Kritika:
Chinua Achebe, “An Image of Africa”
Patrick Brantlinger, The Rule of Darkness (ulomci)
Frantz Fanon, “The Wretched of the Earth”
Edward Said, “Introduction” to Orientalism
Bernard S. Cohn, “Representing Authority in Colonial India”
Ernest Renan, “What is a Nation?”
Fredric Jameson, “Modernism and Imperialism”
Dopunska literatura:
Anthony Apiah, “Topologies of Nativism”
Jawaharlal Nehru, “The Discovery of India”
R.B. Kershner, “Genius, Degeneration, and the Panopticon”
Carole Boyce Davies, “Migratory Subjectivities”
dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, docent
Naziv predmeta: Novija britanska književnost
Naziv kolegija: Povijest i teorija anglofonog romana
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upisan diplomski studij
Ispit: Ocjena se temelji na dva pismena rada tijekom semestra (svaki od 5-6 kartica teksta), te na kolokviju na kraju semestra.
Sadržaj: Ovaj kolegij pruža pregled povijesti i teorije romana u anglofonoj tradiciji. Popis primarne literature uključuje reprezentativne romane u razdoblju od 18. do kasnog 20. stoljeća (primjerice, Defoe, Austen, Dickens, Woolf, Morrison, Coetzee), odnosno od uspona romana kao književnog žanra do postmodernog romana. Podjednako važan dio literature bit će sekundarna literatura, koja je izabrana tako da omogući diskusiju o središnjim pitanjima teorije romana, kao što su pitanja periodizacije, pripovjednih tehnika, žanra, karakterizacije, te sociologije romana.
Cilj: Glavni cilj kolegija je upoznavanje studenata s opsežnom problematikom povijesti i teorije romana u anglofonoj tradiciji. Istodobno, kolegij zahtijeva visok stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom, što znači da će studenti imati priliku razvijati sposobnosti individualnog rada na kritičkoj bibliografiji. Dobar dio rada u seminaru bit će posvećen usavršavanju vještina pismene analize književnih tekstova, osobito s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.
Popis obavezne literature:
Romani:
Daniel Defoe, Robinson Crusoe
Jane Austen, Mansfield Park
Virginia Woolf, To the Lighthouse
J.M. Coetzee, Foe
Douglas Coupland, Generation X
Teorija i kritika:
Mikhail Bakhtin, The Dialogic Imagination (ulomci)
Gerard Genette, Narrative Discourse (ulomci)
Michael McKeon, The Origins of the Novel (ulomci)
Franco Moretti, Atlas of the European Novel (ulomci)
Lawrence Stone, The Family, Sex and Marriage (ulomci)
Ian Watt, The Rise of the Novel (ulomci)
E.M. Forster, Aspects of the Novel (ulomci)
Seymour Chatman, Story and Discourse (ulomci)
Henry James, “The Art of Fiction”
Virginia Woolf, “Modern Fiction”
F.R. Leavis, The Great Tradition (ulomci)
Dopunska literatura:
Viktor Shklovsky, “Sterne’s Tristram Shandy”
Fredric Jameson, Postmodernism (ulomci)
Wayne Booth, The Rhetoric of Fiction (ulomci)
dr. sc. Borislav KNEŽEVIĆ, docent
Naziv predmeta: Novija britanska književnost
Naziv kolegija: Viktorijanski roman: Charles Dickens
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: upisan diplomski studij
Ispit: Ocjena se temelji na dva pismena rada tijekom semestra (5-6 kartica teksta), te na kolokviju na kraju semestra.
Sadržaj: Ovaj kolegij se bavi romanima jednog od najvažnijih viktorijanskih romanopisaca, Charlesa Dickensa. Na popisu literature su tri Dickensova romana: Oliver Twist, Little Dorrit, A Tale of Two Cities. Kolegij se bavi središnjim temama Dickensova opusa, kao što su klasni ustroj britanskog društva, kritika društvenih institucija (školskih, zatvorskih, političkih, sudskih, itd.). Osim tematskih i žanrovskih odrednica Dickensovih tekstova, seminar će se baviti i Dickensovom ulogom u profesionalizaciji pisanja romana.
Cilj: Kolegij stavlja naglasak na angažiran rad studenata u susretu s književnim tekstom, kako bi studenti ovladali vještinama i metodologijom analize književnih tekstova. Jedan od važnih ciljeva ovog kolegija je i vježbanje sposobnosti studenata za pismenu analizu književnih tekstova.
Popis literature:
Romani:
Charles Dickens, Oliver Twist; Little Dorrit; A Tale of Two Cities
Kritika:
Richard Altick, The English Common Reader (ulomci)
David Cannadine, The Rise and Fall of Class in Britain (ulomci)
Christina Crosby, The Ends of History (ulomci)
Steven Marcus, Dickens (ulomci)
Dopunska literatura:
Peter Brooks, The Melodramatic Imagination (ulomci)
Pierre Bourdieu, The Field of Cultural Production (ulomci)
Franco Moretti, The Way of the World. The Bildungsroman in European Culture (ulomci)
F.M. Thompson, The Respectable Society (ulomci)
***************************************************************************
b) AMERIČKA KNJIŽEVNOST I KULTURA
dr. sc. Sonja BAŠIĆ, profesor emeritus
Naziv predmeta: Američka književnost i kultura
Naziv kolegija: Američka književnost i kultura "Šezdesetih"
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 3 sata seminara na tjedan
Uvjeti: Završen preddiplomski studij.
Ispit: Ocjena se temelji na redovitom pohađanju, aktivnom sudjelovanju u radu seminara, dva pismena rada tijekom semestra (svaki od pet kartica teksta) ili jednom većem radu (desetak stranica) te na pismenom ispitu na kraju semestra.
Sadržaj: Ovaj interdisciplinarni seminarski kolegij pokušaj je kulturno/političkog i književnog definiranja "Šezdesetih" u SAD-u. Kolegij će posebno rasvijetliti tri aspekta, a to su:
1. Paralelno nastajanje nekoliko masovnih pretežno nenasilnih pokreta u SAD-u (hippyjevski pokret mladeži mahom na sveučilištima te protestni marševi za crnačka prava i protiv rata u Vijetnamu), ali i pojava militantnih uglavnom afro-američkih pokreta (Crni Muslimani i dr.) i istovremenim porastom nasilja koje je kulminiralo atentatima na Johna i Roberta Kennedyja te crnačkog vođu Martina Luthera Kinga.
2. Pojava "alternativnih" kultura, što se u književnosti zrcali u odvraćanju od (modernističkog) elitizma i brisanju granica između elitnog i popularnog (što je među prvima zagovarao kritičar Leslie Fiedler) i novoj dokumentarnosti ("nefikcionalna fikcija", "novi žurnalizam", npr Norman Mailer, Truman Capote, E. L. Doctorow, Tom Wolfe) i
3. specifične promjene u fikcionalnim narativnim strategijama novih pisaca koje su antirealistička i antitotalitarna, a oslanjaju se na grotesku, hiperboličnost, crni humor, paradoks, tragi-komediju i dr. (uz neke od gore navedenih pisaca u kolegiju se obrađuju još Joseph Heller, Kurt Vonnegut Jr. i Thomas Pynchon). Rad u seminaru imat će više modaliteta: seminarska diskusija, usmene prezentacije, dvije kratke recenzije znanstvenih članaka, kompiliranje i anotiranje bibliografija, uz pomno čitanje formalnih i kulturoloških odrednica tekstova.
Cilj: Kolegij zahtijeva viši stupanj studentskog angažmana u istraživačkom dijelu rada u seminaru, odnosno u prikupljanju sekundarne literature i radu s njom. Među ostalim, od studenata se očekuje da kroz zajednički rad u seminaru i individualni rad na kritičkoj bibliografiji i pisanju seminarskog rada razvijaju sposobnost interdisciplinarnog pristupa književnim i kulturnim fenomenima te da usavrše vještinu pismene analize književnih tekstova, osobito s obzirom na uporabu sekundarnih izvora.
Popis literature:
OBVEZATNA:
Joseph Heller: Catch-22
Norman Mailer: An American Dream i (ulomci iz The Armies of the Night)
Coover, Barthelme, John Barth: 6 novela (uključenih u Reader)
Kurt Vonnegut Jr, Slaughterhouse-5
Thomas Pynchon: The Crying of Lot-49
DOPUNSKA:
Martin Luther King (neki govori i članci)
Norman Mailer: "The White Negro"
Thomas Pynchon "Entropy"
The Autobiograhy of Malcom X
dr. sc. Ljiljana Ina GJURGJAN, izvanredni profesor
Naziv predmeta: Američka književnost i kultura
Naziv kolegija: Predočavanje ženskosti u američkoj književnosti i drugim medijima
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 1 sat seminara tjedno
Uvjeti: Završen preddiplomski studij.
Ispit: Tijekom seminara studenti/ce trebaju izraditi dva rada (cca 2000 riječi svaki na engleskom jeziku i prezentirati ih na seminaru) te aktivno sudjelovati u diskusijama. Ispitu pristupaju one polaznice/i koji nisu na vrijeme ili kvalitetom ispunili te obveze.
Sadržaj: Seminar polazi od propitivanja tradicionalne reprezentacije ženskosti (“The Raven“, The Great Gatsby), zatim analizira pomake u načinu reprezentacije žene od pjesništva E. Dickinson do Sylvije Plath i Adrienne Rich. U završnom dijelu propituje se definicija rodnosti u svjetlu promišljanja J. Lacana i J. Butler na primjerima M. Monroe i E. Presleya.
Cilj: Svrha kolegija je kulturalno i historiografsko promišljanje rodnih odnosa. Kolegij na taj način osposobljava polaznice/ke za bolje razumijevanje američke kulture te ih osvještava za problematiku rodnih odnosa. Kolegij također razvija jezičnu kompetenciju, posebice osjetljivost na kulturološku semiozu.
Popis literature:
OBVEZATNA
E.A. Poe: The Raven
E. Bronfen: “The ‘most’ poetic topic” u Over Her Dead Body: Death, Feminity and the Aesthetic, Manchester U. Press, 1992
F.S. Fitzgerald: The Great Gatsby
Juduth Fetterley: The Resisting Reader: A Feminist Approach to American Fiction, Indiana U. Press, 1978 str. 72-101
Charlotte Perkins Gilman: The Yellow Wallpaper
E. Dickinson: Izbor iz pjesništva
Sylvia Plath: Izbor pjesama iz zbirke Ariel, The Bell Jar
Jacqueline Rose: On Not Being Able to Sleep, London: Chatto and Windus, 2003, str. 49-72
Sandra M. Gilbert: “A Fine, White Flying Myth: The Life/ Work of Sylvia Plath”, u. Gilber-Gubar, eds: Shakespeare’s Sisters: Feminist Essays on Women Poets, Indiana U. press, 1979
Adrienne Rich: Izbor iz pjesništva
Film prema romanu Joyce Carol Oates: Blonde (o Marilyn Monroe)
Majorie Garber: ”Cross-dressing, Gender and Representation: Elvis Presley”, u The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of Literary Criticism, ur. Belsey /Moore, Macmillan Press Ltd, 1997, str. 164-182
DOPUNSKA
C. Belsey - J. Moore: The Feminist Reader: Essays in Gender and the Politics of Literary Criticism, ur. Besley /Moore, Macmillan Press Ltd, 1997
J. Rivkin - Michael Ryan: Literary Theory: An Anthology, Blackwell, 1998 str. 527- 777
Toril Moi: Sexual/ Textual Politics: Feminist Literary Theory, Methuen, 1986
Prof. Dr. Stipe GRGAS, redoviti profesor
Naziv predmeta: Američka književnost i kultura
Naziv kolegija: Povijest i paradigme američkih studija
ECTS bodovi: 6
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: završen preddiplomski studij
Sadržaj: Kao interdisciplinarni znanstveni projekt Američke studije nastaju u specifičnom povijesnom trenutku. U početku su teoretičari američke kulture shvatili književni tekst i slične simboličke artefakte kao mikrokozmos kolektivne psihologije ili integrativnih mitova. Tragalo se za ključnim simbolima ili naracijama koje su ponajbolje iskazivale razlikovnost američkog identiteta i superiornost američkog društvenog ustroja. Jezgrovito kazano, ti su raniji teoretičari tragali za «uporabljivom prošlošću». U potonjem razvoju, poglavito nakon turbulentnih šezdesetih godina, sve se više propitivala ta paradigma, ukazivalo se na njezinu selektivnost i integriranost u dominantnu ideološku diskurzivnu formaciju. Usredotočujući se na sveprisutne učinke ideologije, kasniji su amerikanisti kritički revalorizirali postavke takozvane «škole mita i simbola» usredotočujući se na retoričku dimenziju njezinih tekstova. U vlastitim tekstovima nastojali su uključiti one skupine, iskustva i prostore koji su naprosto bili isključeni iz ranije ekskluzivističkog poimanja američkog identiteta i njegova samo-legitimiranja putem doktrine ekscepcionalizma. U sadašnjoj fazi američkih studija jedan od ključnih uvida jest propitivanje ideološkog kompleksa koji se tijekom povijesti oblikovao združivanjem ekscepcionalizma i demokracije, a koji često funkcionira kao dimna zavjesa koja prikriva američke interese. S obzirom na položaj i ulogu SAD danas u svijetu ne čudi da se niz istraživanja unutar američkih studija okreću pronicljivim dijakronijskim i sinkronijskim analizama američke političke hegemonije.
Cilj: Cilj ovog kolegija jest upoznati polaznike diplomskog studija amerikanistike s povijesnim razvojem i s ključnim raspravama discipline. Na predavanjima i na seminarima pobliže će se sagledati način kako se oblikovala disciplina, koja joj je bila funkcija u američkom kulturalnom prostoru ne samo u SAD nego i u interkulturalnim transakcijama. Nakana je pokazati kako je disciplina registrirala događanja u nedavnoj američkoj povijesti ali i kako nam ona može pomoći razumjeti današnji svijet čiju sudbinu kroje SAD kao jedini preostali hegemon.
|
