Hodogram
VII SEMESTAR
Anglistički jezični kolegij*
|
4 + 0 + 0
|
5 ECTS
|
Anglistički književni kolegij**
|
4 + 0 + 0
|
5 ECTS
|
Izborni kolegiji
|
satnica ovisi o izboru
|
20 ECTS
|
VIII SEMESTAR
Anglistički jezični* ili književni** kolegij
|
4 + 0 + 0
|
5 ECTS
|
Izborni kolegiji
|
satnica ovisi o izboru
|
10 ECTS
|
Opći obrazovno-odgojni kolegiji
|
satnica ovisi o izboru
|
15 ECTS
|
IX SEMESTAR
Opći obrazovno-odgojni kolegiji
|
satnica ovisi o izboru
|
10 ECTS
|
Komunikacijski modul
|
satnica ovisi o izboru
|
5 ECTS
|
Glotodidaktika
|
1 + 1 + 0
|
5 ECTS
|
Metodika nastave engleskog jezika
|
0 + 2 + 0
|
5 ECTS
|
Praksa
|
praktikum + škola
|
5 ECTS
|
X SEMESTAR
Usvajanje drugoga jezika
|
1 + 1 + 0
|
5 ECTS
|
Metodički izborni kolegij***
|
0 + 2 + 0
|
5 ECTS
|
Praksa
|
praktikum + škola
|
5 ECTS
|
Diplomski rad
|
Konsultacije s mentorom
|
15 ECTS
|
* Student bira iz ponude izbornih kolegija Katedre za engleski jezik.
**Student bira iz ponude izbornih kolegija Katedre za književnost. Vrijednost toga kolegija je 5 ECTS bodova jer studenti diplomskog studija anglistike nastavničkog smjera ne pišu seminarski rad.
***U metodičkom bloku nude se sljedeći izborni kolegiji:
Istraživanje procesa usvajanja drugoga jezika
Dvojezičnost
Mjerenje lingvističke i komunikacijske kompetencije
Poučavanje književnosti u nastavi engleskoga kao stranog jezika
Multimedijalnost u nastavi engleskog jezika
Primjena kognitivne lingvistike u učenju i poučavanju engleskog jezika
NAPOMENA:
U nastavku slijede opisi metodičkih kolegija te prakse. Opisi ostalih kolegija (općih obrazovno-odgojnih kolegija te kolegija Jezik i govor u nastavnoj komunikaciji) kojima se stječe minimalna nastavnička kompetencija nalaze se u ‘paketu’ zajedničkih kolegija za sve diplomske studije nastavničkog smjera Filozofskoga fakulteta, opisi anglističkih kolegija uključeni su u ostale anglističke programe, a opisi izbornih kolegija izvan struke nalaze se u programima drugih odsjeka.
METODIČKI BLOK (20 ECTS)
I
NASTAVNA PRAKSA (10 ECTS)
Naziv kolegija: USVAJANJE DRUGOGA JEZIKA
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: X. (ljetni)
Status: obvezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: --
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Istraživanje procesa usvajanja drugoga jezika kao suvremena interdisciplinarna znanost i njen povijesni razvoj; suvremene teorije usvajanja drugoga jezika; modeli jezične obrade (s posebnim osvrtom na modele dvojezične i višejezične obrade); pitanja međujezika i međujezičnih utjecaja (prvoga jezika na drugi i drugoga na prvi); uloga dobi u usvajanju jezika; uloga kognitivnih čimbenika u usvajanju jezika; uloga individualnih čimbenika u usvajanju jezika; uloga interakcije i društvenog konteksta u usvajanju jezika; metode istraživanja procesa usvajanja drugoga jezika.
Cilj: Stjecanje uvida u složenost procesa usvajanja, obrade i uporabe drugoga jezika te u suvremene teorije usvajanja drugoga jezika. Razvijanje kritičkog promišljanja tih teorija i poticanje na samostalnost u istraživanju spomenutog procesa.
Obvezna literatura:
Larsen-Freeman, D. i Long, M. H. (ur.) (1991). An Introduction to SLA Research. London: Longman.
Ellis, R. (1997). Second Language Acquisition: An Introduction. Oxford: Oxford University Press.
Kaplan, R. B. (ur.) (2002). The Oxford Handbook of Applied Linguistics. Oxford : OUP.
Doughty, C. J. i Long, M. H. (ur.) (2003). The Handbook of Second Language Acquisition. Malden, MA, Oxford, Melbourne, Berlin: Blackwell Publishing.
Dopunska literatura:
Cook, V. (ur.) (2003). Effects of the Second Language on the First. Clevedon, Buffalo, Torontom, Sydney: Multilingual Matters Ltd.
Ellis, R. (1994). The Study of Second Language Acquisition. Oxford: OUP.
Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
Cook, V. (ur.) (2002). Portraits of the L2 User. Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.
Gleason, J. B., Ratner, N.B. (1998). Psycholinguistics. 2nd ed. Wadsworth: Thomson Learning, 1998.
Singleton, D., Ryan, L. (2004). Language Acquisition: The Age Factor. Clevdeon, Buffalo,l Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd..
Časopisi: Applied Linguistics; Language Learning; Studies in Second Language Acquisition; TESOL Quarterly.
Naziv kolegija: GLOTODIDAKTIKA
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnici: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović, Renata Geld
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: IX. (zimski)
Status: obvezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja + 1 sat seminara
Uvjeti: --
Ispit: Usmeni
Sadržaj: Glotodidaktika kao interdisciplinarna znanost; glotodidaktika kao primijenjena lingvistika; utjecaj spoznaja iz drugih znanosti (lingvistike, psihologije, psiholingvistike, sociolingvistike, pedagogije) na nastavu stranih jezika; teorije nastave stranoga jezika; povijesni pregled metoda učenja stranoga jezika; suvremeni pristup nastavi stranoga jezika; koncept komunikacijske kompetencije; mjerenje komunikacijske kompetencije; ciljevi i zadaci nastave stranih jezika; poučavanje jezičnih vještina; jezična svjesnost; samostalnost u učenju stranog jezika; vrednovanje i samo vrednovanje; jezični portfolio; upotreba nastavnih sredstava i pomagala u nastavi stranih jezika; jezične pogreške i njihovo ispravljanje; razredni diskurs; organizacija nastavnih sadržaja (gramatički, situacijski, funkcionalno-pojmovni, proceduralni pristupi); poučavanje jezika u funkciji struke; uloga autentičnih materijala u nastavi stranih jezika; analiza potreba za poznavanjem stranih jezika; razvijanje interkulturalne kompetencije; specifične uloge nastavnika stranih jezika; metode istraživanja u nastavi stranih jezika (akcijsko istraživanje, znanstveno istraživanje).
Cilj: Stjecanje uvida u temeljne postavke teorije nastave stranih jezika s dijakronijskog i sinkronijskog stajališta; razumijevanje osnovnih koncepata teorije nastave stranih jezika.
Kroz sadržaje kolegija studenti će se osposobiti za razumijevanje procesa poučavanja stranoga jezika i za izbor odgovarajućih strategija poučavanja.
Obvezna literatura:
Lightbown, P. M., Spada, N. (1999). How Languages are Learned. Revised ed. Oxford: OUP.
Nunan, D. (1991). Language Teaching Methodology. London: Pretice Hall.
Petrović, E. (1998). Teorija nastave stranih jezika. Zagreb: Školska knjiga.
Vilke, M. (1977) Uvod u glotodidaktiku. Školska knjiga: Zagreb. (u pripremi novo izdanje)
Dopunska literatura:
Council of Europe Common European Framework of Reference for Languages: Learning, teaching, assessment. (2001). Cambridge: CUP.
Mihaljević Djigunović, J. (1998). Uloga afektivnih faktora u učenju stranoga jezika. Zagreb: Filozofski fakultet.
Richards, J. C. (2001). Curriculum Development in Language Teaching,. Cambridge: CUP.
Stern, H. H. (1983). Fundamental Concepts of Language Teaching. Oxford: OUP.
Vrhovac, Y. i suradnici. (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naklada Ljevak.
Vrhovac, Y. (2000). Govorna komunikacija i interakcija na satu stranoga jezika. Zagreb: Naklada Ljevak.
Naziv kolegija: METODIKA NASTAVE ENGLESKOG JEZIKA
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnici: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović, dr. Marta Medved Krajnović, Renata Geld
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: IX. semestar (zimski)
Status: obvezni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: Usmeni
Sadržaj: Kontrastivno poučavanje izgovora engleskog u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno počavanje morfo-sintaktičkih struktura engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno poučavanje semantičkih jedinica engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; kontrastivno poučavanje grafijske razine engleskog jezika u tri osnovne dobne skupine; analiza učeničkog međujezika engleskog u tri osnovne dobne skupine; analiza pogrešaka hrvatskih učenika engleskog jezika i pristup pogreškama; obrada kulture i civilizacije u zemljama jezika cilja; izbor i obrada književnih tekstova pisanih na jeziku cilju; kriteriji odabira nastavnih materijala za učenje engleskog jezika.
Cilj: Osposobljavanje studenate da opća znanja stečena u jeziku i o jeziku koji će predavati te u kolegijima koje su već odslušali iz područja obrazovnih i odgojnih znanosti, te teorijske postavke glotodidaktike primijene na nastavu engleskog jezika.
Studenti će se pripremiti za izvođenje nastave engleskog jezika na različitim stupnjevima učeničke kompetencije, u različitim uvjetima te za rad s učenicima različite dobi.
Obvezna literatura:
Harmer, J. (1991). The Practice of English Language Teaching. London: Longman.
McDonough, J., McDonough, S. (1997). Research Methods for English Language Teachers. London: Arnold.
Carter, R., Nunan, D. (2001).Teaching English to Speakers of Other Languages. Cambridge: CUP.
Ur, P. (1996). A Course in Language Teaching: Practice and Theory. Cambridge: CUP.
Dopunska literatura:
Carter, R., McCarthy, M. (1988). Vocabulary and Language Teaching. London: Longman.
Odlin, T. (1994). Perspectives of Pedagogical Grammar. Cambridge: CUP.
Richard-Amato, P. R. (1998). Making it Happen. London: Longman.
Tarone, E., Yule, G. (1989). Focus on the Language Learner. Cambridge: CUP.
Časopisi: ELT Journal, Metodika, Strani jezici
Naziv kolegija: UČENJE ENGLESKOG JEZIKA U RANOJ ŠKOLSKOJ DOBI
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: prof. dr. Mirjana Vilke
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: X. semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: Usmeni
Sadržaj: Razlozi uvođenja stranih jezika u ranu školsku dob; kratki prikaz dosadašnjih istraživanja u tom području; osobine djeteta rane školske dobi i njegove mogućnosti i ograničenja u usvajanju stranoga jezika u tom razdoblju njegova jezičnoga, spoznajnoga, afektivnoga i motoričkoga razvoja; pregled, prikaz i primjena tehnika i postupaka u radu u razredu koje su se pokazale uspješnima.
Cilj: Osposobiti studente za izvođenje nastave stranih jezika u ranoj školskoj dobi.
Obvezna literatura:
Vilke, M., Vrhovac, Y. (ur.) (1993). Children and Foreign Languages I. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vilke, M., Vrhovac, Y. (ur.) (1995). Children and Foreign Languages II. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vrhovac, Y. (ur.) (1995). Children and Foreign Languages III. Zagreb: Filozofski fakultet.
Vilke, M. (1991). Vaše dijete i jezik. Zagreb: Školska knjiga.
Dopunska literatura:
Nikolov, M., Curtain, H. (ur.) (2000) An early start: Young learners and modern languages in Europe and beyond. Strasbourg: Council of Europe.
Nikolov, M. (2002) Issues in English Language Education. Wien: Peter Lang.
Vrhovac, Y. (ur.) (1999). Strani jezik u osnovnoj školi. Zagreb: Naprijed.
Naziv kolegija: DVOJEZIČNOST
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: dr. Marta Medved Krajnović
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezika: engleski
Semestar: X. semestar (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: Usmeni
Sadržaj: Određenje dvojezičnosti; povijesni pregled istraživanja dvojezičnosti; odnos i vrste individualne i društvene dvojezičnosti; dinamika dvojezičnoga razvoja (u prirodnome i institucionaliziranome kontekstu); jezična obrada kod dvojezičnih osoba; međujezični utjecaji u dvojezičnom sustavu; komunikacijska kompetencija dvojezičnih osoba; jednojezični i dvojezični modalitet; prebacivanje koda; odumiranje jezika; odnos dvojezičnosti i spoznaje; dvojezičnost i obrazovanje.
Cilj: Stjecanje uvida u temeljne procese dvojezičnoga razvoja, posebitosti lingvističke i komunikacijske kompetencije dvojezičnih osoba te temeljna pitanja dvojezičnoga obrazovanja.
Obvezna literatura:
Baker, C. (2000). The Care and Education of Young Bilinguals: An Introduction for Professionals. Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.
Hamers, J., Blanc, M. (2000). Bilinguality and Bilingualism. 2nd edition. Cambridge: CUP.
Romaine, S. (1995). Bilingualism. 2nd edition. Oxford: Blackwell Publishers.
Dopunska literatura:
Bialystok, E. (2001). Bilingualism in Development: Language, Literacy and Cognition. Cambridge: CUP.
Dewaele, J-M., Housen, A., Wei, L. (ur.) (2003). Bilingualism: Beyond Basic Principles. Cleters Clevedon, Buffalo, Toronto, Sydney: Multilingual Matters Ltd.
Hakuta, K. (1986). Mirror of Language: The Debate on Bilingualism. New York: Basic Books.
Nicol, J. L. (ur.) (2001). One Mind, Two Languages: Bilingual Language Processing. Oxford: Blackwell Publishers.
Časopis: Bilingualism: Language and Cognition.
Naziv kolegija: POUČAVANJE KNJIŽEVNOSTI U NASTAVI ENGLESKOG KAO STRANOG JEZIKA
Nositelj kolegija: prof.dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: prof. dr. Mirjana Vilke
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Semestar: X
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: usmeni
Sadržaj: Obrada priče (po mogućnosti autohtone, s engleskog govornog područja) namijenjena širokom rasponu uzrasta i razina znanja – od slušanja s razumijevanjem za najmlađe početnike, do uputa o pisanju vlastitih verzija priča za naprednije.
Obrada pjesme čiji je osnovni cilj razgovor o pročitanom, doživljaj umjetničkog i zauzimanje vlastitog stava. Obrada kratke priče ili odlomka romana kao poticaj učenicima da izražavaju stavove o određenom problemu, što neizravno pridonosi razvoju njihove lingvističke i komunikacijske kompetencije kao i formiranju vlastita svjetonazora. Obrada dramskog teksta bliskog interesima učenika. Za napredne učenike izuzetno je motivirajuće obraditi odlomak aktualne TV dramske izvedbe, od “skidanja” teksta do vlastite izvedbe, što ima izuzetan učinak na ortoepski razvoj učenika.
Ciljevi: Stjecanje uvida u načine motivacije učenika različitih dobnih skupina i različitih razina znanja za čitanje i razumijevanje književnih tekstova na engleskom jeziku. Razvijanje sposobnosti odabira tekstova koji u učenicima bude zanimanje za književnost na engleskom jeziku, a istovremeno produbljuju njihovu lingvističku i komunikacijsku kompetenciju.
Obvezna literatura:
Collie, J., Slater, S. (1987). Literature in the Language Classroom: A resource book of ideas and activities. Cambriddge: CUP.
Falvey, P., Kennedy, P. (1997). Learning Language Through Literature. Hong Kong: Hong Kong University Press.
Dopunska literatura:
Gail, E., Brewster, J. (1991). The Story Telling Handbook for Primary Teachers. London: Penguin.
Lazar, G. (1993). Literature and Language Teaching. Cambridge: CUP.
Maly, A., Duff, A. (1982). Drama Techniques in Language Learning. Cambridge: CUP.
Mc Rae J., Carter, R. (2004). The Routledge Guide to Modern English Writing. London: Routledge.
McRae, J., Pantaleoni, L. (1996) Chapter and Verse. Oxford: OUP.
Odabrani literarni tekstovi.
Naziv kolegija: MULTIMEDIJALNOST U NASTAVI STRANIH JEZIKA
Nositelj kolegija: prof. dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: dr. Marta Medved Krajnović
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Semestar: X
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: usmeni
Sadržaj: Korištenje medija i njihov izravan utjecaj na razvoj komunikacijske kompetencije učenika; kratki povijesni pregled upotrebe elektronskih medija u nastavi stranih jezika tijekom posljednjih 50 godina od auditivnih (magnetofona) do audiovizualnih ( filma, TV, Videa, DVD-a) i njihova uloga u unapređenju nastave stranih jezika; prikaz i primjena tehnika i postupaka u razredu s pomoću različitih medija; CALL (nastava stranih jezika s pomoću računala); osnovni principi Skinnerovog programiranog učenja kao temelj današnjih sofisticiranih programa za učenje stranih jezika; uloga Interneta u nastavi engleskoga jezika.
Ciljevi: Osposobljavanje studenata za korištenje medija koji pretvaraju razred u bogato lingvističko-komunikacijsko okruženje.
Obavezna literatura:
Chapelle, C. A. (2001) Computer Application in Second Language Acquisition, Foundations for teaching, testing and research. Cambridge: CUP.
Dudeney, G. (2000). The Internet and the Language Classroom. Cambridge: CUP.
Dopunska literatura:
Warschauer, M., Ken, R. (2000). Network-based Language Teaching:Concepts and Practice. Cambridge: CUP.
Naziv kolegija: PRIMJENA KOGNITIVNE LINGVISTIKE U UČENJU I POUČAVANJU DRUGOG JEZIKA
Nositelj kolegija: prof.dr. Jelena Mihaljević Djigunović
Nastavnik: Renata Geld
ECTS bodovi: 5
Jezik: engleski
Semestar: X
Status: izborni
Oblik nastave: 2 sata seminara
Uvjeti: Kognitivna lingvistika
Ispit: usmeni
Sadržaj: Pitanje (ne)razdvojivosti procesa usvajanja i procesa učenja drugog jezika. Uloga kategorija (konceptualnih, lingvističkih, gramatičkih) u usvajanju jezika. Problematika učenja i poučavanja višeznačnih riječi i idiomatskih izraza. Sistematičnost konceptualne metafore i njena primjena u poučavanju idiomatskih izraza. Važnost smislenosti u učenju vokabulara: metafora/metonimija, poopćavanje/specijaliziranje). Kognitivno procesiranje i konstruiranje značenja: odnos općih kognitivnih sposobnosti i kognitivnih strategija u učenju drugog jezika. Individualne razlike u učenju: kognitivne strategije kao zrcalo subjektivnog shvaćanja jezičnog značenja te kreativnosti ljudskoga uma. Odnos jezične svjesnosti i ''prirodnog'' usvajanja drugog jezika: usporedba i prosudba - kognitivne strategije/opće kognitivne sposobnosti u usvajanju značenja. Kognitivna gramatika kao teorija temeljena na uporabi (eng. usage-based theory) i njena primjena u učenju i poučavanju drugog jezika. Učenje uvidom: gramatika kao konceptualna struktura. Problematika učenja gramatičkih pravila/izuzetaka: značaj simboličke prirode gramatike i shematskih definicija oblika i struktura u učenju i poučavanju drugog jezika.
Ciljevi: Stjecanje znanja o temeljnim aspektima kognitivnolingvističke teorije koji su relevantni u suvremenim strujanjima u teoriji usvajanja drugog jezika te u teoriji i praksi učenja i poučavanja stranoga jezika.
Obavezna literatura:
Achard, M., Niemeier, S. (ur.) (2004). Cognitive Linguistics, Second Language Acquisition and Foreign Languge Teaching. Berlin, New York: Walter de Gruyter Inc.
Putz M., Niemeier S., Dirven R. (ur.) (2001). Applied Cognitive Linguistics I: Theory and Language Acquisition. Berlin, New York: Mouton de Gruyter.
Putz, M., Niemeier, S., Dirven, R. (ur.) (2001). Applied Cognitive Linguistics II: Language Pedagogy. Berlin, New York: Mouton de Gruyter.
Dopunska literatura:
Aarts, B., Denison, D., Keizer, E., Popova, G. (ur.) (2003). Fuzzy Grammar. Oxford: Oxford University Press.
Albertazzi, L. (ur.) (2000). Meaning and Cognition , A multidisciplinary approach. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins.
Dirven, R., Verspoor, M. (2004). Cognitive Exploration of Language and Linguistics. Amsterdam, Philadelphia: John Benjamins.
NASTAVNA PRAKSA (10 ECTS)
U programu ovog studija praksa zauzima važno mjesto kao i u programima većine europskih sveučilišta koja obrazuju buduće nastavnike. Iako joj je dodijeljeno manje ECTS bodova nego što je to slučaj u većini europskih sveučilišnih nastavničkih studija (npr. na finskim i švedskim sveučilištima praksi se dodjeljuje po 22 ECTS boda, na španjolskim 15 ECTS boda, na nekim austrijskim – primjer Sveučilišta u Beču – i do 27 ECTS boda!), svojom koncepcijom i strukturom ona slijedi glavne intencije prakse na europskim sveučilištima. U suvremenom obrazovanju budućih nastavnika studenta se kroz nastavnu praksu osposobljava da znanstveno utemeljene spoznaje bitne za proces učenja i poučavanja (one vezane uz predmet koji će poučavati i one koje stječe iz područja obrazovnih i odgojnih znanosti) na primjeren način primijeni u nastavi. Kako su i istraživanja uloge prakse u obrazovanju budućih nastavnika pokazala, bez nastavne prakse student završava to obrazovanje sa segmentiranim znanjima koja kasnije ne može kvalitetno operacionalizirati. Stoga je praksa i u našem diplomskom nastavničkom studiju integrirana u program obrazovanja.
CILJ: razviti praktične aspekte nastavničke kompetencije kroz osobno iskustvo poučavanja engleskoga kao stranoga jezika; povezati teorijske (stručne i profesionalne) spoznaje iz relevantnih kolegija s konkretnim primjerima nastavne prakse; razviti osjećaj profesionalnosti; razviti osjećaj profesionalne odgovornosti; razviti sposobnost za samoprocjenu nastavničke kompetencije.
STRUKTURA:
Nastavna se praksa realizira kroz praktikum (na Filozofskom fakultetu), hospitiranje i držanje nastave u školama, te kroz individualni samostalni rad studenta:
Praktikum se održava jednom tjedno po 1 sat (ukupno 30 nastavnih sati), na fakultetu, a cilj mu je osposobiti studenta za ciljano i refleksivno promatranje nastave, procjenu efekta različitih nastavnih strategija, izradu plana nastavnog sata, osvještavanje aspekata nastavničke kompetencije koje student treba posebno razvijati. Rad u praktikumu uključuje analizu dnevnika nastavne prakse, analizu video snimaka nastave engleskog jezika, simulaciju sekvenci nastave, samoanalizu snimaka vlastite nastave, izradu nastavnih materijala.
Hospitacije (30 nastavnih sati) uključuju promatranje nastave koju izvode nastavnici u školama-vježbaonicama, te drugi studenti koji školsku praksu izvode u određenoj školi. Svakom satu prethodi uvodni razgovor s osobom koja će predavati te analizu nakon promatrane nastave. Student tijekom hospitacija vodi dnevnik prema kriterijima postavljenima u praktikumu.
Samostalno održavanje nastave uključuje dva aspekta. Student tijekom školske prakse održava ukupno 50 nastavnih sati: 20 sati drži u različitim odjeljenjima (grupama) kako bi stekao iskustvo poučavanja engleskog jezika na različitim razinama jezične kompetencije te u različitim uvjetima, a preostalih 30 sati realizira tako da predaje po 10 sati u istom odjeljenju (grupi) kako bi stekao uvid u razvojne aspekte procesa nastave i učenja te razvio osjećaj profesionalne odgovornosti za učenike koje poučava. Studentovo održavanje nastave sustavno nadgleda i ocjenjuje mentor, a o pojedinim se aspektima raspravlja na praktikumu. Student će na pripremu i analizu jednog sata kojeg samostalno izvodi trošiti, u prosjeku, po tri radna sata.
Sastavljanje portfolija podrazumijeva studentovo prikupljanje profesionalno relevantnih dokumenata o razvijanju vlastite nastavničke kompetencije. Ti dokumenti uključuju primjerke planova nastavnih sati, ocjene mentora o kvaliteti studentove samostalne nastave, samoevaluaciju postignute nastavničke kompetencije, primjerke samostalno izrađenog nastavnog materijala, dnevnik prakse te, kao neobavezan dio, video snimku samostalne nastave.
DODATAK: ZAJEDNIČKI DIO STUDIJA NASTAVNIČKOG USMJERENJA
Sadržaj
Obrazloženje koncepcije nastavničkog usmjerenja
|
|
Struktura zajedničkog dijela studija nastavničkog usmjerenja
|
|
Opisi kolegija
|
|
Psihološki modul
|
|
Pedagoški modul
|
|
Didaktički modul
|
|
Sociološki modul
|
|
Filozofski modul
|
|
Informatički modul
|
|
Hrvatski jezik u nastavničkoj komunikaciji
|
|
Životopisi
|
|
OBRAZLOŽENJE
KONCEPCIJE NASTAVNIČKOGA USMJERENJA
Prijedlog programa nastavničkoga usmjerenja koncipiran je tijekom mnogobrojnih radnih sastanaka Odbora za nastavu Filozofskoga fakulteta. Odbor za nastavu konzultirao je cijeli niz programa na stranim sveučilištima i nastojao doći do optimalnog omjera potrebnih kolegija koji bi našim studentima diplomskih nastavničkih studija omogućili mobilnost, tj. djelomično studiranje i zapošljavanje u drugim zemljama, te im osigurali usporedivost diploma s diplomama stečenima na drugim europskim sveučilištima.
U ovom prijedlogu programa polazi se od činjenice da u području obrazovanja budućih nastavnika na razini Europe već postoje jasne naznake standardizacije u koncepciji te u opsegu i sadržaju obrazovanja. Ponuđeni program temelji se na uvidu u komparativne podatke o europskim modelima obrazovanja budućih nastavnika koji su javno dostupni putem obrazovne informacijske mreže Europske komisije i zemalja članica Europske unije Eurydice, na izvješćima projektnih grupa o efikasnosti različitih modela obrazovanja budućih nastavnika i o strukturi temeljne nastavničke kompetencije (npr. projekti OECD-a iz 1990, 1994. i 1999, projekt Europske komisije SIGMA) i u skladu je s trendovima opisanima u relevantnim dokumentima (npr. Green Paper on Education and Training in Europe, White Paper on Education and Training).
Navedeni, u Europi prihvaćeni principi, mogu se rezimirati na sljedeći način:
- tijekom sveučilišnog obrazovanja budućemu nastavniku osigurava se stjecanje temeljne nastavničke kompetencije
- tijekom sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog obrazovanja, koje najčešće traje ukupno pet godina, na predmete kojima se omogućuje stjecanje temeljne nastavničke kompetencije odvaja se najmanje 20% ukupnog opsega studija (60 ECTS bodova), a europski je prosjek 25%
- stjecanje temeljne nastavničke kompetencije podrazumijeva stjecanje znanja, vještina i kompetencija u trima glavnim područjima: općem obrazovno-odgojnom području, metodičkom području i nastavnoj praksi. Omjer zastupljenosti navedenih triju područja uglavnom je ravnomjerno raspoređen.
Radi orijentacije prilažemo u tablici pregled opsega i raspodjele ECTS bodova u nekoliko europskih zemalja:
Zemlja
|
Ukupni ECTS
|
Opći obrazovno-odgojni dio
|
Metodički dio
|
Nastavna praksa
|
Španjolska
|
67
|
24
|
21
|
22
|
Finska
|
70
|
24
|
24
|
22
|
Švedska
|
60 (kao zadani minimum)
|
20
|
40 (navedeni ukupni bodovi za metodiku i nastavnu praksu)
|
(podaci preuzeti s informacijske mreže Eurydice).
Uvažavajući specifičnost i tradiciju našega dosadašnjeg sustava obrazovanja budućih nastavnika, u predloženoj koncepciji nastavničkih studija nastojali smo se približiti tim standardima iako ih nismo do kraja slijedili (npr. za nastavnu praksu umjesto jedne trećine, tj. 20 ECTS bodova, odvojili smo samo 10 ECTS bodova, a također smo smatrali da je budućim nastavnicima nužno omogućiti razvijanje njihove govorno-jezične komunikacijske kompetencije te sposobnosti primjene informacijskih tehnologija u nastavi).
U koncepciji se polazi od stava da temeljna nastavnička kompetencija koja se stječe tijekom diplomskog nastavničkog studija predstavlja neophodan temelj za cjeloživotno obrazovanje budućega nastavnika i dobivanje licence za rad u školi.
Neki aspekti programa će se usklađivati s prirodom pojedinih studija i dorađivati kroz iskustvo u radu.
Opseg od 60 ECTS bodova, na kojem se temelji ovaj program, zadan je i odlukom Vijeća Filozofskog fakulteta donešenoj na izvanrednoj sjednici 22. ožujka 2004.: «Na diplomskom studiju za nastavničko usmjerenje izdvaja se 60 bodova za psihološko-pedagoško-didaktičke predmete i za metodiku nastave».
NAPOMENA:
U ovom 'paketu' nalaze se opisi kolegija koji su zajednički za sve nastavničke diplomske studije na Filozofskom fakultetu. Opisi kolegija metodičkoga bloka i prakse sastavni su dio diplomskih nastavničkih studija pojedinih odsjeka.
STRUKTURA ZAJEDNIČKOG DIJELA STUDIJA NASTAVNIČKOG USMJERENJA
Naziv modula
|
Status
|
Naziv kolegija
|
Satnica
|
ECTS
|
PSIHOLOŠKI MODUL
|
Obv.
|
Psihologija obrazovanja i odgoja
|
2+0+2
|
4
|
Izb.
|
Rad s naprednim učenicima
Komunikacijske vještine
Okolinski čimbenici razvoja
Uvod u psihologiju roditeljstva
Uvod u teorije ličnosti
Psihologija osoba s posebnim potrebama
Evaluacija tretmana
|
2+0+0
2+0+2
2+0+0
2+0+0
2+0+0
1+2+0
2+1+0
|
2
|
PEDAGOŠKI
MODUL
|
Obv.
|
Opća pedagogija
|
2+1+0
|
3
|
Izb.
|
Komunikacija u nastavi
Pedagogija adolescencije
Osnove specijalne pedagogije
Obrazovanje darovitih
Pedagoško savjetovanje i profesionalna orijentacija
|
1+1+0
1+1+0
1+1+0
1+1+0
1+1+0
|
2
|
DIDAKTIČKI MODUL
|
Obv.
|
Opća didaktika
|
2+1+0
|
3
|
Izb.
|
Interesi u nastavi
Alternativne pedagoške ideje i škole
Temeljna nastavna umijeća
Pedagoška dijagnostika
Didaktičke teorije
|
1+1+0
1+1+0
1+1+0
1+1+0
1+1+0
|
2
|
SOCIOLOŠKI MODUL
|
Obv.
|
Sociologija obrazovanja
|
1+1+0
|
3
|
FILOZOFSKI MODUL
|
Obv.
|
Filozofija odgoja
|
2+0+0
|
3
|
INFORMATIČKI MODUL
|
Obv.
|
Informacijske tehnologije u obrazovanju
|
1+0+1
|
3
|
Izb.
|
Primjena računala u nastavi jezika
|
1+0+1
|
2
|
HRVATSKI JEZIK U NASTAVNIČKOJ KOMUNIKACIJI
|
Obv.
|
Hrvatski jezik za nastavnike
Govorništvo za nastavnike
Jezična interakcija i jezični varijeteti
|
1+1+0
0+1+1
1+0+0
|
2
1,5
1,5
|
Izb.
|
Fonetska korekcija
Govorna proizvodnja
Njega glasa
Ortoepske vježbe
Dvojezičnost
|
0+1+1
0+1+1
0+1+1
0+1+1
1+1+0
|
1,5
|
OPISI KOLEGIJA
PSIHOLOŠKI MODUL
OBAVEZNI KOLEGIJ:
PSIHOLOGIJA OBRAZOVANJA I ODGOJA
Okvirni sadržaj predmeta
Tjelesni, motorički, perceptivni, kognitivni, govorni, emocionalni i socijalni razvoj tijekom srednjeg i kasnog djetinjstva te adolescencije. Najčešća odstupanja i problemi u razvoju u dječjoj i adolescentnoj dobi.
Odnos teorija učenja i učenja u školskom okruženju. Individualne razlike važne u poučavanju. Učenici s posebnim potrebama. Motivacija za učenje i kako je povećati. Upravljanje razredom i razredna disciplina. Odnos učenja i poučavanja. Procjenjivanje i mjerenje ishoda poučavanja.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija
Upoznavanje s promjenama u ponašanju i sposobnostima koje se događaju u razdoblju djetinjstva i adolescencije, te uzrocima i procesima koji se nalaze u podlozi tih promjena. Studenti će se osposobiti za razumijevanje ponašanja djece i adolescenata te kompetentnu interakciju s njima.
Razumijevanje primjene teorija učenja u školskom radu i odnosa između procesa poučavanja i ishoda učenja. Studenti će razumjeti ulogu motivacijskih, socijalnih procesa i školskog okruženja u procesu učenja i poučavanja te će moći primijeniti prikladne postupke za suradnju s učenicima i roditeljima u rješavanju obrazovnih problema.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
Ukupno 60 sati nastave kroz predavanja i vježbe (30 + 30). Znanje se provjerava kolokvijem i pismenim ispitom nakon završetka nastave.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Vasta, R., Haith, M .M. & Miller, S.A. (1998. ili kasnija izdanja). Dječja psihologija: suvremena znanost. Naklada Slap, Jastrebarsko.
Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.) Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Grgin, T. (2001.) Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko: Naklada Slap
Papalia, D.E. & Wendkos-Olds, S. (1989 ili kasnija izdanja). Human development. McGraw-Hill.
Zarevski (ur.) (2003.). Učitelji za učitelje, Zagreb:IEP
Bodovna vrijednost predmeta
4 ECTS
Način polaganja ispita
Ispit se polaže pismeno, a konačna ocjena je kombinacija rezultata na kolokviju i završnog ispita.
IZBORNI KOLEGIJI:
RAD S NADARENIM UČENICIMA
Okvirni sadržaj predmeta
Karakteristike darovite djece (kognitivne i socio-emocionalne osobine darovitih). Identifikacija darovitih učenika i uloga učitelja u tom procesu. Posebnosti rada s darovitima unutar školskog sustava. Uloga učitelja u akceleraciji. Obogaćenje programa (sadržaji i metode rada). Rad učitelja na izradi i provedbi programa, suradnja u timu. Rad s roditeljima nadarenih učenika.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija
Studenti će upoznati karakteristike darovite djece, načine identifikacije darovitih i mogućnosti rada s njima u okviru školskog sustava. Moći će planirati svoj rad u praksi. Studenti će biti pripremljeni za timski rad na planiranju i izvedbi programa rada s darovitim učenicima.
Oblici provođenja nastave i načini provjere znanja
Nastava se provodi kroz predavanja u jednom semestru (2+0). Znanje se provjerava pismenim ispitom.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Čudina‑Obradović, M. (1991.). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Školska knjiga, Zagreb.
Koren, I. (1989.). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Heller, K.A., Monks, F.J., Sternberg R.J., Subotnik, R.(2000.). International handbook of giftedness and talent. Oxford: Elsevier Science Ltd.
Bodovna vrijednost predmeta
2 ECTS
Način polaganja ispita
Pisano.
KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE
Okvirni sadržaj predmeta
Komunikacijski proces. Verbalna komunikacija. Neverbalna komunikacija. Priroda interpersonalne komunikacije. Važnost komunikacije za interpersonalne odnose. Prepreke za uspješnu komunikaciju. Vještine uspješne komunikacije s pojedincem. Samootkrivanje. Asertivnost. Aktivno slušanje. Empatičko razumijevanje. Pravila komunikacije. Usklađena konverzacija. Komunikacija u maloj grupi. Vođenje grupne diskusije. Debata. Predstavljanje grupe i iznošenje grupnih zaključaka. Govorenje pred publikom. Korištenje prezentacijskih vještina tijekom izlaganja. Različite svrhe i odgovarajući oblici obraćanja publici. Kritičko slušanje i postavljanje pitanja govorniku.
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija
Osvještavanje i razumijevanje osnova uspješne komunikacije i usvajanje tehnika i vještina potrebnih za uspješnu komunikaciju s pojedincima, u grupi i s publikom.
Oblici provođenja nastave i način provjere znanja
2 sata predavanja i 2 sata vježbi tjedno tijekom jednog semestra.
Provjera znanja i svladavanje vještina provodi se tijekom nastave kroz različite individualne i grupne zadatke, te usmenim ispitom nakon odslušanog predmeta.
Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita
Pearson, J. C., Spitzberg, B. H. (1990). Interpersonal communication: concepts, components and contexts. Dubuque: Wm. C. Brown Publishers.
Egan, G. (1977). You and me: the skills of communicating and relating to others. Monterey: Brooks/Cole Publishing Company.
Bolton, R. (1986). People skills. New York: Touchstone.
Lucas, S. E. (1998). The art of public speaking. New York: McGraw-Hill.
Popis literature koja se preporučuje kao dopunska
Stewart, J. (Ed.) (1999). Bridges, not walls: a book about interpersonal communication. McGraw-Hill.
Bodovna vrijednost predmeta
2 ECTS
Način polaganja ispita
Usmeno.
OKOLINSKI ČIMBENICI RAZVOJA
| 