiri semestra, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv: magistar anglistike, nastavnički smjer. Taj je studij moguće studirati samo kao jednopredmetni diplomski studij. Dio nastave koji izvodi Odsjek za anglistiku u načelu se odvija na engleskom jeziku. Uvjet za upis završen je preddiplomski studij anglistike kao A predmeta.

Osim anglističkih kolegija studij uključuje i kolegije koji su zajednički za sve diplomske studije nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te izborne kolegije izvan struke.

Ciljevi studija:

Diplomski studij anglistike nastavničkog smjera osigurava studentu nužne uvjete za stjecanje licence za izvođenje nastave engleskog jezika u svim tipovima škola. Studij je koncipiran tako da, zajedno s preddiplomskim studijem anglistike, budućem nastavniku daje temelje anglističke struke i minimalnu nastavničku kompetenciju. Studij kao cjelina predstavlja temelj za cjeloživotno obrazovanje budućega nastavnika engleskoga jezika.

(1) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike kao A predmeta): student upisuje kompletan program jednopredmetnog nastavničkog studija anglistike.