Dopunska literatura:
Searle, John R. (1969), Speech Acts – An Essay in the Philosophy of Language, Cambridge University Press
Austin, J. L. (1962), How to do Things with Words, Oxford University Press
Naziv kolegija: Analiza diskursa
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: Irena Zovko Dinković
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: VIII. (ljetni)
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: studenti nakon odslušanog seminara pišu seminarski rad na temelju vlastitog istraživanja i analize
Sadržaj: Seminar pruža uvid u glavne pristupe analizi diskursa i njihovu primjenu na stvarne tekstove. Osobita pažnja posvećuje se govorenom jeziku, kao i određenim jezičnim pitanjima poput spolnih razlika, oblika obraćanja, itd. Teorijski okvir i praktični pristupi unutar kojih se seminar odvija uključuju teoriju govornih činova, interakcijsku sociolingvistiku, analizu razgovora i drugo.
Cilj: Osnovni je cilj kolegija razviti kod studenata osviještenost o diskursu kao jezičnoj pojavnosti i o problemima koji se pojavljuju pri analizi diskursa. Studenti se također upoznaju s osnovnim tehnikama pisanja lingvističkog istraživačkog rada.
Obvezatna literatura:
Austin, J.L. (1976), How To Do Things With Words, Oxford: Oxford University Press
Eggins, Suzanne i Diana Slade (1997), Analysing Casual Conversation, Continuum International Publishing Group
Searle, John R. (1969), Speech Acts, Cambridge: Cambridge Unversity Press
Dopunska literatura:
Hymes, D. (1964), Language in Culture and Society: A Reader in Linguistics and Anthropology, Harper & Row
4. IZBORNI KOLEGIJI
Naziv kolegija: Engleski širom svijeta
Nositelj kolegija: prof. dr. Dora Maček
Nastavnik: prof. dr. Dora Maček i prof. dr. Višnja Josipović
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: IX. (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Kolegij opisuje varijetete engleskog jezika, nove standarde i najvažnije nestandardne oblike. Prikazuje širenje engleskog jezika na kontinente izvan Europe, obrađuje takve teme kao što su prestižni i stigmatizirani varijeteti, uobičajene procese u govorenom jeziku, posebni rječnik i sl. Opisuju se i kreolski jezici na engleskoj osnovi, te uporaba engleskog jezika kao drugog u zemljama poput Indije.
Cilj: Upoznavanje s živim jezikom kakav se govori na svim kontinentima, kao s razlikama u standardu.
Obvezatna literatura:
Trudgill, Peter & Hannah, Jean (1994), International English: a Guide to Varieties of Standard English, London, Arnold
Wells, J.C. (1982), Accents of English, 2 & 3, Cambridge University Press
Marckwardt, Albert H. (revised by J: dillard) (1998), American English,Oxford University Press
Dopunska literatura:
Burchfield, Robert ur. (1994), English in Britain and Overseas, u The Cambrdige History of English, vol. V, Cambridge University Press
Cheshire, J. (1991), English Around the Word: Sociolinguistic Perspectives,Cambridge University Press
Crystal, David (1995), The Cambrdige Encyclopedia of the English Language,Cambridge University Press
Dillard, J.L (1992), A History of American English, Longman
Hughes, Arthur & Trudgill, Peter (1996) English Accents and Dialects, London, Arnold
Milroy, James & Milroy, Lesley (1992), Real English. The Grammar of dialect in the British Isles. Longman
Todd, Loretto (1974), Pidgins and Creoles, Routledge
Trudgill, Peter & Chambers, J.K. (1991) Dialects of English, Studies in Grammatical Variation,Longman
Turner, G.W. (1965), The English Language of Australia and New Zealand, Longman
Naziv kolegija: Sociolingvistika
Nositelj kolegija: prof. dr. Damir Kalogjera
Nastavnik: prof. dr. Damir Kalogjera
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: I. (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata seminara
Uvjeti: --
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Sociolingvistika je interdisciplinarni oblik lingvističkih istraživanja koja teže boljem razumijevanju naravi jezika kao i boljem razumijevanju odnosa jezika i društva ispitujući jezik u društvenom kontekstu.
Sociolingvistika se koristi spoznajama antropologije, dijalektologije, analize diskursa, geolingvistike, jezika u kontaktu, socijalne psihologije jezika i sociologije jezika.
Cilj: Dok su u većini kolegija studenti upućeni na standardni jezik, sociolingvistika im pruža mogućnost da se upoznaju s društvenom i političkom funkcijom varijeteta engleskoga jezika, što je korisno u komunikaciji i u interpretaciji tekstova.
Obvezatna literatura:
Wardaugh, Ronald An Introduction to Sociolinguistics, Blackwell (IV izd.)
Trudgill, Peter Sociolinguistics, Language and Society, Penguin (IV.izd.)
Dopunska literatura:
Hudson, Richard Sociolinguistics Cambridge University Press(2.izd.)
Romaine, Suzanne An Introduction to Sociolinguistics, Oxford Univ.Press (II izd.)
Naziv kolegija: Korpusna lingvistika
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: Nina Tuđman Vuković
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: IX. (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata seminara
Uvjeti: Položeni ispiti iz Semantike engleskog jezika i Sintakse engleskog jezika
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Kolegij uvodi studente u načela izrade i analize računalnih korpusa. Daje se pregled glavnih korpusnih metodologija koje se koriste u lingvističkim istraživanjima, a posebice njihovih primjena u leksičkoj semantici, leksikografiji i poučavanju engleskoga kao stranoga jezika. Teme koje se obrađuju obuhvaćaju ključne pojmove vezane uz izradu korpusa, primjenu korpusa u lingvistici, upotrebu softvera za generiranje konkordancija, kao i tumačenje konkordancijskih redaka u lingvističkim istraživanjima, s posebnim naglaskom na korpuse engleskoga jezika, poput Britanskoga nacionalnog korpusa. Svaku temu prati praktični rad, kojim studenti stječu vlastiti uvid i iskustvo u radu s računalnim korpusima.
Cilj: Cilj kolegija jest upoznati studente s računalnim korpusima i metodologijom njihove primjene u lingvistici. Od studenata se očekuje da izrade vlastito lingvističko istraživanje na jednome od korpusa engleskoga jezika.
Obvezatna literatura:
McEnery, T. i A. Wilson. (1996), Corpus Linguistics. Edinburgh: Edinburgh University Press.
Dopunska literatura:
Biber, D., S. Conrad i R. Reppen. (1998), Corpus Linguistics: Investigating Language Structure and Use, Cambridge: Cambridge University Press.
Kennedy, G. (1998), An Introduction to Corpus Linguistics. London & New York: Longman.
Sinclair, J. (1991), Corpus, Concordance, Collocation. Oxford: Oxford University Press.
Naziv kolegija: Psiholingvistika
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnik: Anđel Starčević
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Semestar: IX. (zimski)
Status: izborni
Oblik nastave: 4 sata predavanja
Uvjeti: Položen ispit iz Kognitivne lingvistike
Ispit: Pismeni
Sadržaj: Kolegij daje pregled temeljnih psiholingvističkih pitanja. Obrađuju se teorije o podrijetlu i razvoju jezika, različiti načini analize procesa usvajanja, razumijevanja i proizvodnje jezika te govornih poremećaja. Kod studenata se nastoji pobuditi kritički duh u promišljanju različitih pogleda na teme poput urođene jezične sposobnosti, univerzalne gramatike, “pravila” u jeziku i kognitivnih procesa koji sudjeluju u jezičnoj aktivnosti.
Cilj: Cilj je kolegija uvesti studente u složenosti psiholingvističkih pitanja, dati uvid u različite poglede na tematiku te osposobiti za analitički pristup pojedinim problemima.
Obvezatna literatura:
Aitchison, J. (1989), The Articulate Mammal. Routledge
Pinker S. (1995), The Language Instinct. Penguin
Scovel, T. (1998), Psycholinguistics. Oxford University Press
Dopunska literatura:
Aitchison, J. (2000) The Seeds of Speech. Language Origin and Evolution. Cambridge University Press
Hoff-Ginsberg, E. (1997), Language Development. Brooks/Cole Publishing Company
Osim navedenih izbornih kolegija predviđa se i izborni kolegij Pragmalingvistika. Nastavnik/ci regrutirat će se među budućim asistentima i znanstvenim novacima u sljedećih pet godina.
3. DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE, SMJER PREVODITELJSTVO
TRAJANJE DIPLOMSKOG STUDIJA, SMJEROVI I AKADEMSKI NAZIVI:
Diplomski studij anglistike – smjer prevoditeljstvo studira se četiri semestra, nakon završenog preddiplomskog studija anglistike. Prevoditeljski se smjer izvodi kao jednopredmetni i kao dvopredmetni studij. Po završetku studija studenti stječu akademski naziv magistar anglistike – smjer prevoditeljstvo.
CILJEVI DIPLOMSKOG STUDIJA:
Cilj je diplomskog prevoditeljskog studija obrazovanje prevoditelja kao posrednika između jezika i kultura, koji će biti stručnjaci za prenošenje informacija i sadržaja iz jednog jezika u drugi, ali i za oblikovanje teksta. Cilj je studija obrazovati prevoditelja koji će, pored izvrsnog poznavanja stranog i materinjeg jezika, imati i široko opće obrazovanje. Pretpostavka za uspjeh ovog studija je dobro osmišljena integracija teoretskih i praktičnih predmeta odnosno znanja i vještina, tako da teorija počiva na praksi, a praksa se oplemenjuje teoretskim uvidima. Ciljevi koji se postavljaju pred takav studij mogu se uspješno ostvariti samo u malim interakcijskim skupinama, u kojima svatko uči od svakoga, a nastavnik usmjerava cijeli proces prema željenome cilju.
Shema studija ('hodogram'):
JEDNOPREDMETNI STUDIJ PREVODITELJSTVA:
VII. semestar (20 ECTS)
Teorija prevođenja 3 sata P + 1 sat S 6 ECTS bodova
Prijevodne vježbe 4 sata V 5 ECTS bodova
Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika 2 sata S + 2 sata V 5 bodova
Izborni kolegij na Odsjeku (književnost ili lingvistika) min 4 boda*
VIII. semestar (25 bodova)
Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
Sociolingvistika i jezični varijeteti 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
Prevoditelj i računalo 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
EU i međunarodne organizacije 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
Izborni književni kolegij na Odsjeku min 5 bodova*
IX. semestar (25 bodova)
Terminologija i jezici struka 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
Pragmalingvistika 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
Kognitivna lingvistika i prevođenje 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
Institucionalni aspekti hrvatskog i
anglofonih društava 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
Područja prevoditeljske djelatnosti 1 sat S + 3 sata V 5 bodova
ili
Usmeno prevođenje 1 sat S + 3 sata V 5 bodova
X. semestar (20 bodova)
Diplomska obaveza 20 bodova**
* U shemi se navodi onaj broj bodova kojim se ispunjava predviđena semestralna kvota na ovom studiju. Student može izabrati kolegij druge bodovne vrijednosti, poštivajući ukupnu propisanu kvotu za jedan semestar studiranja.
** Diplomska obaveza obuhvaća pohađanje jednog izbornog kolegija na Sveučilištu te izradu diplomskog rada vrijednosti 15 ECTS-bodova.
Shema studija ('hodogram'):
DVOPREDMETNI STUDIJ PREVODITELJSTVA:
VII. semestar (16 ECTS)
Teorija prevođenja 3 sata P + 1 sat S 6 ECTS bodova
Prijevodne vježbe 4 sata V 5 ECTS bodova
Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika 2 sata S + 2 sata V 5 bodova
VIII. semestar (15 bodova)
Leksikologija i leksikografija 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
Sociolingvistika i jezični varijeteti 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
ili
Izborni književni kolegij na Odsjeku
Prevoditelj i računalo 2 sata P + 1 sat S 5 bodova*
ili
EU i međunarodne organizacije 2 sata P + 1 sat S 5 bodova*
IX. semestar (15 bodova)
Pragmalingvistika 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
ili
Kognitivna lingvistika i prevođenje 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
Terminologija i jezici struka 1 sat P + 2 sata S 5 bodova
ili
Institucionalni aspekti hrvatskog i
anglofonih društava 2 sata P + 1 sat S 5 bodova
Područja prevoditeljske djelatnosti 1 sat S + 3 sata V 5 bodova
ili
Usmeno prevođenje 1 sat S + 3 sata V 5 bodova
X. semestar (15 bodova)
Diplomska obaveza 10 bodova**
* Studenti koji imaju ove kolegije i u programu svog drugog predmeta, obavezni su pohađati oba kolegija.
** Diplomska obaveza obuhvaća pohađanje izbornog kolegija na Sveučilištu te izradu diplomskog rada vrijednosti 10 ECTS-bodova.
Opis kolegija – jednopredmetni studij
Naslov kolegija: Teorija prevođenja
Nositelj kolegija: prof. dr. Vladimir Ivir, doc. dr. Goranka Antunović
ECTS-bodovi: 6 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj: definicije teorije, definicije prevođenja, modeli komunikacijske teorije prevođenja, oblici i vrste prevođenja (ljudsko i strojno, pismeno i usmeno, simultano i konsekutivno, književno i neknjiževno), prevođenje nepodudarnih elemenata kulture i civilizacije, prevođenje kao jezični čin, prijevodna ekvivalencija vs. kontrastivna korespondencija, povratni prijevod, jezične razine na kojima se odvija prijevod (fonetska i fonološka, grafološko-ortografska, gramatička, leksička, stilska)
Cilj: razumijevanje fenomena prevođenja u svim njegovim pojavnim oblicima i usvajanje metajezika za studij prevoditeljstva.
Literatura:
Ivir, V. (1987) “Procedures and strategies for the translation of culture” u: Indian Journal of Applied Linguistics vol. 13. br. 2, 35-46
Ivir, V. (1991/92) “On the Non-Algorithmic Nature of Translation Theory” u: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia br. 36/37, Zagreb: Filozofski fakultet, 85-91
Newmark, P. (1988) A Textbook of Translation, Prentice Hall
Nord, Ch. (1997) Translating as a Purposeful Activity, St. Jerome Publishing
Dopunska:
Antunović, G. (2002-2003) “Remarks on (Purported) Translators’ Tasks and Translation Teaching” u: Studia Romanica et Anglica Zagrabiensia 47-48, Zagreb, 13-22
Baker, M. (ur.) (1998) Routledge Encyclopedia of Translation Studies
Bowker – Cronin – Kenny – Pearson (ur.) (1998) Unity in Diversity? St. Jerome
Publishing
Chesterman, A. – Wagner, E. (2002) Can Theory Help Translators?, St, Jerome Publishing
Hatim, B. (1997) Communication Across Cultures, University of Exeter Press
Nida, E.A. – Taber, C.R. (1982) The Theory and Practice of Translation, Leiden: E.J.Brill
Snell-Hornby, M. (1988) Translation Studies – An Integrated Approach, Amsterdam-Philadelphia: John Benjamins Publishing
Naziv kolegija: Prijevodne vježbe
Nositelj kolegija: mr. Nataša Pavlović, mr. Lovorka Zergollern Miletić
Nastavnici: mr. Nataša Pavlović, mr. Lovorka Zergollern Miletić
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: vježbe
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija:
Ovaj se kolegij nadovezuje na prijevodne vježbe izvođene u VI. semestru preddiplomskog studija anglistike. Osim općejezičnih tekstova, sada složenije sintaktičke i tekstualne strukture te složenijeg leksika, postepeno se uvode i stručni tekstovi (ekonomija, politika, pravo, medicina, tehnika). Ti su tekstovi, međutim, još uvijek relativno općeg karaktera te zahvaćaju stručni vokabular poznat širem krugu obrazovanih govornika. Prevodi se u oba smjera, i s engleskog na hrvatski i obratno. Posebna se pozornost poklanja usklađenosti prijevoda s karakterističnom idiomatikom ciljnog jezika te s normama relevantnima za konkretni tip teksta i funkcionalni stil. Konkretni se prijevodni zadaci smještaju u zamišljene komunikacijske situacije te se ukazuje na potencijalni utjecaj nejezičnih i netekstualnih aspekata na oblikovanje prijevodnog teksta.
Cilj: Razvijanje niza općih i stručnih znanja i vještina neophodnih u prevoditeljskom poslu: jezične i kulturne kompetencije u oba jezika odnosno kulture, tekstualne kompetencije, prijevodne kompetencije i komunikacijske kompetencije općenito; učvrstiti teoretske spoznaje o prijevodnom procesu i njegovim komponentama, stečene u okviru kolegija Teorija prevođenja, te upoznati studente s temeljnom terminologijom struka koje dominiraju u stručnom i znanstvenom prevođenju.
Literatura:
Nastavnici izabiru tekstove za koje im se čini da najbolje omogućuju ostvarenje ciljeva kolegija. Izbor teoretske i stručne literature koordiniraju s voditeljima kolegija Teorija prevođenja, Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava te EU i međunarodne organizacije. Studenti u radu koriste standardne jezične priručnike (opće jedno- i dvojezične rječnike, stručne rječnike, kolokacijske rječnike, gramatiku, pravopis) u tiskanom ili elektronskom obliku, na primjer:
Anić, V. (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber,
Anić, V. – Silić, J.(2001), Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber, Školska knjiga,
Bujas, Ž. Veliki hrvatsko-engleski rječnik, Zagreb: Nakladni zavod Globus,
Bujas, Ž. Veliki englesko-hrvatski rječnik, Zagreb: Nakladni zavod Globus,
Collins English Dictionary, HarperCollins Publishers,
Ivir, V. Hrvatsko-engleski poslovno-upravni rječnik, Zagreb: Školska knjiga,
The New Oxford Dictionary of English,
Webster’s Third New International Dictionary, Unabridged,
Oxford Collocations Dictionary for Students of English. Oxford University Press.
Oxford Dictionary of Current Idiomatic English, Oxford University Press.
Naziv kolegija: Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika
Nositelj kolegija: doc. dr. Anita Peti Stantić, Odsjek za južnu slavistiku
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: seminari i vježbe
Uvjeti: upis u 7. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija: Studenti unapređuju svoje poznavanje hrvatske normativne gramatike i pravopisa, upoznaju se s funkcionalnim stilovima te njihovim osobinama i markerima u hrvatskome suvremenom jeziku. Razvija se osjećaj za iznijansiranu upotrebu jezičnih sredstava, usklađenu sa zahtjevima pojedinog funkcionalnog stila i cjelokupne komunikacijske situacije.
Cilj: Omogućiti studentima stjecanje znanja iz područja stilistike, normativne gramatike, pravopisa, pragmalingvistike, semantike. Doprinijeti razvoju njihove komunikacijske kompetencije u hrvatskom jeziku te usvajanju načela primjenjivih u komunikaciji na drugim jezicima.
Literatura:
Anić, V. – Silić, J.(2001), Pravopis hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber - Školska
knjiga.
Anić, V. (1991), Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Novi liber.
Babić, S. - Finka, B. - Moguš, M. (1996) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska knjiga.
Barić, E. - Lončarić, M. - Malić, D. - Pavešić, S. - Peti, M. - Zečević, M. - Znika, M. (1995) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.
Hrvatski jezični savjetnik, ur. Hudeček, L. – Mihaljević, M. - Vukojevića, L.. (1999) , Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje - Pergamena - Školske novine.
Kovačević, M. - Badurina, L. (2001) Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka.
Pranjković, I. (2001) Funkcionalni stilovi i sintaksa u: Nova hrvatska skladnja, Zagreb
Silić, J. (1996) Administrativni stil hrvatskoga standardnoga jezika u: Kolo br. 4
Škiljan, D. (2000) Javni jezik, Zagreb: Izdanja Antibarbarus.
Naziv kolegija: Leksikologija i leksikografija
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnici: Jelena Parizoska, Vlatko Broz
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: pismeni i praktikum za usvajanje vještina korištenja rječničkih i ostalih referentnih pomagala
Sadržaj: leksikologija vs. leksikografija, leksički sustav jezika, riječ kao temeljna jedinica vokabulara nekog jezika i njen odnos prema ostalim jedinicama, tvorba riječi (sufiksacija, prefiksacija, konverzija, neologizmi), leksičko značenje, homonimija, sinonimija, antonimija, kolokacije, frazeologizmi, idiomi, tipovi i vrste rječnika, glosari, tezaurusi, slikovni rječnici, jednojezični, dvojezični i višejezični rječnici, opći i stručni rječnici, organizacija rječničke natuknice
Cilj: razumijevanje teoretskih postavki na kojima počiva izrada i upotreba rječnika
Literatura:
Obavezna:
Coleman, Julie and Kay, Christian J., ur. (1998), Lexicology, Semantics and Lexicography. John Benjamins Publishing Company, Amsterdam/Philadelphia
Lakoff, G. and Johnson, M. (1980), Metaphors We Live By. The University of Chicago Press, Chicago and London
Dopunska:
Cowie, A.P. (2001), Phraseology: Theory, Analysis and Applications, OUP
Cruse, D.A. (1986) ‘The syntagmatic delimitation of lexical units’. u: Lexical Semantics. London: Cambridge University Press.
Fernando, C. (1996) Idioms and Idiomaticity. Oxford: Oxford University Press.
Gläser, Rosemarie. (1986), Phraseologie der englischen Sprache, Tübingen: Niemeyer
Horn, G.M. (2003) ‘Idioms, metaphors and syntactic mobility’. Journal of Linguistics 39, 245- 273.
Lakoff, G. (1987) Women, Fire and Dangerous Things, Chicago-London: The University of Chicago Press,
Mackin, R. (1978), ‘On Collocations: “words shall be known by the company they keep”’. u: P. Strevens (ur) In Honour of A. S. Hornby. Oxford University Press.
Maček, D. (1992-1993), ‘Neka pitanja o definiciji idiomatskih fraza’. Filologija 20-21, 263-276.
McMordie, W. (1972), English Idioms and How To Use Them, Oxford: OUP
Menac, A. (1978), ‘Neka pitanja u vezi s klasifikacijom frazeologije’. Filologija 8, 219-226.
Moon, Rosamund. (1998), Fixed Expressions and Idioms in English, Oxford: Clarendon Press
Naziv kolegija: Sociolingvistika i jezični varijeteti
Nositelj kolegija: prof. dr. Damir Kalogjera
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: 4 sata seminara
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj: Sociolingvistika je interdisciplinarni oblik lingvističkih istraživanja koja teže boljem
razumijevanju naravi jezika kao i boljem razumijevanju odnosa jezika i društva ispitujući jezik u
društvenom kontekstu. Sociolingvistika se koristi spoznajama antropologije, dijalektologije, analize
diskursa, geolingvistike, jezika u kontaktu, socijalne psihologije jezika i sociologije jezika.
Cilj: Dok su u većini kolegija studenti upućeni na standardni jezik, sociolingvistika im pruža mogućnost
da se upoznaju s društvenom i političkom funkcijom varijeteta engleskoga jezika, što je korisno u
komunikaciji i u interpretaciji tekstova.
Literatura:
Obavezna:
Wardaugh, Ronald An Introduction to Sociolinguistics, Blackwell (IV izd.)
Trudgill, Peter Sociolinguistics, Language and Society, Penguin (IV.izd.)
Dopunska:
Hudson, Richard Sociolinguistics Cambridge University Press(2.izd.)
Romaine, Suzanne An Introduction to Sociolinguistics, Oxford Univ.Press (II izd.)
Naziv kolegija: Prevoditelj i računalo
Nositelj kolegija: dr. sc. Marko Tadić, Odsjek za opću lingvistiku
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: seminarski radovi tijekom semestra
Sadržaj kolegija:
Kolegij upoznaje polaznike s uporabom računalnolingvističkih spoznaja u postupku prevođenja uz poseban osvrt na jezične resurse i alate. Na području jezičnih resursa ponajprije je riječ o digitalno pohranjenim i pretraživim rječnicima i leksičkim bazama podataka, kao i računalno pretraživim korpusima koji dopuštaju uvid u jezičnu porabu kad to rječnici ne mogu u potpunosti osigurati. Osobit naglasak bit će stavljen na paralelne korpuse, njihovo sastavljanje, postupak njihova sravnjivanja (alignment) i njihovu uporabu koja, u konačnici, rezultira prijevodnom memorijom (translational memory) te na njihovu uporabu u razvijanju sustava za statističko i oprimjereno strojno prevođenje. Na području jezičnih alata polaznici će se upoznati s alatima za pronalaženje naziva i termina u tekstovima, kao i pomagalima za strojno potpomognuto prevođenje (machine aided translation) uz upoznavanje sa najraširenijim komercijalnim sustavom Trados. Dio kolegija bit će posvećen i sustavima za strojno prevođenje.
Cilj:
Približiti studentima mogućnosti uporabe računala u prevoditeljskoj djelatnosti; upoznati ih s elektronskim rječnicima i leksičkim bazama podataka, računalno pretraživim korpusima; osposobiti ih za uporabu različitih jezičnih alata i pomagala za strojno potpomognuto prevođenje.
Literatura:
Arnold et al. (2002), Machine Translation: an Introductory Guide,
(http://www.essex.ac.uk/linguistics/clmt/MTbook/).
Atkins, B. T. S.–Zampolli, A. (eds.) (1994) Automating the Lexicon, Oxford University Press. (odabrani
članci)
Austermuhl, F. Electronic Tools for Translators. Manchester: St. Jerome. (http://www.stjerome.co.uk/practices/tools.html
Bratanić, Maja (1991) "Korpusna lingvistika ili sretan susret", Zagreb: Radovi Zavoda za slavensku
filologiju 26.
EAMT (European Association for Machine Translation) Archive, (http://www.eamt.org/archive)
McEnery, Tony & Wilson, Andrew (2001) Corpus Linguistics, EUP. (odabrana poglavlja)
Ooi, B. Y. (1998) Computer Corpus Lexicography, EUP. (odabrana poglavlja)
Sager, Juan C. (1996) A Practical Course in Terminology Processing, Benjamins.
Sager, Juan C. (2000) Language Engineering and Translation, Benjamins.
Tadić, Marko (2003) Jezične tehnologije i hrvatski jezik, Zagreb: Exlibris.
Naziv kolegija: EU i međunarodne organizacije
Nositelj kolegija: doc. dr. Goranka Antunović
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: hrvatski, engleski
Trajanje: 1 semestar (ljetni)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 8. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija:
Kolegij upoznaje studente s EU, njezinim institucijama i tijelima, načinima funkcioniranja, zajedničkim politikama i aktivnostima; s osnovnim elementima pravne stečevine EU te interakcijom hrvatskog i europskog zakonodavstva; s različitim djelatnostima i projektima pod vodstvom MEI-a. U završnom dijelu kolegija predstavlja se ustrojstvo i rad drugih međunarodnih institucija i organizacija, npr. Ujedinjenih naroda, Vijeća Evrope, OESS-a i dr.
Cilj:
Omogućiti stjecanje znanja o EU i drugim međunarodnim organizacijama, koje su izuzetno relevantne u praksi stručnih prevoditelja - kao tema, kao referentna pozadina i kao radni kontekst.
Literatura:
http://europa.eu.int/comm/publications/booklets/eu_glance/44/index_en.htm,
Fontaine, P., Europe in 12 lessons , (European Commission), 2003, 62 pp
Key facts and figures about the European Union, European Commission, 2004,
70 pp
Pinder, J., The European Union, A very Short Introduction, OUP, 2001.
O prevođenju:
Cosmai, D., Tradurre per l’Unione europea, Editore Ulrico, Hoepli, Milano, 2003
Šarčević. S., ed. Legal Translation, Preparation for Accession to the European Union,
Faculty of Law, University of Rijeka, Rijeka 2001
Wagner. E, S. Bech & J. M. Martinez , Translating for the European Institutions, St. Jerome Publishing, Manchester, 2002
(http://www.stjerome.co.uk/practices/wagner.html)
Naziv kolegija: Pragmalingvistika
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
ECTS bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 2 sata predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 9. semestar
Ispit: pismeni, izrađen seminarski rad
Sadržaj:
Ovaj dio kolegija obuhvaća pragmalingvističke sadržaje, problematizirajući prije svega komunikacijsko djelovanje jezikom, različite oblike komunikacijske interakcije, govorne činove, funkcije teksta i dr., s posebnim obzirom na vidove jezičnog djelovanja važne za prijevodni proces.
Cilj: Upoznati studente s temeljnim pojmovima pragmalingvistike te osvijestiti mogućnosti i dosege
djelovanja jezikom i time ih pripremiti za što svrhovitiju i što primjereniju upotrebu jezika prilikom
prevođenja.
Literatura:
Davis, S. (1991) Pragmatics, A Reader, Oxford
Ivanetić, N. (1994) Govorni činovi, Zavod za lingvistiku, Zagreb
Jakobson, Roman (1960/1964/), Linguistics and Poetics u: T.A.Sebeok (ur.), Style in
Language, Cambridge, Massachusetts: The M.I.T. Press, 232-239
Dopunska:
Austin, J.L. (1962) How to Do Things with Words, Cambridge, Massachusetts
Leech, G. (1983) Principles of Pragmatics, Longman
Searle, J.R. (1969) Speech Acts. AnEssay in the Philosophy of Language, Cambridge
Naziv kolegija: Kognitivna lingvistika i prevođenje
Nositelj kolegija: prof. dr. Milena Žic Fuchs
Nastavnici: Mateusz-Milan Stanojević
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski i hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: 1 sat predavanja i 2 sata seminara
Uvjeti: upis u 9. semestar, položen kolegij Teorija prevođenja
Ispit: pismeni
Sadržaj:
Kolegij obrađuje izabrane teme iz područja teorije prevođenja iz perspektive
kognitivne lingvistike. U seminaru se objašnjavaju teorijske sličnosti i razlike
kognitivnog i komunikacijskog pristupa prevođenju. Obrađuju se pojmovi iz kognitivne
lingvistike koji imaju presudan značaj kod postizanja ekvivalencije u prevođenju
(odnos lika i pozadine, konceptualna metafora, kategorizacija i dr.) te se pokazuje
način na koji se oni ostvaruju u prijevodima, prvenstveno s hrvatskoga na engleski i
engleskoga na hrvatski. Posebna se pažnja posvećuje prevođenju gramatike i
prevođenju kulture.
Cilj:
Cilj je ovog seminara upoznati studenta s pristupom teoriji i praksi prevođenja koji
proizlazi iz kognitivne lingvističke teorije. Stečeno znanje studentima koristi kao
pomoć pri prepoznavanju potencijalnih problema pri prevođenju, naročito s i na
engleski jezik.
Literatura:
Obavezna literatura:
Tabakowska, E. (1993). Cognitive Linguistics and Poetics of Translation. Tübingen: Gunter Narr Verlag
Dodatna literatura:
Croft, W. i Cruse, D. A. (2004).Cognitive Linguistics. Cambridge University Press.
Ivir, Vladimir (1981). Formal correspondence vs. translation equivalence revisited. Poetics Today. 2: 51-59.
Ivir, Vladimir (1987). Functionalism in contrastive analysis and translation studies. Functionalism in Linguistics, ed. by Dirven, René, Vilém Fried, 471-481. Amsterdam/Philadeplhia: John Benjamins.
Ivir, Vladimir (1991-1992). On the non-algorithmic nature of translation theory. Studia Romanica et Anglica Zagrebiensia. 36-37: 85-91.
Naziv kolegija: Terminologija i jezici struka
Nositelj kolegija: prof. dr. Vladimir Ivir
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 9. semestar, položene Prijevodne vježbe
Ispit: pismeni
Sadržaj: položaj termina u leksičkom sustavu nekoga jezika, ustaljenost i postojanost termina u odnosu na ostale rječničke elemente, različita značenja iste riječi kao termina i kao riječi općega jezika, specifična terminološka rješenja za određena znanstvena ili stručna područja, karakteristike jezika struka (vokabularske/terminološke, gramatičke, stilske), šira i uža upotreba specifičnog jezika struke
Cilj: upoznavanje prirode terminologije i njene upotrebe u prevođenju tekstova različitih struka i disciplina
Literatura:
Mackey, W.E. (1990) „Terminology for Sociolinguistics“ u: Sociolinguistica 19, 99-124
Schmitz, K.D. (1994) „Überlegungen zum Einsatz und zur Evaluierung von Terminologieverwaltungssystemen“ u: Lebende Sprachen 4/1994, 115-149
Sonnenweld, H.B. – Lenning, K.L., ur. (1993) Terminology: Applications in Interdisciplinary Communicaiton, Amsterdam-Philadelphia: Benjamins
Wright, S.E. – Budin, G., ur. (1997) Handbook of Terminology Management, vol. 1, Amsterdam-Philadelphia: Benjamins
Naziv kolegija: Institucionalni aspekti hrvatskog i anglofonih društava
Nositelj kolegija: mr.sc. Vera Andrassy
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: obavezni
Oblik nastave: predavanja i seminari
Uvjeti: upis u 9. semestar
Ispit: pismeni
Sadržaj kolegija:
Studenti se upoznaju s političkim, pravnim i ekonomskim sustavom RH – ustrojstvom i načinom funkcioniranja najvažnijih institucija i organizacija, područjem i logikom njihove djelatnosti. Opisuju se odgovarajući sustavi u anglofonim društvima, u prvom redu britanskom i američkom te se ukazuje na sličnosti i razlike među korespondentnim institucijama. Studente se poučava službenim nazivima institucija i organizacija, ukazuje se na ustaljena rješenja u prevođenju tih naziva, kao i na nedoumice, probleme i logiku njihovog rješavanja.
Cilj:
Cilj je kolegija omogućiti studentima stjecanje spoznaja o institucionalnom aspektu hrvatskog i nekoliko anglofonih društava, neophodnih prevoditeljima za razumijevanje brojnih poslovnih i stručnih tekstova i komunikacijskih situacija, kao i za pronalaženje najboljih prijevodnih rješenja i osiguranje uspješne komunikacije među osobama upoznatima s različitim društvenim i institucionalnim okvirima.
Literatura:
Bićanić, I. – Franičević, V (2004): Understanding Reform: The Case of Croatia, Vienna Institute for International Economic Studies http://www.wiiw.at/balkan/ ;
U tisku u: Gligorov, V. ur. (2005): Understanding Reform in South East Europe
WIIW, Beč
Bartlett, W. Croatia. Between Europe and the Balkans, Routledge, London / New
York, 2003]
Croatian Accession to the European Union,Volume 2 Institut za javne financije I
Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb,
Goldstein, I. Croatia. A History, Hurst and co., London, 1999 (2nd imprint 2001)
Kasapović, M. Ten Years of Democratic Transition in Croatia 1989-1999, in:
Oakland, John (2002), British Civilization – An Introduction, London – New York: Routledge, 5th ed.
Ott Katarina, ur. (2004): Pridruživanje Hrvatske evropskoj uniji 2, Institut za javne
financije I Friedrich Ebert Stiftung, Zagreb, englesko izdanje (2003):
Patterson, S. C. A More Perfect Union: Introduction to American Government, Brooks/Cole
Riegler, H. (ed.), Transformation Processes in the Yugoslav Successor States between Marginalization and European Integration, Baden-Baden, 2000, p. 45-63
Whitaker's Almanack, A&C Black, London, recentno izdanje
Wilson, J. Q. American Government: Institutions and Plicies
Naziv kolegija: Područja prevoditeljske djelatnosti
Nositelj kolegija: doc. dr. Goranka Antunović, mr. Nataša Pavlović
Nastavnici: mr. Nataša Pavlović, mr. Jasenka Šafran
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski, hrvatski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: alternativni (izbor između dva kolegija)
Oblik nastave: seminari i vježbe (v. napomenu prije popisa literature)
Uvjeti: upis u 9. semestar, položeni Teorija prevođenja i Prijevodne vježbe
Ispit: 'portfelj' s prijevodima ostvarenima tijekom seminara i prakse
Sadržaj kolegija:
Studenti se upoznaju sa specifičnostima prevoditeljskog posla u različitim radnim kontekstima, standardnom praksom u našoj sredini, različitim prijevodnim tehnikama i specifičnim vještinama, jezičnim i drugim normama karakterističnima za pojedinu djelatnost odnosno pojedine tipove tekstova, relevantnim poslodavcima u pojedinim područjima. Izbor prevoditeljskih djelatnosti svakako bi morao obuhvatiti tipične poslove sudskih tumača, prevoditelja za film i TV, književnih prevoditelja, usmenih prevoditelja…, dok bi se ostale djelatnosti mogle varirati iz godine u godinu (rad u novinama ili izvještajnoj agenciji, rad na lokalizaciji softvera, prevoditeljski poslovi u gospodarskim organizacijama ili u državnoj upravi…).
Cilj:
Omogućiti studentima stjecanje preciznije slike o raznolikosti prevoditeljskih poslova, o načinima njihovog izvođenja, o normama koje ih reguliraju, kao i o situaciji na domaćem tržištu, većim poslodavcima i sl.
Oblici provođenja nastave:
Nastava se izvodi 4 sata tjedno kao kombinacija izlaganja voditelja kolegija ili gostiju o pojedinoj prevoditeljskoj djelatnosti i praktičnog dijela, u kojem se prevode tipični tekstovi (žanrovski, jezično-stilski). Kolegij obuhvaća i višednevnu praksu u nekoj od relevantnih institucija (HRT; MEI, izdavačka kuća i dr.)
Literatura:
Ivarsson, Jan (1992) Subtitling for the Media: A Handbook of an Art, Stockholm:
Transedit. (neobjavljen prijevod za potrebe HRT-a)
Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome
Priručnik za prevođenje pravnih akata Europske unije (2002), Zagreb: Minstarstvo za
europske integracije
Šarčević, S. (2000) New Approach to Legal Translation, Haag-London-Boston:
Kluwer Law International
Naziv kolegija: Usmeno prevođenje
Nositelj kolegija: doc. dr. Goranka Antunović
ECTS-bodovi: 5 bodova
Jezik: engleski
Trajanje: 1 semestar (zimski)
Status: alternativni (izbor između dva kolegija)
Oblik nastave: seminari i vježbe
Uvjeti: kao za Područja prevoditeljske djelatnosti + kvalifikacijski ispit za ovaj kolegij
Ispit: usmeni
Sadržaj:
Studenti se upoznaju s osnovnim načelima i glavnim tehnikama usmenog prevođenja te s načinima na koji se ono prakticira u našoj sredini. Izvode se predvježbe za usmeno prevođenje (vježbe pamćenja, analize teksta, razdvojene pažnje) te se vježba konsekutivno i simultano prevođenje.
Cilj:
Cilj je kolegija pružiti studentima teoretske spoznaje o usmenom prevođenju i omogućiti im da u ograničenoj mjeri razviju praktične vještine. Ostvarena razina obje komponente treba biti dovoljna da omogući daljnji razvoj samostalnim radom i vježbom.
Literatura:
Jones, R. (1998) Conference Interpreting Explained , Manchester, UK: St. Jerome
DIPLOMSKA OBAVEZA
Diplomska obaveza se na jednopredmetnom studiju prevoditeljstva ispunjava tijekom 10. semestra. Obuhvaća pohađanje jednog izbornog kolegija te izradu diplomskog rada.
Izborni kolegij student izabire u dogovoru s mentorom iz ponude Sveučilišta. Pri izboru kolegija treba voditi računa o sadržaju diplomskog rada te izabrati kolegij koji će studentu omogućiti bolje razumijevanje jednog od tekstova izabranih za završni prijevod.
Diplomski rad donosi studentu 15 ECTS-bodova. Sastoji se od prijevodnog i od teoretskog dijela. Prijevodni dio obuhvaća prijevod pet tematski, žanrovski i stilski različitih tekstova, ukupnog opsega 80 autorskih kartica. Prevodi se s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, pri čemu omjer broja tekstova iznosi 2:3 ili 3:2 (prema izboru studenta). Teoretski dio sadrži kratku raspravu o nekom od pitanja teorije prevođenja ili opis prijevodnog procesa i prijevodnih postupaka primijenjenih u prijevodnom dijelu rada.
Opis kolegija – dvopredmetni studij
Sadržaj i ciljevi svih kolegija, kao i njihovo trajanje, semestar (zimski ili ljetni) u kojem se izvode, oblik nastave, jezik na kojem se izvode te bodovna vrijednost jednaki su kao i u jednopredmetnom studiju.
Razlike postoje u statusu pojedinih kolegija. U okviru dvopredmetnog studija kolegiji imaju sljedeći status:
VII. semestar
Teorija prevođenja obavezni
Prijevodne vježbe obavezni
Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika obavezni
VIII. semestar
Leksikologija i leksikografija obavezni
Sociolingvistika i jezični varijeteti alternativni (student bira između dva kolegija)
Izborni književni kolegij na Odsjeku alternativni
Prevoditelj i računalo alternativni
EU i međunarodne organizacije alternativni
IX. semestar
Pragmalingvistika alternativni
Kognitivna lingvistika i prevođenje alternativni
Terminologija i jezici struka alternativni
Institucionalni aspekti hrvatskog i
anglofonih društava alternativni
Područja prevoditeljske djelatnosti alternativni
Usmeno prevođenje alternativni
Diplomska obaveza na dvopredmetnom studiju prevoditeljstva ispunjava se tijekom 10. semestra. Obuhvaća pohađanje jednog izbornog kolegija te izradu diplomskog rada.
Izborni kolegij student izabire u dogovoru s mentorom iz ponude Sveučilišta. Pri izboru kolegija treba voditi računa o sadržaju diplomskog rada te izabrati kolegij koji će studentu omogućiti bolje razumijevanje jednog od tekstova izabranih za završni prijevod.
Diplomski rad donosi studentu 10 ECTS-bodova. Sastoji se od prijevoda pet tematski, žanrovski i stilski različitih tekstova, ukupnog opsega 80 autorskih kartica. Prevodi se s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik, pri čemu omjer broja tekstova iznosi 2:3 ili 3:2 (prema izboru studenta).
Nastavnici predviđeni u izvedbi programa studija prevoditeljstva:
Teorija prevođenja nositelj kolegija: V. Ivir, G. Antunović
Prijevodne vježbe nositelji kolegija: N. Pavlović, L. Zergollern
izvode: N. Pavlović, L. Zergollern
Idiomatika i stilistika hrvatskog jezika nositelj kolegija: A. Peti-Stantić
Leksikologija i leksikografija nositelj kolegija: M. Žic-Fuchs
izvode: J. Parizoska i V. Broz
Sociolingvistika i jezični varijeteti nositelj kolegija: D. Kalogjera
Prevoditelj i računalo nositelj kolegija: M. Tadić
EU i međunarodne organizacije nositelj kolegija: G. Antunović
Terminologija i jezici struka nositelj kolegija: V. Ivir
Pragmalingvistika nositelj kolegija: M. Žic-Fuchs
Kognitivna lingvistika i prevođenje nositelj kolegija: M. Žic-Fuchs
izvodi: M. Stanojević
Institucionalni aspekti hrvatskog i nositelj kolegija: V.Andrassy
anglofonih društava
Područja prevoditeljske djelatnosti nositelj kolegija: G. Antunović, N. Pavlović
izvode: N. Pavlović, J. Šafran
Usmeno prevođenje nositelj kolegija: G. Antunović
Diplomski rad mentor s Odsjeka za anglistiku
4. DIPLOMSKI STUDIJ ANGLISTIKE, NASTAVNIČKI SMJER*
Trajanje diplomskog studija, smjerovi i akademski nazivi:
Diplomski studij anglistike nastavničkog smjera traje četiri semestra, a njegovim završetkom stječe se akademski naziv: magistar anglistike, nastavnički smjer. Taj je studij moguće studirati samo kao jednopredmetni diplomski studij. Dio nastave koji izvodi Odsjek za anglistiku u načelu se odvija na engleskom jeziku. Uvjet za upis završen je preddiplomski studij anglistike kao A predmeta.
Osim anglističkih kolegija studij uključuje i kolegije koji su zajednički za sve diplomske studije nastavničkog smjera na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te izborne kolegije izvan struke.
Ciljevi studija:
Diplomski studij anglistike nastavničkog smjera osigurava studentu nužne uvjete za stjecanje licence za izvođenje nastave engleskog jezika u svim tipovima škola. Studij je koncipiran tako da, zajedno s preddiplomskim studijem anglistike, budućem nastavniku daje temelje anglističke struke i minimalnu nastavničku kompetenciju. Studij kao cjelina predstavlja temelj za cjeloživotno obrazovanje budućega nastavnika engleskoga jezika.
Načini stjecanja akademskog naziva magistra edukacije engleskog jezika:
(1) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike kao A predmeta): student upisuje kompletan program jednopredmetnog nastavničkog studija anglistike.
(2) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike i diplomskog studija anglistike nenastavničkog smjera) student upisuje kompletan program za stjecanje minimalne nastavničke kompetencije.
(2) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike i diplomskog studija nekog drugog predmeta nenastavničkog smjera) student upisuje kompletan program jednopredmetnog nastavničkog studija anglistike.
(4) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike i diplomskog studija nekog drugog živog stranog jezika nastavničkog smjera) studentu se priznaje već položeni zajednički dio programa za stjecanje minimalne nastavničke kompetencije: 25 ECTS bodova iz općih obrazovno-odgojnih kolegija, 5 ECTS bodova iz komunikacijskog modula, te 10 ECTS bodova iz metodičkih kolegija.
(5) (nakon završenog preddiplomskog studija anglistike i diplomskog studija nekog drugog predmeta - koji nije živi strani jezik - nastavničkog smjera) studentu se priznaje već položeni zajednički dio programa za stjecanje minimalne nastavničke kompetencije: 25 ECTS bodova iz općih obrazovno-odgojnih kolegija i 5 ECTS bodova iz komunikacijskog modula.
* Nastavnički smjer je još u postupku usklađivanja na razini Fakulteta. Stoga o jednopredmetnosti/dvopredmetnosti još nije donesena konačna odluka, kao ni o omjerima između temeljne struke i stručnih predmeta, pa će možda neke revizije biti nužne. (Opaska Pročelnice)
|
