Odsjek za anglistiku plan I program reformiranog studija

Okvirni sadržaj predmeta

Studenti će se upoznati s različitim modelima o mehanizmima djelovanja socijalnih ekoloških sustava na razvoj. Po završetku kolegija studenti će razumjeti kako socijalni konteksti, promjene u njima i interakcije između njih i djeteta utječu na razvoj te će moći prepoznati i razlikovati okolnosti i uvjete u različitim kontekstima koji pogoduju kao i one koji narušavaju optimalan djetetov razvoj.

 

Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja

2 sat predavanja jedno tijekom jednog semestra. Znanje će se provjeravati putem kolokvija.

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Bronfenbrenner, U., & Morris, P. A. (1998). The ecology of developmental processes. In W. Damon (Series Ed.) & R. M. Lerner (Vol. Ed.), Handbook of child psychology: Vol. 1. Theoretical models of human development (5^th ed., pp. 993-1028). New York: John Wiley.

Demo, D.H., Ganong, L.H. (1994). Divorce. U knjizi McKenry, P.C. i Price S.J. (Eds.) (1994). Families and Change (str. 197-218).

Walsh, F. (Ed.) (1993). Normal family processes. New York: The Guilford Presss. (pogl. 1-12)

Ilišin, V., Marinović Bobinac, A., Radin, F. (2001). Djeca i mediji. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži i IDIZ.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Balter, L., Tamis-leMonda (Eds.) (1999). Child psychology: A handbook of contemporary issuess. New York: Psychology Press. (pogl. 16, 18, 19)

 

Bodovna vrijednost predmeta

2 ECTS
Način polaganja ispita

Ispit se polaže pismeno.
UVOD U PSIHOLOGIJU RODITELJSTVA

Okvirni sadržaj predmeta

Upoznavanje s psihologijom roditeljstva i razumijevanje složenosti i važnosti uloge majke i oca u suvremenim društvenim okolnostima. Poznavanje utjecaja roditeljskog ponašanja na dječji razvoj te utjecaja roditeljstva na razvoj u odrasloj dobi. Kroz sadržaje kolegija studenti će se osposobiti za promoviranje optimalnih roditeljskih ponašanja u budućem profesionalnom radu.

2 sata predavanja tjedno tijekom jednog semestra. Po završetku nastave znanje se provjerava pismenim ispitom.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Delač Hrupelj, J., Miljković, D. i Lugomer Armano G. (2000). Lijepo je biti roditelj. Zagreb: Creativa.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Bornstein, M.H. (2002). Handbook of parenting. Vol. 1-5. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.

Brooks, J.B. (2001). Parenting (3rd ed). Mountain View, CA: Mayfield Publiching Co.

Muzi, M.J. (2000). The experience of parenting. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.

Maccoby, E.E. (2000). Parenting and its effects on children: On reading and misreading behavior genetics. Annual Review of Psychology, 51, 1-27.

Golombok, S. (2000). Parenting: What really counts? Philadelphia, PA: Routledge.

Bodovna vrijednost predmeta

2 ECTS

Način polaganja ispita

Okvirni sadržaj predmeta

Cilj kolegija je stjecanje znanja o različitim teorijama ličnosti. Omogućiti studentima stjecanje znanja za kritičku evaluacija različitih teorija. Osim prikazivanja pojedinih teorija ličnosti, posebna pažnja će se posvetiti aplikacijama teorija ličnosti u obrazovnom kontekstu.

2 sata predavanja na tjedan tijekom jednog semestra

John, O.P., Cervone, D., Pervin, L.A. (2005).Personality: Theory and Research, 9th Ed.Wiley

Fulgosi, A.(1985). Psihologija ličnosti: Teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni i usmeni
PSIHOLOGIJA OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA       

 

Okvirni sadržaj predmeta

Društveni, obiteljski i individualni činitelji u nastanku razvojnih teškoća. Mentalna retardacija. Tjelesni invalidi. Slijepa djeca. Gluha djeca. Djeca s poremećajima u ponašanju. Djeca oboljela od cerebralne paralize. Psihološka podrška obiteljima čiji član ima posebne potrebe. Stigma i stavovi društva prema osoba s posebnim potrebama. Etička pitanja brige o ljudima s posebnim potrebama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Upoznat će različite etiološke činitelje u nastanku razvojnih teškoća. Studenti će usvojiti znanja o specifičnim skupinama ljudi s posebnim potrebama. Raspravljat će o stigmatizaciji i stavovima društva prema osoba s posebnim potrebama. Studenti će naučiti specifičnosti ophođenja s ljudima s posebnim potrebama.

 

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

1 sat predavanja i 2 sata seminara. Seminari će uključivati prikaz poteškoća i način rada s osobama s određenim posebnim potrebama, te rasprave o etičkim pitanjima. Provjera znanja provodi se tijekom nastave kroz seminare i na kraju nastave pismenim ispitom.

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Batshaw, M. L. (2002). Children with Disabilities. New York: Paul H Brookes Pub Co.

Blackbourn, J. M., Patton, J. R. i Trainor, A. (2003). Exceptional children in focus. London: Prentice Hall.

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Ribić, K. (1991.). Psihofizičke razvojne teškoće. ITP Forum: Zadar

 2 ECTS
Način polaganja ispita

Ispit se polaže pismeno.
EVALUACIJA TRETMANA
Okvirni sadržaj predmeta

Osnovni pojmovi u evaluaciji tretmana; Vrste psihosocijalnih intervencija i smisao njihove evaluacije; Teorijski, metodološki i praktični aspekti evaluacije programa; Logika evaluacijskih postupaka; Glavne vrste evaluacije programa; Modeli evaluacije; Nacrti evaluacijskih istraživanja; Planiranje evaluacijskih postupaka (definiranje ciljeva, kriterija i standarda za ocjenu djelotvornosti programa, izbor nacrta istraživanja, izvori i načini prikupljanja evaluacijskih podataka, postupci analize podataka); Izvještavanje o rezultatima evaluacije (elementi i struktura izvještaja, prilagodba korisnicima).

 

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Osposobiti polaznike da mogu (a) samostalno ili kao član tima sudjelovati u planiranju i kreiranju nacrta evaluacijskog istraživanja, (b) provesti evaluaciju programa unutar pojedinih domena, (c) adekvatno opisati i interpretirati prikupljene podatke te prikazati rezultate u formi pisanog evaluacijskog izvješća.

 

Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno unutar jednog semestra. Provjera znanja provodi se kontinuirano tijekom semestra - kroz izlaganja seminarskih radova i rasprave tijekom nastave te ispitom nakon odslušanog kolegija.

 

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita

Kulenović, A. (1996). Evaluacija psihosocijalnih intervencija. U: Pregrad, J. (Ur.) Stres, trauma, oporavak (269-291). Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Posavac, E. J., & Carey, R. G. (2003). Program Evaluation - Methods and Case Studies. (6^th ed.). New Jersey: Prentice Hall.

 

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Rossi, P. H., & Freeman, H. F. (2003). Evaluation. London: Sage.

Rosekrans, F. (1990). Psihoterapija s gledišta nespecifičnih rezultata i uvjeravanja. Primijenjena psihologija, 11, 36-46.

 

Bodovna vrijednost predmeta

 2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeno.

Predmet Opće pedagogije. Diferencijalna pedagogija ili sustav pedagogijskih disciplina. Odnos pedagogije i drugih znanosti. Temeljni pedagogijski pojmovi i kategorije. Temeljni oblici pedagoškog djelovanja. Oblici znanja i spoznaja o odgoju (slike, koncepti, modeli i teorije). Obrazovne institucije i sustavi obrazovanja. Suvremena pedagogija i kurikulum. Profesionalne kompetencije nastavnika.Suvremeni izazovi pedagogiji (primjerice: alternativne i/ili anti pedagogije; interkulturalni odgoj; globalizacija).

Studenti će se upoznati s predmetom, subdisciplinama i kategorijalnim aparatom Opće pedagogije te steći elementarna umijeća u ophođenju s pedagogijskim teorijama i razviti umijeća glede temeljnih oblika pedagoških djelovanja.

2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom po završetku nastave.

Mijatović, A. (ur.) (1999), Osnove suvremene pedagogije (Odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ.

König, E,/Zedler, P. (2001), Teorije znanosti o odgoju. Zagreb:Educa.

Gudjons, H. (1994), Pedagogija. Temeljna znanja (Odabrana poglavlja). Zagreb:Educa.

Schulz von Thun, F. (2001), Kako međusobno razgovaramo 1. Smetenje i razjašnjenja. Zagreb: Erudita

3 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni.

IZBORNI KOLEGIJI³:
KOMUNIKACIJA U NASTAVI
Okvirni sadržaj predmeta

Metakomunikacijska razina: Što je komunikacija?. Verbalna i neverbalna; digitalna i analogna komunikacija. Obilježja nastavne komunikacije. Uloga učitelja kao agensa i modela komunikacijskog ponašanja učenika. Komunikacijska razina: Metode i tehnike uspješne komunikacije: aktivno slušanje, vođenje razgovora, igranje uloga, pedagoška psihodrama, moderirana rasprava.Oblici podučavanja:monološki i dijaloški. «Komunikacijski profili» učitelja i etika komunikacije. Neverbalna komunikacija u nastavi (značenje poruka tijela, pokreta, gesta). Aktualne teme: Interkulturalna komunikacija u nastavi. – Komunikacija na daljinu.- Virtualna komunikacija.

Steći osnovna znanja o nastavnoj komunikaciji i ulozi učitelja kao agensa i modela komunikacijskog ponašanja učenika i osvijestiti odnos komunikacijskog ponašanja učitelja, oblika komunikacije između učenika i razvijanja komunikacijske kompetencije učenika; upoznati i vježbati metode i tehnike uspješne nastavne komunikacije

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R.(2003): Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita.

Heinz Klippert (1996): Komunikations-Trening.-Muenchen.

Schulz von Thun, F. (2002): Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb:Erudita.

Hans Juergen Apel (2003): Predavanje uvod u akdemski oblik poučavanja. Zgareb:Erudita.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Brajša, P. (1994): Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.

Bratanić, M.. (1993) Mikropedagogija - Interakcijsko-komunikacijski aspket odgoja (3.izd.). Zagreb:Školska knjiga.

Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija. Zagreb:Educa.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni ispit i portfolio.
PEDAGOGIJA ADOLESCENCIJE
Okvirni sadržaj predmeta

Pojam i razvojne karakteristike. Genetski i vanjski činitelji razvoja u djetinjstvu i mladenaštvu. Razvojne osobine i funkcije: tjelesne, kognitivne, emocionalne i socijalne. Tipologija i diferencijacija u formiranju identiteta: zrenje, razvoj, socijalizacija, odgoj. Odgojno-obrazovno značenje, mogućnosti i načini pedagoške intervencije. Dijete i djetinjstvo; mladi i mladenaštvo: okolinski i životni svijet. Socijalno-ekološki činitelji i odgojni utjecaji u kasnom djetinjstvu i mladenaštvu: obitelj, škola, crkva, slobodno vrijeme, mediji, vršnjačke skupine. Kultura, subkultura, kontrakultura, alternativna kultura i životni stilovi mladih kao polje pedagoškog djelovanja. Razvojne-pedagoške teškoće, smetnje i intervencije. Pedagoška povijest djetinjstva i mladenaštva. Pedagogija djetinjstva i mladenaštva: predmet, sadržaj, istraživanje i polje praktičnog djelovanja.

Upoznati razvojne osobine i (ne)tipično ponašanje u kasnom djetinjstvu i mladenaštvu. Shvatiti prirodne oblike reakcija i uzroke osobito karakteristične za pubertetsku i adolescentsku dob te mogućnosti i načine odgojno-socijalnog djelovanja na tijek razvoja.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Baacke, D. (1984), Die 6- bis 12 jahrigen. Beltz, Weinheim – Basel.

Baacke, D. (1986), Die 13- bis 18 jahrigen. Urban – Schwarzenberg, Munchen - Berlin.

Gudjons, H. (1994), Pedagogija – temeljna znanja. Educa, Zagreb.

Key, E. (2000), Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Perasović, B. (2001), Urbana plemena. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb.

Sander, U., Vollbrecht, R. (1985), Zwischen Kindheit und Jegend. Juventa, Weinheim – Munchen.
Bodovna vrijednost predmeta

2 ECTS
Način polaganja ispita

Usmeni ispit.
OSNOVE SPECIJALNE PEDAGOGIJE
Okvirni sadržaj predmeta

• 
  Specijalna pedagogija kao znanstvena disciplina: predmet, područje, sadržaj, zadaci i metode.
  
• 
  Individualne sličnosti i razlike u razvoju djece i mladeži (intravarijabilitet i intervarijablilitet), vrste odstupanja u razvoju i područja razvojnih teškoća: osnovne osobine djece s teškoćama u razvoju, poremećajima u ponašanju i darovite djece.
  
• 
  Pedagoški postupci u zadovoljavanju posebnih potreba djece i mladeži s mentalnim, vidnim, slušnim, tjelesnim i kombiniranim razvojnim teškoćama i promjenama u osobnosti uvjetovanih organskim i socijalno-emocionalnim čimbenicima.
  
• 
  Značaj i oblici integracije/inkluzije djece i mladeži u redovni odgojno-obrazovni sustav.
  

Ostvarivanje sadržaja kolegija treba osigurati cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba, kao i njihovoj integraciji/inkluziji.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Hrvatić, N. (2004), Udžbenici za učenike s posebnim potrebama, u: Halačev, S. (ur.), Udžbenik i virtualno okruženje, Zagreb, Školska knjiga.

Jensen, E. (2004), Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb.

Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s posebnim potrebama, Educa, Zagreb.

Sekulić-Majurec, A. (1988), Djeca s teškoćama u razvoju u vrtiću i školi. Školska knjiga, Zagreb.

Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A.(1998), Darovito je, što ću s njim?, Alinea, Zagreb.

Mijatović, A. (ur.) (1999), Osnove suvremene pedagogije (pog. Djeca s izuzetnim potrebama), Zagreb, HPKZ.

Stakes, R., Hornby, G. (1997), Change in Special Education, Cassell, London.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni i ismeni ispit.
OBRAZOVANJE DAROVITIH
Okvirni sadržaj predmeta

• 
  Proučavanje darovitosti kao društvenog i pedagoškog fenomena. (Povijesni pregled brige za darovite i uloge darovitih pojedinaca u društvu; Pristup darovitosti u suvremenom društvu.
  

• 
  Suvremena istraživanja darovitosti. Studije blizanaca i dr.
  

• 
  Otkrivanje i identificiranje darovitosti (Problem kriterija u određivanju darovitosti /intelektualne, specifične i kreativne sposobnosti/. Pojavni oblici darovitosti . Potencijalna i produktivna darovitost.
  

• 
  Suvremene koncepcije darovitosti i njihove implikacije za pedagošku praksu.
  

• 
  Poticanje razvoja darovitosti (općenito i po pojedinim područjima)
  

Upoznati studente s novim pristupima društva i struke fenomenu darovitosti i osnovnim načinima prepoznavanja i identificiranja darovite djece. Osposobiti ih da u odnosu na vrstu i stupanj darovitost darovitoj djeci prilagođavaju obrazovni program i druge obrazovne aktivnosti, te tako poticajno djeluju na razvoj njihovih potencijala.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A.: Darovito je , što ću s njim? Alinea, Zagreb 1998.

Čudina-Obradović, M. (1990): Nadarenost: Razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga.

Koren, I. (1989.): Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Zagreb: Školske novine.

Sekulić-Majurec, A. (2002).: Što je novo u pedagoškom pristupu darovitoj djeci i učenicima. U:

Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb: HPKZ, str. 46-57

Sekulić-Majurec, A. (2002.):Novi pogledi na darovitost i rad s darovitim učenicima. U:

Unapređivanje rada s darovitim učenicima u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju. Ministarstvo

prosvjete i športa, Zavod za unapređivanje školstva, Zagreb 2002. str. 53-64.