Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija

Sadržaj:

1. Uvod ……….………………………..……………………………………………. 1

2. Opći dio

(Preddiplomski i diplomski studij, uvjeti upisa i akademski naziv na kraju studija) ……………………………………………………………………………………….. 3

• 
  Književno-kulturološki smjer ………………………………………………... 4
  
• 
  Smjer lingvistika ………………………………………………………………. 43
  
• 
  Smjer prevoditeljstvo …………………………………………………………. 67
  
• 
  Nastavnički smjer …………...………………………………………………… 87
  

1. UVOD

1. 
   1. Programi koje nudi Odsjek za anglistiku imaju važnu ulogu iz nekoliko razloga. U razdoblju europskih integracijskih procesa razumijevanje drugih kultura važno je za kvalitetu i brzinu tih procesa. Britanska, irska, američka i druge anglofone kulture imaju pri tome prioritetno mjesto s obzirom da se upravo na tim pozicijama formiraju kulturološke i idejne prosudbe koje će definirati temeljne integracijske pretpostavke i biti polazištem u pregovorima između nacionalne i integracijske kulture. Jednu od ključnih ulogu u tim procesima imat će dobro obrazovani anglisti bilo kao posredni ili neposredni sudionici zahvaljujući upravo svome nijansiranome poznavanju jezika i načina njegovoga funkcioniranja, ali i razumijevanju i prihvaćanju temeljnih demokratskih i etičkih postavki za koje ih studij priprema u književno-kulturološkim i lingvističkim kolegijima.
   

2. Europske integracije pretpostavljaju uvažavanje multikulturalizma i hibridnosti. Stoga programi na Odsjeku za anglistiku žele potaći studente/ice na komparativno sagledavanje i uvažavanje kulturnih različitosti. Iz tog razloga anglistika u svome programu nudi i skandinavistiku kao cjelovit studij te će nuditi kolegije («module») iz hibernistike, australistike, kanadistike, kao i predmete iz ženskih i etničkih studija.

2. 
   Odsjek za anglistiku ima veliko iskustvo u provođenju predloženog programa. Uz dosadašnji četverogodišnji studij anglistike kao nastavničkoga i stručnoga studija, u okviru Odsjeka postoji i poslijediplomski studij amerikanistike te znanstveni i stručni studij prevoditeljstva. Nastavnici s ovoga Odsjeka sudjeluju i u poslijediplomskome studiju lingvistike, književnosti i metodike, kao i na brojnim znanstveno-istraživačkim projektima
   

3. 
   Programi diplomskih studija na Odsjeku za anglistiku biti će zanimljivi gospodarskim i kulturnim, kao i državnim institucijama, u prvom redu Ministarstvu znanosti i obrazovanja te Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.
   

4. 
   Studij se odvija gotovo bez iznimke na engleskome jeziku, pa je stoga u potpunosti otvoren studenti/ca/ma s drugih europskih sveučilišta. Istovremeno, veliki je dio kolegija sličan i/ili zamjenjiv sa kolegijima koji se nude na drugim anglistikama /amerikanistikama širom Europe.
   

2. OPĆI DIO

2.1. Anglistika

2.8. Završetkom preddiplomskog studija stječe se naziv baccalaurea/baccalaureus humanističkih znanosti, smjer anglistika. Završetkom diplomskog studija stječe se naziv magistra/magistar anglistike, smjer engleska književnost i kultura, smjer američka književnost i kultura, smjer lingvistika, smjer prevoditeljstvo ili nastavnički smjer.

1. 
   KNJIŽEVNO-KULTUROLOŠKI SMJER
   

1. 
   ANGLISTIKA – jednopredmetni i dvopredmetni A studij
   

Cilj studija je usvajanje znanja i vještina vezanih uz upoznavanje i razumijevanje specifičnosti jezika i kulturalne povijesti raznorodnih kultura (američke, engleske i drugih anglofonih kultura) i razvijanje sposobnosti «pomnoga čitanja» te drugih kritičkih metoda interpretacije teksta, kontekstualizacija teksta u njegov povijesni i kulturološki kontekst, uvida u povijesnu ili psihološku motivaciju ponašanja likova, ali i uočavanja specifičnih vrijednosti pojedinih kultura i njihovu povijesnu uvjetovanost kako u književnosti tako i u književnoj kritici i teoriji. Šire, cilj je razvijanje intelektualnih, prosudbenih i etičkih sposobnosti potrebnih za rješavanje zadataka visoke složenosti za koje je potrebno solidno humanističko obrazovanje, tolerantan odnos prema kulturalnim specifičnostima, visoka etičnost. Takvi kadrovi moći će raditi u posredovanju kulture putem medija ili predstavništava, (diplomatskih i dr.) te drugim privatnim i javnim institucijama u kojima je potrebno poznavanje jezika i anglofonih kultura, kreativnost, komunikativna kompetencija, sposobnost rješavanja složenih zadataka te sposobnost timskog predvođenja.

Nakon što stekne 60 ECTS bodova (dvopredmetni) ili 90 ECTS bodova (jednopredmetni), napiše radnju i zadovolji druge eventualne uvjete koje propiše Odsjek ili Fakultet, student/ica stječe naziv magistra/magistar anglistike, smjer engleska književnost i kultura ili smjer američka književnost i kultura.

Specijalizacije

1. 
   Dvopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu
   

Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju ukupno 8 predmeta, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 45 bodova iz odslušanih predmeta, te 15 bodova iz završnog rada. U prvom semestru studenti upisuju 3, u drugom 2 i u trećem 3 predmeta. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija. Studenti upisuju tri vrste predmeta:

1. 
   Jezgreni predmet iz ponude katedre za književnost—ukupno 5 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 2 predmeta iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 2 predmeta iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te najmanje jedan predmet iz britanskog modernizma.
   
2. 
   Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij književnosti; po dogovoru s mentorom).
   
3. 
   Predmet iz ponude drugih odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.
   
4. 
   Jedan predmet iz književno-kulturološke ponude Odsjeka, ili iz opće ponude fakulteta.
   

2. 
   Jednopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na englesku književnost i kulturu
   

Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju ukupno 12 kolegija, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova, a završni rad nosi 15 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 72 bodova iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog znanstvenog rada te 15 bodova iz završnog rada. U prva tri semestra studenti upisuju po 11 predmeta, te u četvrtom 1 predmet. U devetom semestru studenti izrađuju samostalni znanstveni rad u dogovoru sa mentorom, koji nosi 3 bodova. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija. Studenti upisuju tri vrste predmeta:

1. 
   Jezgreni predmeti iz ponude katedre za književnost - ukupno 7 književnih (ili kulturoloških) predmeta. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: najmanje 2 predmeta iz starije engleske književnosti (do 1700), najmanje 2 predmeta iz književnosti britanskog 19. stoljeća, te ukupno 2 predmeta iz britanskog modernizma i postmodernizma.
   
2. 
   Lingvistički predmeti iz ponude Odsjeka za anglistiku - 2 predmeta (relevantna za studij književnosti; po dogovoru s mentorom).
   
3. 
   Predmeti iz ponude drugih odsjeka - 3 predmeta. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi Odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.
   

3. 
   Dvopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu
   

Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju ukupno 8 predmeta, te završni rad. Svi anglistički predmeti iz književnosti nose po 6 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 45 bodova iz odslušanih predmeta, te 15 bodova iz završnog rada. U prvom semestru studenti upisuju 3, u drugom 2 i u trećem 3 predmeta. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija. Studenti upisuju četiri vrste kolegija:

1. 
   Jedan predmet iz starije engleske književnosti.
   
2. 
   4 književna (ili kulturološka) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća.
   
3. 
   Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij amerikanistike; po dogovoru s mentorom).
   
4. 
   Dva kulturološka predmeta od kojih jedan može biti iz ponude Odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.
   

3. 
   Jednopredmetni diplomski studij anglistike književno-kulturološkog smjera s posebnim obzirom na američku književnost i kulturu
   

Studij se odvija u četiri semestra. Studenti upisuju ukupno 12 kolegija, te završni rad. Svi anglistički kolegiji iz književnosti nose po 6 bodova, a završni rad nosi 15 bodova. U ukupnom zbroju student treba imati 72 bodova iz odslušanih predmeta, 3 boda iz samostalnog znanstvenog rada te 15 bodova iz završnog rada. U prva tri semestra studenti upisuju po 11 predmeta, te u četvrtom 1 predmet. U devetom semestru studenti izrađuju samostalni znanstveni rad u dogovoru sa mentorom, koji nosi 3 bodova. U četvrtom semestru studenti pišu završni rad u dogovoru s mentorom; završni rad je potrebno prijaviti početkom trećeg semestra diplomskog studija. Studenti upisuju četiri vrste predmeta:

1. 
   Jedan predmet iz starije engleske književnosti, i jedan iz nekog drugog razdoblja engleske književnosti.
   
2. 
   5 književnih (ili kulturoloških) predmeta s američkom tematikom. Gledajući ukupno cijelu sliku studija književnosti, odnosno preddiplomski kao i diplomski ciklus, studenti moraju zadovoljiti slijedeće uvjete: najmanje 1 predmet iz američke književnosti 19. stoljeća, te 2 predmeta iz američke književnosti 20. stoljeća.
   
3. 
   Lingvistički predmet iz ponude Odsjeka za anglistiku (relevantan za studij amerikanistike; po dogovoru s mentorom)
   
4. 
   Četiri kulturološka predmeta od kojih jedan do dva mogu biti iz ponude Odsjeka. Na drugim Odsjecima studenti mogu upisivati predmete koji imaju relevantnost za proučavanje književnosti i kulture. To su predmeti koji se nalaze u redovnoj diplomskoj ponudi odsjeka za komparativnu književnost, kroatistiku, povijest, povijest umjetnosti, antropologiju, sociologiju, etnologiju. Popisi tih predmeta bit će utvrđeni u dogovoru s tim odsjecima.
   

OBVEZATNA

DOPUNSKA

1973.

1988.

Harold B. Segel. The Baroque Poem. New York: Dutton, 1974.

Frank Warnke. Versions of Baroque. New Haven & London: Yale University Presss, 1975.

Janja Ciglar-Žanić. Neka veća stalnost. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti, 2001.

Janja Ciglar-Žanić. “Fatal Fascination or Calculated Choice: The Conceit in English Seventeenth

Century Poetry”. Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 31-32 (1986/87), 3-20.

Janja Ciglar-Žanić. “Koliko je metafizička engleska metafizička poezija”. Umjetnost riječi 1 (1988),

73-92.

OBVEZATNA:

B. Ashcroft, G. Griffiths, H. Tiffin, eds., The Post-Colonial Studies Reader, London: Routledge, 1995. (izbor)

B. Ashcroft, G. Griffiths, H. Tiffin, The Empire Writes Back, London and New York: Routledge, 1989.

E. Boehmer, Colonial and Postcolonial Literature, Oxford: Oxford University Press, 1995.

D. Brydon, H. Tiffin, Decolonising Fictions, Sydney: Dangaroo Press, 1993.

DOPUNSKA:

Homi K. Bhabha, The Location of Culture, London: Routledge, 1994.

Edward W. Said, Culture and Imperialism, London: Chatto & Windus, 1993.

Steven S. Slemon, H. Tiffin, After Europe, Sydney: Dangaroo Press, 1992.

Cynthia Sugars, ed., Unhomely States: Theorizing English-Canadian Postcolonialism,Mississauga: Broadview Press, 2004.

Jean-Pierre Durix, Mimesis, Genres and Post-Colonial Discourse: Deconstructing Magic Realism, London: Macmillan Press, 1998.

Northrop Frye, Reflections on the Canadian Literary Imagination, Roma: Bulzoni Editore, 1991.

Ania Loomba, Colonialism/Postcolonialism, London and New York: Routledge, 1998.

OBAVEZNA

Norbrook. Edited by H. R. Woudhuysen. London: Penguin Books, 1993.

With contributions from Meg Bateman, Kate Chedgzoy, and Julie Saunders.

Gary Waller. English Poetry of the Sixteenth Century. Second edition. London & New York:

Longman, 1993.

Isabel Rivers. Classical and Christian Ideas in English Renaissance Poetry. London: George Allen &

Unwin, 1979.

Maurice Evans. English Poetry in the Sixteenth Century. Second edition, completely revised. New

York: W. W. Norton, 1967.

IZBORNA

The Cambridge Companion to English Literature 1500-1600. Edited by Arthur F. Kinney. Cambridge:

Cambridge University Press, 2000.

Clive Staples Lewis. The Discarded Image: An Introduction to Medieval and Renaissance Literature.

Cambridge: Cambridge University Press, 1964.

Clive Staples Lewis. English Literature in the Sixteenth Century Excluding Drama. Oxford: Clarendon

Press, 1954.

H. A. Mason. Humanism and Poetry in the Early Tudor Period. London: Routledge & Kegan Paul,

1959.

Press, 1967.

Elizabeth Heale. Wyatt, Surrey and Early Tudor Poetry. London & New York: Longman, 1998.

English Renaissance Literary Criticism. Edited by Brian Vickers. Oxford: Clarendon Press, 1999.

Wendy Wall. The Imprint of Gender: Authorship and Publication in the English Renaissance. Ithaca

& London: Cornell University Press, 1993.

Arthur F. Marotti. Manuscript, Print, and the English Renaissance Lyric. Ithaca & London: Cornell

University Press, 1995.

Jane Hedley. Power in Verse: Metaphor and Metonymy in the Renaissance Lyric. University Park &

London: The Pennsylvania State University Press, 1988.

Ilona Bell. Elizabethan Women and the Poetry of Courtship. Cambridge: Cambridge University Press,

1998.

Roger Kuin. Chamber Music: Elizabethan Sonnet-Sequences and the Pleasure of Criticism. Toronto:

Michael R. G. Spiller. The Development of the Sonnet: An Introduction. London & New York:

Routledge, 1992.

Nositelj kolegija: prof. dr. Janja CIGLAR-ŽANIĆ

Nastavnik: Tamara PETRIĆ, asistentica

Naziv predmeta: Starija engleska književnost

Naziv kolegija: Srednjovjekovni izvori engleske renesansne drame

ECTS bodovi: 6 bodova

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Pismeni.

Sadržaj: S jedne strane, kolegij nastoji osvijetliti smisao odnosno funkciju srednjovjekovne engleske kršćanske drame, koji se smisao – kao i smisao drame uopće, kao književnog žanra – pripisuje obrednom kontekstu u kojemu se ona javlja. Stoga će se kolegij ukratko osvrnuti na desetostoljetnu liturgijsku dramu na latinskome jeziku, kao i na antropološko-etnološke teorije o obrednoj funkciji drame u pretkršćanskim kulturama. Više će se vremena posvetiti proučavanju misterija, mirakula i moraliteta, čije će se tematske i formalne elemente usporediti s njihovim biblijskim predlošcima. Osim spomenutih teorija, naš će interes u tom proučavanju odrediti i neke formalističke književne i antropološke teorije, poput naratologije i arhetipske kritike, koje osvjetljavaju drugu sponu između pretkršćanskog vjerskog obreda i kasnije drame – naime, narodnog igrokaza. Kolegij se oblikuje u skladu s teorijom o kontinuitetu dramske i kazališne tradicije u Engleskoj sve do razdoblja njenog vrhunca, u šesnaestome i sedamnaestom stoljeću. Taj se kontinuitet može proučavati s brojnih aspekata, uključujući teatrološke aspekte poput inscenacije drame; političke, ekonomske i druge kulturne utjecaje povijesnog trenutka; te estetičke teorije. Na sve spomenute momente koji liturgijsku dramu vežu s engleskim renesansnim interludijem, komedijom i tragedijom osvrnut ćemo se u onoj mjeri u kojoj se oni mogu povezati s (mahom judeo-kršćanskom, odnosno biblijskom) etičkom tematikom, uz nju vezanom takozvanom komičnom dramskom formom, te spomenutim nasljeđem narodnog igrokaza.

Cilj: Studentice i studenti upoznat će razvoj engleske drame izvođene i zapisane na engleskom jeziku od njenih početaka, u dvanaestom stoljeću, do renesanse, u petnaestome stoljeću. Podaci o spomenutom književnopovijesnom razdoblju ponudit će se iz nekoliko suvremenih teorijsko-metodoloških perspektiva.

Popis literature:

Književni tekstovi:

Gassner, John (ur). Medieval and Tudor Drama. New York: Bantam Books, 1963. Pojedine drame.

Heilman, Robert B. (ur). An Anthology of English Drama Before Shakespeare. New York, Toronto: Rinehart, 1954. Pojedine drame.

Happe, Peter (ur). English Mystery Plays: A selection. Harmondsworth: Penguin Books, 1975. Pojedine drame.

McIlwraith, A. K (ur). Five Stuart Tragedies. London: Oxford UP, 1961. Pojedine drame.

McIlwraith, A. K (ur). Five Elizabethan Tragedies. London: Oxford UP, 1961. Pojedine drame.

Kritičko—teorijski tekstovi:

Cox, John D. The Devil and the Sacred in English Drama, 1350—1642. Cambridge: Cambridge UP, 2000.

Happé, Peter, English Drama Before Shakespeare. London, New York: Longman, 1999.

Hardison, O. B, Jr. Christian Rite and Christian Drama in the Middle Ages: Essays in the Origin and Early History of Modern Drama. Baltimore: The Johns Hopkins Press, 1965. Pojedina poglavlja.

Weimann, Robert. Shakespeare and the Popular Tradition in the Theater: Studies in the Social Dimension of Dramatic Form and Function. Ed. Robert Schwartz. Baltimore, London: The Johns Hopkins UP, 1978. Pojedina poglavlja.

Ashcroft, Bill, Gareth Griffiths i Helen Tiffin (1991 [1989]) The Empire Writes Back: Theory and Practice in Post-Colonial Literatures, London/New York: Routledge.

Ashcroft, Bill, Gareth Griffiths, i Helen Tiffin (ur.) (2000) Post-Colonial Studies: The Key Concepts, London/New York: Routledge.

Bhabha, Homi K. (1994) The Location of Culture, London/New York: Routledge.

Chatman, Seymour (1980 [1978]) Discourse: Narrative Structure in Fiction and Film, Ithaca and London: Cornell University Press.

Elizabeth Webby (ur.) (2000) The Cambridge Companion to Australian Literature, Cambridge: Cambridge University Press.

Goodwin, Ken (1988 [1986]) Macmillian History of Literature: A History of Australian Literature, London: Macmillian Education.

Loomba, Ania (2001[1998]) Colonialism/Postcolonialism, London-New York: Routledge.

O’Regan (2004 [1996]) Australian National Cinema, London/New York: Routledge

Schaffer, Kay (1988) Women and the Bush: Voices of Desire in the Australian Cultural Tradition, Melbourne: Cambridge University Press.

Said, Edward W. (1995 [1978]) Orientalism: Western Conceptions of the Orient, Harmondsworth: Penguin Books.

Nositelj kolegija: prof. dr. Janja CIGLAR-ŽANIĆ

Nastavnik: mr. sc. Iva POLAK, asistent

Naziv predmeta: Nove književnosti na engleskom jeziku

Naziv kolegija: Književnost australskih Aboridžina i kanadskih Indijanaca na engleskom jeziku

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: seminar

Uvjeti: Završen preddiplomski studij

Ispit: Ocjena se temelji na seminarskom radu, usmenom izlaganju i završnom pismenom ispitu.

Sadržaj: Uvodi se problematika prisvajanja, izmještanja i naposljetku pisanja književnosti na engleskom jeziku starosjedilaca Australije i Kanade koja se stavlja u odgovarajući kulturno-povijesni kontekst. Odabrani tekstovi imaju za cilj pokazati specifične topose ovih dviju aboridžinskih književnosti kao i jezične promjene u engleskom jeziku. Raspravljat će se o problematici "prelaska" diskursa iz usmenog u pisani, o navodnoj "dvojbenoj" izvornosti tih književnosti na engleskom jeziku, odnosno o problematici forme i sadržaja, te razlozima zbog kojih obje književnosti uvelike ostaju u domeni angažirane umjetnosti. Bit će riječi i o tekućem statusu ovih dviju književnosti u širem kontekstu postkolonijalnih književnosti. Kolegij će biti popraćen i dokumentarnim filmovima kao i PowerPoint prezentacijama radi upoznavanja studenata s kulturnim nasljeđem australskih Aboridžina i kanadskih Indijanaca.

Cilj: Osvijestiti studente na postojanje donedavno nevidljivih tekstova na teritorijima dviju bivših britanskih kolonija te na problematične odnose bijelog stanovništva spram autohtonog/prvotnog stanovništva Australije i Kanade. Naglasak će se staviti na složenost termina kolonijalizma, imperijalizma, postkolonijalizma i neokolonijalizma, poglavito kada se primjenjuju na tekstove napisane iz pozicije tzv. Drugog i dvostrukog Drugog.

Popis literature:

Boehmer, Elleke (1995) Colonial & Postcolonial Literature, Oxford/New York: Oxford University Press.

Cynthia Sugars (ur.) Unhomely States: Theorizing English-Canadian Postcolonialism, (2004), Mississauga: Broadview Press

Daniel Davod Moses i Terry Goldie (1998) An Anthology of Canadian Native Literature in English, 2. izdanje, Toronto: Oxford University Press Canada

Durix, Jean-Pierre (1998) Mimesis, Genres and Post-Colonial Discourse: Deconstructing Magic Realism, Hampshire/London: Macmillian Press Ltd.

Fanon, Frantz (1991 [1967]) Black Skin, White Masks, translated by Charles Lam Markmann, New York: Grove Press.

Fanon, Frantz (2001 [1961]) The Wretched of the Earth, London: Penguin Books.

Gates, Henry Louis, Jr. (1989 [1988]) The Signifying Monkey: A Theory of African-American Literary Criticism, New York/Oxford: Oxford University Press.

Davis, Jack, Stephen Muecke, Mudrooroo Narogin i Adam Shoemaker (ur.), (2001 [1990] Paperbark: A Collection of Black Australian Writings, St. Lucia: University of Queensland Press.

Ong, Walter J. (2002 [1982]) Orality and Literacy, London /New York: Routledge.

Spivak, Gayatri Chakrovorty (1993) “Can the Subaltern Speak?”, Colonial and Post-Colonial Theory: A Reader, Patrick Williams and Laura Christman (ur.), New York/London/Toronto/Sydney/Tokyo/Singapore: Harvester Wheatsheaf, str. 66-111.

Nositelj kolegija: prof. dr. Janja Ciglar - Žanić

Predavač: Vanja Polić, znanstvena novakinja

Naziv predmeta: Starija engleska književnost

Naziv kolegija: Počeci modernog romana u Engleskoj 18. stoljeća

ECTS bodovi: 6 bodova

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Ocjena se temelji na seminarskom radu, usmenom izlaganju i završnom pismenom ispitu.

Broj sati aktivne nastave: 30

Način praćenja kvaliteta: seminarski rad 3500 riječi 80% i usmeno izlaganje 20%

Opis kolegija:

Ovaj kolegij upoznao bi studente s povijesnim, društvenim i kulturološkim aspektima osamnaestog stoljeća u Engleskoj s posebnim osvrtom na one društvenopovijesne odrednice koje su pogodovale razvoju modernog romana u njegovu današnjem obliku. Unutar takvog šireg konteksta predstavit će se reprezentativni pisci engleskog osamnaestog stoljeća te njihovi romani (poput Robinsona Crusoea, Moll Flanders, Gulliverovih putovanja, Pamele, Josepha Andrewsa, Tristrama Shandyja i drugih). U kolegiju će se također s teorijskog aspekta opisati i analizirati glavne odrednice romanesknog žanra te one njegove podvrste koje su postojale na književnoj sceni osamnaestoga stoljeća. K tome, u kolegiju će se raspravljati o fenomenu suvremene popularnosti žanra romana kod publike te o njegovu neprihvaćanju u visoku književnost, što dovodi do potrebe za autolegitimacijom žanra. Osim navedenih pristupa romanu osamnaestog stoljeća kolegij će se također pozabaviti i teorijskim aspektima romana (naratološki i aksiološki aspekti romana, generičke granice romanesknog žanra, romaneskni svjetovi, svjetonazori i ideologije).

McKeon, Michael, The Origins of the English Novel 1600-1740

Richetti, John J., ed, The Cambridge Companion to The Eighteenth Century Novel

Watt, Ian, The Rise of the Novel

Hunter, J. Paul, Before Novels, The Cultural Contexts of Eighteenth Century English Fiction

Richetti, John J., Popular Fiction Before Richardson, Narrative Patterns 1700-1739

Richetti, John J., The English Novel in History 1700-1780

Spencer, Jane, The Rise of the Woman Novelist, From Aphra Behn to Jane Austen

Williams, Ioan, ed, Novel and Romance 1700-1800

Žmegač, Viktor, Povijesna poetika romana

dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, izvanredni profesor

Naziv predmeta: Novija britanska književnost

Naziv kolegija: Uloga književnosti u konstituiranju nacionalnog identiteta na prijelazu iz XIX. u XX. stoljeće – primjeri iz hrvatske i irske književnosti

ECTS bodovi: 6

Jezik: hrvatski (potrebno pasivno znanje engleskoga jezika)

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Studentice i studenti su dužni tijekom seminara izraditi dva kraća seminarska rada (cca 2000 riječi svaki i sudjelovati u radu seminara). Polaznice/i koji ne udovolje obvezama na vrijeme ili kvalitetom radova, pristupaju usmenoj provjeri.

Sadržaj: Kolegij će se prvenstveno pozabaviti ulogom književnosti u izražavanju i stvaranju nacionalnoga identiteta, kao i odnosom nacionalnog identiteta i jezika, kazališta i kulture.

Usporedbom shvaćanja uloge pjesništva kod Vl. Nazora i W. B. Yeatsa, analizirat ćemo odnos između esteticizma, misticizma i nacionalizma. Tema je i nacionalna uloga kazališta na prijelazu stoljeća – repertoar Hrvatskoga narodnoga kazališta pod vodstvom Stjepana Miletića u usporedbi s repertoarom dublinskoga Abbey kazališta (osnivač W.B. Yeats i dr).

OBVEZATNA

Vladimir Nazor: Izabrana djela (izdanje po izboru)

W.B. Yeats: Izabrana djela, priredila Lj. I. Gjurgjan, Zagreb: ŠK, 2001

Stjepan Miletić: Hrvatsko glumište, Zagreb: Prolog, 1978

Nikola Bartušić/Zoran Kravar/Viktor Žmegač: Književni protusvijetovi: Poglavlja iz hrvatske moderne (37-45, 163-169, 275-289), Zagreb: Matica hrvatska, 2001

Mirko Tomasović: Domorodstvo i europejstvo: rasprave i refleksije u hrvatskoj književnosti XIX. i XX. stoljeća , Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 2002

Ljiljana Ina Gjurgjan: Mit, nacija i književnost ‘kraja stoljeća’: Vladimir Nazor i W. B. Yeats, NZMH, 1995

Homi K. Bhabha: “Introduction: Narrating the Nation”, Ernest Renan “What is Nation?”, Simon During “Literature - Nationalism’s Other? The Case for Revision” sve u Nation and Narration, ur. Homi K. Bhabha, Routledge, 1991

Declan Kiberd: Inventing Ireland: The Literature of the Modern Nation, London: Vintage, 1996

DOPUNSKA

Neil. R. Davison: ‘Representations of Irishness’ u Textual Practice, summer 1998, 12(2) , 291-321

Seamus Dean:” Heroic Styles: The Tradition of an Idea” u Ireland’s Field Day, Hutchinson and Co, 1985

Majorie Howes: Yeats’s Nations - Gender, Class and Irishness, Cambridge U. Press, 1998

Ljiljana Ina Gjurgjan: “Yeats, Postcolonialism, and Turn-of-theCentury Aesthetics” u European Journal of English Studies, 1999, Vol 3, No. 3, pp. 314-326

Pericles Lewis: Modernism, Nationalism , and the Novel, Cambridge U. Press, 2000

Edward Said: “Nationalism, Colonialism, and Literature: Yeats and Decolonialization”, Field Day, Hutchinson and Co, 1988. pp. 12-34

dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, izvanredni profesor

Naziv predmeta: Novija britanska književnost

Naziv kolegija: Metode čitanja književnog teksta

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Od polaznica/ka se očekuje da tijekom seminara aktivno sudjeluju u nastavi te izrade dva kraća rada (cca 2000 riječi svaki) u kojima će sažeti i komentirati jedan od kritičkih prikaza djela koje ćemo analizirati na satu. Ispitu će trebati pristupiti samo oni kandidati koji nisu na vrijeme ili na zadovoljavajući način udovoljili ovoj obvezi.

Sadržaj: Nakon uvodnog dijela u kojem ćemo kratko sažeti osnovna metodološka načela relevantnih kritičkih škola i pravaca, analizirat će se romani Mary Shelley Frankenstein ili moderni Prometej (s feminističkog, postkolonijalnog, novohistoričkog i psihoanalitičkog aspekta), Srce tame Josepha Conrada (s novokritičkog, semiološkog, postkolonijalnog, egzistencijalnog/psihoanalitičkog aspekta), i roman Gospođa Dalloway Virginije Woolf (s naratološkog, feminističkog i kulturološkog aspekta) te njegova postmodernistička reinskripcija u romanu Sati Michaela Cunninghama.

Cilj je seminar kroz oprimjerenje različitih metoda interpretacije književnog teksta – dekonstrukcijske, psihoanalitičke, feminističke (rodne), postkolonijalne, pružiti uvid u korisnost pojedinih metoda čitanja kako za interpretirane tekstove tako i za svoje istraživanje. Kolegij tako razvija sposobnost kritičkoga i komparativnoga prosuđivanja i uvid u najznačajnija ostvarenja modernizma (J. Conrad, V. Woolf).

Popis literature:

OBVEZATNA

Mary Shelley: Frankenstein or the Modern Prometheus

Joseph Conrad: Heart of Darkness

V. Woolf: Mrs. Dalloway

Ljiljana Ina Gjurgjan: Uvodne napomene uz izbor kritika o romanu Mary Shelley : Frankenstein ili Moderni Prometej

Sandra M. Gilbert and Susan Gubar : Horror’s Twin : Mary Shelley’s Monstrous Eve

Barbara Johnson: My Monster / My Self

Gayatri Chakravorty Spivak: Three Women’s Texts and A Critique of Imperialism

Lee E. Heller: Frankenstein and the Cultural Uses of Gothic

Chapter 6: Joseph Conrad: Heart of Darkness (In: A Practical Reader in Contemporary Literary Theory, Edited by P. Brooker and P. Widdowson)

Chapter 4: Conrad: The Presentation of Narrative (In: Edward W. Said: The World, the Text, and the Critic)

Ivo Vidan: Punina trenutka u struji svijesti (In: Virginia Woolf: Gospođa Dalloway (preveo Mate Maras))

Virginia Woolf: From “Byron and Mr. Briggs” (In: The Gender of Modernism: A Critical Anthology, edited by Bonnie Kime Scott)

Erich Auerbach: Smeđa čarapa ili (u: E. Auerbach: Mimesis: Prikazivanje stvarnosti u zapadnoj književnosti ili engl. prijevod )

Bonnie Kime Scott: Digging out Mrs. Dalloway (In: B. K. Scott: Refiguring Modernism, vol. 2: Postmodern Feminist Readings of Woolf, West, and Barnes)

Ban Wang: “I” on the Run: Crisis of Identity in Mrs. Dalloway (In: Modern Fiction Studies, Vol. 38, no. 1)

Ljiljana Ina Gjurgjan: Dvoznačnost funkcije mita “domaćeg anđela” u romanu V. Woolf Ka svjetioniku (In: Republika, br. 11-12, 1983.)

Ljiljana Ina Gjurgjan: Roman postmodernog konstruktivizma – Michael Cunningham: Sati (The Hours), Književna smotra,

Ivo Vidan: Pomorčeve pripovjedačke tajne (U: J. Conrad: Lord Jim / Srce tame)

Ivo Vidan: «Srce tame» pripovjedačke krize U: I. Vidan: Nepouzdani pripovjedač)

dr. sc. Tatjana JUKIĆ, docent

Naziv predmeta: Novija britanska književnost

Naziv kolegija: Historiografska metafikcija

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Seminarski rad na izabranu temu te završni pismeni ispit.

Sadržaj: Kolegij nudi proradu historiografske metafikcije, žanra konstitutivnoga za poetiku postmodernizma. Preuzevši analitičku poziciju tzv. metahistorije (Hayden White, Dominick LaCapra), Linda Hutcheon taj žanr opisuje kao pripovjednu prozu koja kroz naraciju o povijesti preispituje vlastiti iskaz, i stoga se konstituira kao preplet književne teorije, povijesti i pripovijedanja. Naglasak će biti stavljen kako na analizu romana koji taj žanr konstituiraju (i ujedno preispituju), tako i na analizu njegovih postojećih opisa (Linda Hutcheon, Brian McHale), posebno s obzirom na izrazit interes te proze za historizaciju institucija znanja i akademske zajednice, te za pitanja simboličkoga kapitala, socijalne legitimacije i politike prikazivačkih praksi. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te finalnog pismenog ispita.

Popis literature:

John Fowles, The French Lieutenant’s Woman

J.M.Coetzee, Foe

David Lodge, Nice Work

A.S.Byatt, Possession

Margaret Atwood, Alias Grace

Roland Barthes, The Rustle of Language (izbor)

Hayden White, The Content of the Form: Narrative Discourse and Historical Representation (izbor)

Dominick LaCapra, History, Politics and the Novel (izbor)

Brian McHale, Postmodernist Fiction (izbor)

Linda Hutcheon, A Poetics of Postmodernism: History, Theory, Fiction

Linda Hutcheon, The Politics of Postmodernism

Brian McHale, Constructing Postmodernism (izbor)

Andrew Gibson, Towards a Postmodern Theory of Narrative (izbor)

Tatjana Jukić, Zazor, nadzor, sviđanje: dodiri književnog i vizualnog u britanskom

devetnaestom stoljeću (poglavlje o historiografskoj metafikciji)

dr. sc. Tatjana JUKIĆ, docent

Naziv predmeta: Novija britanska književnost

Naziv kolegija: Književnost i vizualnost

ECTS bodovi: 6

Jezik: engleski

Trajanje: 1 semestar

Status: izborni

Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno

Uvjeti: Završen preddiplomski studij.

Ispit: Seminarski rad na izabranu temu te konačni pismeni ispit.

Sadržaj: S obzirom na interes suvremene književne i teorije kulture za različite aspekte vizualnosti, kolegij nudi analizu toga interesa, ali i analizu pozicije vizualnosti u konstrukciji i konzumaciji književnoga teksta. Podloga za raspravu bit će izabrani primjeri slikarskih ilustracija književnoga teksta (npr. predrafaelitizam), filmskih adaptacija književnih tekstova, te optičke metaforike književnosti i književne teorije. Prorada tih sadržaja važna je zbog dominantne pozicije vizualnih praksi u suvremenoj kulturi, čija analiza, međutim, najčešće ne zahvaća adekvatno interakciju vizualnosti i prikazivačkih praksi književnosti, pa je funkcija ovoga kolegija upravo konstrukcija pozicije koja bi omogućila adekvatnu analizu kurentnih kulturnih politika. Nastava u kolegiju uključivat će i predavanje i seminarski tip rada, a konačna ocjena objedinit će rezultate eseja na izabranu temu, te finalnog pismenog ispita.

Popis literature:

Obavezna literatura uključuje izbor tekstova o susretištima književnosti i vizualnosti.

Jacques Derrida, The Truth in Painting (izbor)

D.A.Miller, The Novel and the Police (izbor)

Griselda Pollock, Vision and Difference: Femininity, Feminism and Histories of Art

(izbor)

Frank Ankersmit i Hans Kellner (ur.), A New Philosophy of History (izbor)

Steven Melville i Bill Readings (ur.), Vision and Textuality (izbor)

Carol T. Christ i John O. Jordan (ur.) Victorian Literature and the Victorian Visual

Stanley Cavell, Contesting Tears: the Hollywood Melodrama of the Unknown Woman

(izbor)

Kaja Silverman, The Threshold of the Visible World (izbor)

(izbor)

Tatjana Jukić, Zazor, nadzor, sviđanje: dodiri književnog i vizualnog u britanskom

Rudyard Kipling, Kim

E.M. Forster, A Passage to India

James Joyce, A Portrait of the Artist as a Young Man

Joseph Conrad, Heart of Darkness

Rabindranath Tagore, The Home and the World