Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Sekulić-Majurec, A. (1997): Poticanje stvaralačkog mišljenja u školi. U: Škola i stvaralaštvo –

Stvaralaštvo u školi (ur. M. Pavlinović-Pivac) Zagreb,: OŠ Matije Gupca, str. 53-66.

Sekulić-Majurec, A. (2001.):Kako provoditi postupak preskakanja razreda. Zrno, 41-42(66-67): 52-55.

Sekulić-Majurec, A. (1995.):Mogućnost razvijanja produktivne darovitosti potencijalno darovitih

srednjoškolaca. Napredak, 136 (1):15-22
Bodovna vrijednost predmeta

2 ECTS
Način polaganja ispita

Usmeni ispit.

PEDAGOŠKO SAVJETOVANJE I PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

Savjetovanje i pedagoške dimenzije savjetodavnog rada

Odnos pedagoškog savjetodavnog rada, pedagoškog vođenja i terapijskih postupaka

Suština, specifičnosti i pretpostavke pedagoškog savjetodavnog rada

Mogućnosti i ograničenja pedagoškog savjetodavnog rada

Znanja i vještine potrebne za pedagoško savjetovanje

Faze savjetodavnog rada , pedagoška dijagnoza

Put pronalaženja rješenja problema

Aktivnosti i uloge povezane s pedagoškim savjetovanjem

Individualni pedagoški savjetodavni rad

Grupni pedagoški savjetodavni rad, autoritet i odgovornost

Odnosi u procesu pedagoškog savjetovanja

Direktivni i nedirektivni savjetodavni rad

Metode i tehnike savjetodavnog rada

Specifičnosti pedagoškog savjetovanja s djecom i odraslima

Pedagog i pedagoško savjetovanje

Profesionalna orijentacija – obvezni dio obrazovnog djelovanja škole

Profesionalno informiranje, profesionalno savjetovanje

Profesionalno praćenje
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Poznavanje ključnih pojmova, teorija i teorijskih postavka pedagoškog savjetodavnog rada te razumijevanje i prihvaćanje savjetodavnog rada kao dijela preventivnog rada pedagoga.

Razvoj analitičkih vještina i vještina kritičkog mišljenja; ovladavanje vještinama individualnog i grupnog savjetodavnog rada s učenicima, roditeljima i drugim odraslim osobama u odgojno-obrazovnoj ustanovi; stjecanje vještina informiranja i savjetovanja u profesionalnoj orijentaciji.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Janković, J. (1997) Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.

Juul, J. (1995) Razgovori s obiteljima – perspektive i procesi. Zagreb: Alineja.

Resman, M. (2000) Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

Geldard, K.; Geldard, D. (1998) Counselling children. London: Sage Publication.

Manthei, R. (1997) Counselling: The skills of finding solutions to problems. London: Routledge.

Reardon, K.K. (1998) Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni i usmeni ispit.

DIDAKTIČKI MODUL
OBAVEZNI KOLEGIJ:
OPĆA DIDAKTIKA
Okvirni sadržaj predmeta

Didaktika i Curriculum. Sustavi znanja i obrazovanje. Odnos Opće didaktike i predmetnih didaktika (metodika). Podjela opće didaktike (teorijska, empirijska i pragmatička). Didaktika kao teorija obrazovanja. Didaktičkmodeli i/ili teorije. Temeljni didaktički pojmovi (i njihovi odnosi), modeli i operacije. Didaktička rekonstrukcija, redukcija i transformacija. Profesionalne kompetencije nastavnika. Koncepti planiranja, organiziranja i izvođenja nastave. Kriteriji dobre nastave. Nastava kao akt uravnoteženja. Modeli diagnostike i evaluacije u općoj didaktici. Suvremeni trendovi u Općoj didaktici.

Studenti će se upoznati s predmetom Opće didaktike i praktičnim pitanjima pripreme, realizacije i (samo)evaluacije nastave koje tematizira didaktika, steći elementarna umijeća u ophođenju s didaktičkim teorijama i/ili modelima i razviti umijeća glede (reflektiranog) planiranja, izvođenja i evaluacije nastave.

2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Terhart,E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb:Educa.

Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.

Gudjons, H., Teske, R., Winkel, R.,(ur.), Didaktičke teorije. Zagreb: Educa: 1994.

Kyriacou, K (1997), Temeljna nastavna umijeća, Zagreb: Educa.

Apel, H. J. (2003), Predavanje. Uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.

Peterßen, W. H. (2003). Unterrichtsvorbereitung. München: Ehrenwirth.

Peterßen, W. H.(2001), Lehrbuch Allgemeine Didaktik. München: Ehrenwirth.
Bodovna vrijednost predmeta

3 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni ispit i portfolio.
IZBORNI KOLEGIJI:
INTERESI U NASTAVI
Okvirni sadržaj predmeta

Povijesna shvaćanja interesa u pedagogiji i pedagoške teorije interesa (Dewey, Kerschensteiner, Herbart). Minhenska teorija interesa (Krapp i Schiefele) i njen odnos s motivacijskom teorijom samoodređenja (Deci i Ryan). Vrste interesa. Životni interesi. Razvoj spoznajnih interesa tijekom cjeloživotnog obrazovanja. Interesi kao uvjet, cilj i rezultat nastavnog procesa. Interes i disciplina. Odgojna nastava i razvoj interesa. Poticanje i razvoj interesa i motivacije za učenje u nastavi.

Studenti će se upoznati s teorijama interesa i empirijskim istraživanjima interesa i steći bitna umijeća u poticanju i razvoju interesa i motivacije za učenje u nastavi.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Palekčić, M., Radeka, I., Petani, R.& Müller, F. (2004), Interes za studij, Napredak, 145(4), 389-404.

Deci, E. L.& R. M. Ryan (Eds.) (2002), Handbook of self-determination research. Rochester: University of Rochester Press.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska
Palekčić, M. (1985), Unutrašnja motivacija i školsko učenje. Sarajevo: Svjetlost.

Krapp, A. & M. Prenzel (Hrsg.) (1992), Interesse, Lernen, Leistung Münster: Aschendorff.

Hoffmann, L./A. Krapp/ K. A. Renniger (1998), Interest and learning.Kiel: IPN.

Dresel, Markus: Motivationsförderung im schulischen Kontext. Göttingen:Hogrefe 2004

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni ispit i portfolio.
ALTERNATIVNE PEDAGOŠKE IDEJE I ŠKOLE
Okvirni sadržaj predmeta

Društvena uvjetovanost, pojava, važnost i pregled alternativnih pedagoških ideja i škola. Pedagoški projekti i posljedice reformne pedagogije. Pedagoško-didaktičke koncepcije, organiziacija i praksa važnijih alternativnih škola (Montessori, Waldorf, Freinet, Summerhil, Laborschule, Barbiana, Tvind). Današnje privatne škole kao alternativni pokušaji. Kurikularne osobitosti aletarnativnih škola. Pedagoški pluralizam suvremenih školskih sustava u obzorju alternativnih ideja. Znanstvena utemeljenost alternativnih pedagoških ideja i škola.

Upoznati različite alternativne pedagoške idje, pokrete i pravce koji su utjecali na pojavu, ustroj, organizaciju i rad alternativnih škola u svijetu i u nas. Studenti će steći znanja o pedagoškim, didaktičkim i metodičkim rješenjima u alternativnim, privatnim i slobodnim školama (osobito u odnosu prema državnima), i mogućnosti primjene nekih od alternativnih pokušaja u današnjim javnim školama.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Jakopović, S. (1984), Pokret radne škole u Hrvatskoj. NIRO Školske novine, Zagreb.

Matijević, M. (2001), Aletrnativne škole. Tipex, Zagreb.

Previšić, V. (1992), Alternativne škole: teorijska polazišta i praktični dosezi. U: Prema slobodnoj školi. Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb.

Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustva u deset zemalja. Educa, Zagreb.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Usmeni ispit i seminarske radne obaveze..
TEMELJNA NASTAVNA UMIJEĆA
Okvirni sadržaj predmeta

Modeli odnosa teorije i prakse u pedagogiji. Odnos (teorijskog) znanja praktičnih umijeća. Kriteriji dobre nastave.Temeljna nastavna umijeća. Profesionalne kompetencije nastavnika. Zdravlje nastavnika u obzoru salutogeneze. Izvori stresa u radu nastavnika i načini borbe protiv stresa. Pedagoški mediji. Razumljivost izražavanja i razumljivost tekstova. Interes za nastavu i motivacija za učenje i kako ih poticati. Implicitno znanje i djelovanje. Držanje nastavnika i takt u nastavi.

Studenti će se upoznati s modelima odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i

razviti temeljna nastavna umijeća, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključujui i držanje i takt u pedagoškom ophođenju sa učenicima (i) u nastavi.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Kyriacou, K. (1997). Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa.

Langer,I./Schulz von Thun, F./ Tausch, R. (2003), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb:Erudita.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Hilbert, Andreas/Schmitz, Edgar (Hrsg.): Psychosomatische Erkrankungen bei Lehrerinnen und Lehrern. Ursache- Folgen-Lösungen. Stuttgart: Schatauer 2004.

Seibert, Norbert/Serve, Helmut/ J. (Hrsg.) (2003): Prinzipien guten Unterrichts. Kriterien einer zeitgemäsigen Unterrichtsgestaltung. PimS. /. Auflage

Neill, S.(1994), Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni ispit i praktični uradak.
PEDAGOŠKA DIJAGNOSTIKA
Okvirni sadržaj predmeta

Modeli dijagnostike u pedagogiji i didaktici. Modeli pedagoško-psihološke dijagnostike (medicinski, interakcionistički i ekološko-fenomenološki). Funcije pedagoško-psihološke dijagnostike (selektivna, modifikacijska i poticajna). Obilježja pedagoške dijagnostike. Dijagnostička kompetencija nastavnika kao osnova pedagoškog djelovanja u nastavi.Razvoj mladih, pedagoška dijagnostika i process obrazovanja i nastave. Zona narednog razvoja kao dijagnostičko sredstvo. Taksonomije znanja i ocjenjivanje rada učenika. Sumativno i formativno ocjenjivanje. Kriterijski testovi. Evaluacija rada nastavnika.Kriteriji dobre nastave.Vrjednovanje postignuća škola. Internacionalna vrjednovanja znanja učenja i kvaliteta škole i nastave.

Studenti će se upoznati s predmetom, obilježjima i modelima pedagoške dijagnostike i steći elementarna dijagnostička umijeća.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Kleber, E. W. (1992), Diagnostik in pädagogischen Handlungsfeldern – Einführung in Bewertung, Beurteilung, Diagnose und Evaluation.

Leutner, D, (1998), Pädagogisch-psychologische Diagnostik. In: Rost, D. (Hrsg.) (1998), Handwärterbuch Pädagogische Psychologie. Weinheim: Beltz, 1998, S. 378-386.

Wild. K.-P.&Krapp, A. (2001), Pädagogisch-psychologische Diagnostik. In: Krapp, A.&Weidenmann, B., Pädagogische Psychology., Weinheim: Beltz, S. 513-566.

Weinert, F. E. (Hrsg.) (2001), Leistungsmessungen in Schulen. Weinheim und Basel:Beltz.
Popis literature koja se preporuča kao dopunska

Mužić, V. (2002), Uvod u metodologiju odgoja i obrazovanja, Educa, Zagreb.

2 ECTS
Način polaganja ispita

Pismeni ispit i praktičan rad.
DIDAKTIČKE TEORIJE
Okvirni sadržaj predmeta

Razine refleksije obrazovne prakse na teorijske razine (didaktika, metodike, koncepcije izvedbe nastave).

Temeljni didaktički pojmovi. Didaktičke teorije i modeli nastave. Aktualizacija nastave i potreba teorijskog promišljanja. Didaktika kao teorija odgoja (Erich Weniger, Josef Derbolav; Wolfgang Klafki i Herwig Blankertz; didaktika obrazovnog profila (Hagen Kordes, Andreas Gruschka, Meinert Meyer); Didaktika kao teorija učenja (Paul Heimann, Gunter Otto i Wolfgang Schulz); opća didaktika na psihološkoj osnovici (Hans Aebli); Didaktika obraćanja pozornosti na fenomene (Martin Wagenschein); didaktika kao umijeće poučavanja (Theodor Schulze i Christoph Berg); Teorija obrazovanja u okviru kritičko-konstruktivne odgojne znanosti W. Klafkija; didaktika kao kibernetičko-informacijska teorija Felixa von Cubea, didaktika kao teorija kurikuluma Christine Möller, didaktika kao kritička teorija nastavne komunikacije Reinera Winkela. Refleksije teorijskih modela nastave na nastavnu praksu. Razne orijentacije didaktika kao shvaćanje njenih polazišta.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Stjecanje uvodne orijentacije unutar polazišta i teorijskih okvira na kojima se zasnivaju pojedine didaktičke koncepcije. Razumijevanje elementarnog didaktičkog vokabulara i služenje njime u govoru. Uvoditi studente u raspravu o modelima nastave kao svrsishodnim obrascima učinkovitog učenja i poučavanja.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Bognar, L. i Matijević, M., (2002). Didaktika. Školska knjiga, Zagreb,

Gudjons, H., (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Educa, Zagreb, (Poglavlja: Učenje i Didaktika, str. 171.-204.)

Klafki i dr., (1992.). Didaktičke teorije. Educa, Zagreb

Jelavić, F. (1995). Didaktičke osnove nastave. Naklada Slap. Jastrebarsko

Kyriacou, Ch. (1991. i daljnja izdanja). Temeljna nastavna umijeća. Educa, Zagreb

Poljak, V. (1991. i daljnja izdanja). Didaktika. Školska knjiga, Zagreb

Terhart, E. (2001.). Metode poučavanja i učenja. Educa, Zagreb
Bodovna vrijednost predmeta

2 ECTS
Način polaganja ispita

Usmeni ispit.

SOCIOLOŠKI MODUL
OBAVEZNI KOLEGIJ:
SOCIOLOGIJA OBRAZOVANJA
Okvirni sadržaj predmeta

Društveni i povijesni kontekst obrazovanja; Sociologija obrazovanja – nastanak i razvoj (teorijska polazišta; funkcionalističko, konfliktno, liberalno, interakcionističko); Obrazovanje i socijalne promjene (društvena reprodukcija, mobilnost, konflikti); Institucionalni sustavi obrazovanja (obitelj i škola);Obrazovanje i kultura (tradicija, religija, mediji);Obrazovanje i razvoj (kulturni kapital, tržište rada i znanja); Globalizacija i obrazovne perspektive(tehnološke i socijalne promjene, ekološko obrazovanje); Budućnost obrazovanja i uloga nastavnika (ekološka kriza, modernizacija društva i obrazovanja).

Upoznavanjem sa sadržajima kolegija studenti/ce će steći osnovna, opća znanja iz područja studija te dodatna znanja i intelektualne vještine koje će pridonijeti kompetentnosti njihove nastavničke uloge.

1 sat predavanja i 1 sat seminara tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Societas (Zavod za sociologiju), Zagreb.

Haralambos, M. (2002 ili kasnija izdanja). Sociologija – teme i perspektive (pogl. 11. Obrazovanje, str. 737-882). Golden Marketing, Zagreb.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Ballantine, J. H. (1993). The Sociology of Education. Prentice-Hall, Inc, New Yersey.

Delors, J. (1998). Učenje: blago u nama. Educa, Zagreb.

Lesourne, J. (2000). Obrazovanje & društvo. Educa, Zagreb.

Pastuović, N. (1999). Edukologija (V pogl.). Znamen, Zagreb
Bodovna vrijednost predmeta

3 ECTS boda

Ispit se polaže pismeno.

Nastavni program predmeta čine filozofske refleksije o odgoju i obrazovanju, koje razmatraju temeljne aspekte ljudskog nastojanja da, posredstvom učenja, razvije intelektualne i emocionalne dispozicije, rekonstruira iskustva i kulturno obnovi život. U središtu pozornosti su tri aspekta filozofije odgoja; a) analitički aspekt (problematiziranje pojmova odgoja, obrazovanja, učenja i poučavanja, nastavnog autoriteta i nastavnih očekivanja); b) kritički aspekt (kritika ideologija, obrana razboritoga vrijednosnog pluralizma, spoznajni i voljni čimbenici građanskih i državljanskih kompetencija); c) preskriptivni aspekt (radikalno umno preispitivanje života, kultiviranje humaniteta u univerzalnom poštovanju moralnih osoba, narativna imaginacija koja njeguje suosjećanje i odgovornost).

Predmet koncepcijski povezuje istaknuta razumijevanja odgoja u okviru zapadne filozofske tradicije (Sokrat, Platon, Aristotel, stoici, Augustin, Toma Akvinski, renesansni filozofi, Descartes, Hobbes, Spinoza, Locke, Hume, Rousseau, Kant, Hegel, Nietzsche, Mill, Dewey) sa suvremenim problemima i izazovima, koje pred filozofiju odgoja postavljaju neizvjesna budućnost, rascjepkanost znanja, planetarna sudbina ljudskog roda, multikulturnost, potreba odgajanja za razumijevanje i mir, konstitucija čovječanstva kao svjetske zajednice.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Osvijestiti i kritički propitati filozofijske pretpostavke odgoja i obrazovanja. To je prijeko potreban uvjet za refleksiju nastavnog djelovanja i raspravu o edukacijskih ciljevima. Studenti se posebno osposobljavaju za kontekstualno i kritičko propitivanje suvremenih curriculuma na temelju njihove utemeljenosti u etičkim vrednotama.

2 sata predavanja tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Foucault, M. (1992) Znanje i moć (Zagreb: Globus )

Nietzsche, F. ( 2003) Schopenhauer kao odgajatelj (Zagreb: Matica hrvatska).

Morin, E. (2002) Odgoj za budućnost (Zagreb: Educa).

Canivez, P. (1999) Odgojiti građanina? (Zagreb: Durieux).
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Platon, Protagora, u: Platon (1975) Protagora. Sofist (Zagreb: Naprijed).

Aristotel, ( 1988) Nikomahova etika, i Politika, (Zagreb: Globus i SNL).

Legrand, L. (1995) Moralna izobrazba danas: Ima li to smisla? (Zagreb: Educa).

Hufnagel, E. (2002) Filozofija pedagogike (Zagreb: Demetra).

Nussbaum, M. (1997) Cultivating Humanity: A Classical Defence of Reform in Liberal Education (Cambridge, MA: Harvard University Press).

Gutmann, A. (1994) What’s the use of going to school? The problem of education in utilitarianism and rights theories , in: Sen, A., Williams B. (ed.) Utilitarianism and beyond (Cambridge: Cambridge University Press).

Vuk-Pavlović, P., (1996) Filozofija odgoja (Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada).

Polić, M. (1993) K filozofiji odgoja

Polić, M (1997) Čovjek, odgoj, svijest (Zagreb: HFD )

Blake, Smeyers, Smith, Standish (2003) The Blackwell Guide to the Philosophy of Education (Oxford: Blackwell Publishing)

Bodovna vrijednost predmeta

3
Način polaganja ispita

Usmeni ispit.

INFORMATIČKI MODUL
OBAVEZNI KOLEGIJ:
INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U OBRAZOVANJU
Okvirni sadržaj predmeta

Prednosti i nedostaci primjene računala u nastavi. Tradicionalni model nastave u odnosu na suvremeni model budućnosti – informacijske tehnologije u obrazovanju. Učenje na daljinu - alati za učenje na daljinu. U vježbama: Praktična primjena i način funkcioniranja sustava za učenje na daljinu. Samostalan rad u odabranom sustavu za učenje na daljinu. PowerPoint: metode oblikovanja i izlaganja PowerPoint prezentacije u pripremi nastavnih jedinica (na temu: informacijske tehnologije u obrazovanju).

Studenti trebaju naučiti mogućnosti suvremenih sustava za učenje te načine njihove primjene u nastavi.

1 sat predavanja i 1 sat vježvi tjedno. Znanje se provjerava ispitom nakon završetka nastave.

Dryden, G., Vos, J. Revolucija u učenju - kako promijeniti način na koji svijet uči. Educa, Zagreb, 2001.

Marinković, R. Inteligentni sustavi za poučavanje. Hrvatska zajednica tehničke kulture, Zagreb, 2004.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska

Bitter, G. G., Pierson, M. E. Using Technology in the Classroom. Allyn&Bacon, 2004.

Gardner, H., Multiple Intelligences: the Theory in Practice. Basic Books, New York, 1993.

Lee, I. A Research Guide for Students. www.aresearchguide.com, (15. siječnja 2005.)

Porter, L. Creating the Virtual Classroom: distance learning with the Internet. Wiley Computer Publishing, New York, 1997.

PowerPoint in the Classroom is produced by ACT360 Media Ltd. in conjunction with Microsoft Corporation. Copyright ACT360 Media Ltd. 1998. www.actden.com/pp/ (15. siječnja 2005.)

3
Način polaganja ispita

Izrada seminarskog rada. Oblikovanje i izlaganje PowerPoint prezentacije na osnovu napisanog seminarskog rada.