Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  polagati pismeni ispit
  
• 
  polagati usmeni ispit
  

Dodatna pojašnjenja:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

6% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostaci na sadržajnom planu.

9% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

12% =Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

15% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

3% = Rad je pročitan.

6% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

9% = Rad je pročitan, ali su uočeni veći nedostaci u usmenom izlaganju.

12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

15% = Usmeno izlaganje izvrsno je pripremljeno.

Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Gabrić-Bagarić, Darija. Predgovor u knjizi: Divković, Matija. Nauk krstjanski za narod slovinski * Sto čudesa aliti zlamen'ja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije, Sarajevo, 2013, str. 7-78.

Karamatić, Marko (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od sredine XVIII. do konca XIX. stoljeća, Sarajevo, 2006. (predgovor i izbor tekstova)

Kuna, Herta i dr. (prir.). Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, knj. 1: Starija književnost, Sarajevo, 1974. (predgovor i izbor tekstova)

Kuna, Herta. Srednjovjekovna bosanska književnost, Forum Bosnae, Sarajevo, 2008.

Pranjković, Ivo (prir.). Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XIV. do sredine XVIII. stoljeća, Sarajevo, 2005. (predgovor i izbor tekstova)

Beljan, Iva. Pripovijedanje povijesti. Ljetopisi bosanskih franjevaca iz 18. stoljeća, Zagreb – Sarajevo, 2011.

Georgijević, Krešimir. Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni, Zagreb, 1969.

Jelenić, Julijan. Kultura i bosanski franjevci, I (1912), II (1915), Sarajevo (pretisak Sarajevo, 1990).

Jembrih, Alojz (ur.). Zbornik o Pavlu Posiloviću, Šibenik – Zagreb, 2001.

Jembrih, Alojz (ur.). Zbornik o Tomi Babiću, Šibenik – Zagreb, 2002.

Jurić-Kappel, Jagoda. Bosnien im Spiegel ӓlterer Schriften / Bosna u ogledalu starije pismenosti, Beč, 2013.

Knezović, Pavao (ur.). Zbornik o Jeronimu Filipoviću, Zagreb, 2005.

Knezović, Pavao (ur.). Zbornik o Lovri Šitoviću, Zagreb, 2009.

Kovačić, Anto Slavko. Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene, Sarajevo, 1991.

Pranjković, Ivo. Hrvatski jezik i franjevci Bosne Srebrene, Zagreb, 2000.

Zečević, Divna. Strah Božji. Hrvatske pučke propovijedi 18. stoljeća, Zagreb, 1993.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno se konzultirati s nastavnicom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

FFPUB311

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

II.

2

3.

15 15 0

Smisao kolegija je da opiše stanje teorije na području bavljenja baštinom, da ponudi utemeljenu kritiku postojanja tradicijske muzeologije i da ponudi novi teorijski korpus koji donosi rješenja problemima na kojima je tradicionalna muzeologija zastala, te da analizira koncept baštine u sveobuhvatnosti, od prirodne i tehnološke, do kulturne baštine, i proširi definiciju muzeja odnosno objasni pojavu novih institucija. Smisao kolegija je da maksimalno proširi konceptualno područje baštinskih struka i postane upotrebljiva, plodonosna osnova za napredak i u susjednim disciplinama infomacijskih znanosti koje se bave prikupljanjem, skladištenjem i komunikacijom informacija. Nadalje, cilj nastavnog predmeta je stvaranje spekulativne podloge na kojoj je moguće temeljito razumijevanje muzeja i ostalih baštinskih ustanova, industrije baštine, kulturnog turizma i destinacijske industrije.

Upoznavanje s osnovnim pojmovima: kulturna baština, spomenik, svrha zaštite spomenika i vrijednosti kulturne baštine; razmatra se razvoj zaštite u Europi od antike do danas kao i razvoj zaštite kulturne baštine na području Hrvatske. Student se detaljno upoznaje sa uzrocmai oštećenja te vrste intervencija koje se sprovode nad njima; Istraživanje i dokumentacija.

-Poznavanje djelovanja institucije muzeja, pravilno primjenjivanje muzeologije u praksi. Student će znati muzejsku praksu proces i izrada dokumentacije, rad u depou, restauracija i konzervacija muzejskih predmeta, rad sa posjetiteljima, profesionalni razvoj. Također, steći će kompetencije da odredi zašto neki predmet postaje „muzejski“, kako je došao u muzej i hoće li postati izložbenim primjerkom.

-Nastavni proces uključuje analizu tematskih sklopova: uvod u koncept baštine, potreba za širokom teorijskom i znanstvenom podlogom profesija koje se bave baštinom.

-Kritika muzeologije

-Opća kritika muzjeskih i baštinskih institucija, baština između znanosti i zabave. Kulturna baština, spomenici kulture, kulturna dobra. Pokretna i nepokretna kulturna baština. Elementi opće teorije baštine (heritologije; opća priroda, predmet, elementi, područje djelovanja, potrebni koncenzus znanstvene zajednice, ciljevi i svrha, definicija, stručno obrazovanje i opis nove stručnosti).

Također razmatraju se i slijedeći tematski sklopovi: Svijet u kojem živimo, Priroda muzeja i baštinskih ustanova, Kritika prakse, Vrijeme, Prošlost, Povijest, Baština, Identitet, Održivi razvoj i principi kibernetike, Uloga i poslanje baštinskih ustanova, Muzejski proizvod, njegova kvaliteta i marketing muzeja, Planiranje muzeja, Baština i razvoj, Upotreba baštine u turizmu, zabavi i korištenju slobodnog vremena. Baština i turizam. Baština kao odgojni i obrazovni faktor.

Teoretska predavanja bit će praćena posjetima muzejima, galerijama, zbirkama i povremenim izložbama.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  pisati pismeni ispit
  

Dodatna pojašnjenja:

manje od 75% dolazaka = 0% ocjene

od 76% do 80% = do 2% ocjene

od 81% do 85% = do 4% ocjene

od 86% do 90% = do 6% ocjene

od 91% do 95% = do 8% ocjene

od 96% do 100% = do 10% ocjene

Aktivnost na nastavi (udio u ocjeni max 10%):

Manje od 75% = 0% ocjene

od 76% do 80% = do 2% ocjene

od 81% do 85% = do 4% ocjene

od 86% do 90% = do 6% ocjene

od 91% do 95% = do 8% ocjene

od 96% do 100% = do 10% ocjene

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 15% ocjene

od 61% do 70% = do 30% ocjene

od 71% do 80% = do 45% ocjene

od 81% do 90% = do 65% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

1. 
   Maroević, Ivo: Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993. str.10-286.
   
2. 
   Feilden, Bernard: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981. Str. 8.-55.
   

Dana, John Cotton: The New Museum –selected writings of John Cotton Dana. Washington: American Association od museums / Newark Museum, 1999.

Maroević, Ivo: Sadašnjost baštine, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1986., (izabrana poglavlja).

Šola, Tomislav: Eseji o muzejima i njihovoj teoriji – prema kibernetičkom muzeju, Hrvatsko muzejsko društvo, Zagreb, 2003.

Šola, Tomislav, Marketing u muzejima, Hrvartsko muzejsko društvo, Zagreb, 2001.

Varine, Hugues de. La Culture des Autres. Editions Seuil

E. Hooper-Greenhill, Museums and the shaping of knowledge, Routledge, London, 1992.

J. Glusberg, Hladni i vrući muzeji, Muzeologija, 23 (1983), str.1-78

Marasović, Tomislav: Aktivni pristup graditeljskom nasljeđu, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1985. Vokić, Denis: Smjernice konzervatorsko-restauratorskog rada, ur. D.Vokić, Hrvatsko restauratorsko društvo i udruga za očuvanje i promicanje hrvatske kulturne i umjetničke baštine Gradine i godine, Dubrovnik - Zagreb, 2007; (izabrana poglavlja).

Špikić, M: Anatomija povijesnog spomenika, IPU, Zagreb, 2006.

Špikić, M. Konzerviranje europskih spomenika od 1800. do 1850. godine, Leykam, Zagreb, 2009.

Maroević, Ivo: Sadašnjost baštine, Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1986., (izabrana poglavlja).

3. 
   Šola, T.: NOVE TENDENCIJE U TEORIJI I PRAKSI MUZEJA . Osječki zbornik. Osijek: Muzej Slavonije, 1989
   

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

TEME I LITERATURA

4. 
   Literatura: Maroević, Ivo: Uvod u muzeologiju, Zavod za informacijske studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1993.
   

5. 
   Literatura: Feilden, Bernard: Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa, Društvo konzervatora Hrvatske, Zagreb, 1981.
   

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

- Razumijevanje temeljnih pojmova vezanih za hrvatsku povijest.

- Sposobnost interpretiranja određenih povijesnih događaja i procesa u navedenom razdoblju.

- Sposobnost studenata za samostalno služenje literaturom s ciljem dopunjavanja stečenih znanja.

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloženim temama.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnog ispita.

* Studenti mogu polagati ispit tijekom semestra kroz kolokvije ili na kraju semestra završni ispit (pismeni).

- Pohađanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave nazočiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su položili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu položili. Ukoliko ne polože taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polažu pismeno ispit.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne može biti ocijenjen.

- U konačnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

Nazočnost nastavi manje od 50% odrađenih zadataka = 0% ocjene

Nazočnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene

Nazočnost nastavi od 51% do 70% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene

Nazočnost nastavi od 71% do 90% = do 15% ocjene

Nazočnost nastavi od 71% do 90% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 20% ocjene

Nazočnost nastavi od 91% do 100% = do 25% ocjene

Nazočnost nastavi od 91% do 100% aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 30% ocjene

- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 7% ocjene

- od 61% do 70% = do 14% ocjene

- od 71% do 80% = do 21% ocjene

- od 81% do 90% = do 28% ocjene

- od 91% do 100% = do 35% ocjene
Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:

- manje od 50% točnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju a također su te informacije dostupne i na internetskoj stranici Fakulteta.

- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroničkom poštom i izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije određuje se početkom akademske godine.

Obvezna: Božo Goluža, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 11-14; Bilješke s predavanja.

Preddiplomski sveučilišni studij

2

3.

15 15 0

Poznavanje pravila izgovora i naglaska.

Način uporabe latinskih imenskih riječi: imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva. Razlikovanje glagolskih oblika, načina i vremena.

Temeljito ovladavanje jezičnim strukturama radi stjecanja sigurnosti u izgovoru i naglasku te morfološkoj analizi latinske rečenice, te radi stjecanja mogućnosti daljnjeg izučavanja latinske sintakse.

Obogaćivanje vokabulara kroz gramatičke vježbe i memoriranje latinskih izreka.

- tvoriti i koristiti oblike imenskih riječi prema deklinacijskom sustavu

- tvoriti i koristiti stupnjeve pridjeva i priloga

- tvoriti i koristiti oblike glagola prema konjugacijskom sustavu

- tvoriti i koristiti glagolske osnove

- tvoriti, razlikovati i koristiti glagolska vremena

- razlikovati, definirati i upotrebljavati gramatičku terminologiju i univerzalne gramatičke zakonitosti

- uspješnije povezivati znanje o drugim jezicima

- lakše i kvalitetnije se snaći u stručnoj literaturi iz različitih područja

- služiti se rječnikom latinskog jezika

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  pisati tjedne zadaće
  
• 
  pisati kolokvije
  
• 
  pisati test
  

*Student može pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom pismenom ispitu.

Tijekom nastave analiziraju se tjedne zadaće studenata.

Angažiranost u nastavi se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 4% ocjene

od 85% do 88% = do 8% ocjene

od 89% do 92% = do 12% ocjene

od 93% do 96% = do 16% ocjene

od 97% do 100% = do 20% ocjene

Kolokviji (ili završni pismeni ispit) se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 16% ocjene

od 61% do 70% = do 32% ocjene

od 71% do 80% = do 48% ocjene

od 81% do 90% = do 64% ocjene

od 91% do 100% = do 80% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Gortan, Veljko; Gorski, Oton; Pauš, Pavao, Elementa Latina, Zagreb: Školska knjiga

Knezović, Pavao: Li La Disco 1, ŠK, Zagreb, 2001.

FFPUB412

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

5

4.

30 0 30

Kolegij daje pregled stilskih mijena, umjetničkih pojava i protagonista među umjetnicima i naručiteljima u razdoblju rane i visoke renesanse, te manirizma u europskoj i hrvatskoj umjetnosti.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati test
  
• 
  položiti usmeni ispit
  

60

2

10%

30

1

20%

Dodatna pojašnjenja:

0% = Ne dolazi na nastavu.

2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminarskoga rada

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Pismeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Usmeni ispit:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost. Zagreb: Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klassische Kunst: eine Einführung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.]

AAVV, Hrvatska renesansa, (ur.) Miljenko Jurković, Alain Erlande-Brandenburg, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2004., str. 134-220 i kataloške jedinice.

Lionello Venturi, Od Giotta do Chagala. Zagreb: Mladost, 1957. [Prijevod djela: Pittura. Come si guarda un quadro, prvo izdanje 1947.].

AAVV, Manirizam, (ur.) Milan Pelc, Zagreb: Institut za povijest umjetnosti, 2000.

AAVV, Zlatno doba Dubrovnika XV. i XVI. stoljeće, katalog izložbe, (ur.) Vladimir Marković, Zagreb: Muzejski prostor, 1987.

Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb: Liber, 1982.

John T. Paoletti, Gery M. Radke, Art in Renaissance Italy. London: Laurence King Publishing, 2001.

-bilješke s predavanja

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Sudjelovanje u teernskoj nastavi je obvezno.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do dogovorenog termina usmenog izlaganja. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Završni ispit se polaže pismeno i usmeno. Položeni pismeni ispit je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

II.

IV.

30 0 30

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  pisati kolokvije
  
• 
  polagati ispit
  

30

Max 20%

Dodatna pojašnjenja:

10% ocjene moguće je skupiti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem seminara, kojega pišu svi studenti.

Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći min 50% bodova (sudjelovanje u nastavi, pisanje seminarskog rada i kolokvija).

U konačnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angažiranost tijekom nastave i ocjena seminarskog rada i kolokvija.

Angažiranost u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%

Pisanje seminara:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

Izlaganje seminara:

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene
Završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan

H. W. Janson, Anthony F. Janson: Povijest umjetnosti. Dopunjeno izdanje. Varaždin: Stanek d.o.o., 2003. [1962.], str. 548.-600.

Anđela Horvat, Radmila Matejčić, Kruno Prijatelj, Barok u Hrvatskoj. Zagreb : Liber, 19

Monografije umjetnika i katalozi zbirki iz nizova Classici dell'arte (Rizzoli); Muzeji svijeta (Mladost). str. 1-289; 651.- 868.

»Barokni defter« dr. sc. Sanja Cvetnić,2011, str. 2.-143.

Baroque and Rococo (World of Art) by Germain Bazin and Jonathan Griffin ,1985, str. 5.-380.

Kako prepoznati umjetnost, Barok, Vuk Karadžić, Beograd,1978, str. 3.-63.

Italian Baroque Sculpture (World of Art) , Bruce Boucher, Thames & Hudson, Limited, 1998. str. 5.-218.

Peter Paul Rubens 1577-1640, , Taschen, Jutarnji list, 2006, str. 7-96.

Rembrant, Taschen, Jutarnji list, 2006., str.7-96.

Velazquez, Taschen, Jutarnji list, 2006., str.7-96.

Heinrich Wölfflin, Klasična umjetnost. Zagreb : Matica hrvatska 1969. [Prijevod djela: Die klasische Kunst : eine Einfuehrung in die italienische Renaissance, prvo izdanje 1899.]

Lionello Venturi, Od Giotta do Chagala. Zagreb: Mladost, 1957. [Prijevod djela: Come si guarda un quadro, prvo izdanje 1947.]

Bernini: His Life and His Rome ,Franco Mormando. , Cpyrighted Material, 2011.Bernini: genius of the Baroque, Thames & Hudson, 2006

Borromini's Book: The 'Full Relation of the Building' of the Roman Oratory by Francesco Borromini and Virgilio Spada of the Oratory [Hardcover] .Kerry Downes, Oblong Creative Ltd2010.

Borromini ,Anthony Blunt,Harvard University Press

Masters of Italian Baroque Painting The Detroit Institute of Arts,R. Ward Bissell, Dwight Miller and Andria Derstine, Published by GILES in association with the Detroit Institute of Arts,2005.

Umjetničko blago Hrvatske, Radovan Ivančević, Jugoslovenska revija, Motovun, 1986.

Caravaggio: The Complete Paintings, Sebastian Schutze, Tachen,2010.Secret Versailles: A Private Invitation by Guillaume Picon and Francis Hammond ,Versailles, A Biography of a Palace , Tony Spawford,St. Martin's Press, New York (2008)

Bernini , Rudolf Wittkower, Phaidon

Rococo: The Continuing Curve, 1730-2008 ,Sarah Coffin, Gail Davidson, Ellen Lupton and Penelope Hunter-Stiebel

Rococo to Revolution: Major Trends in Eighteenth-Century Painting (World of Art), Michael Levey, Paperback ,1985

Rococo (Basic Art) ,Eva Gesine Baur and Ingo F Walther ,Paperback ,2007

Barokne palače u Dubrovniku , Katarina Horvat-Levaj, Školska Knjiga

"Art" and "Nature" in German Barock ,R. Pascal,The Modern Language Review, Vol. 29, No. 3.,1934

Baroque ,Icon Editions, John Rupert Martin ,1977

Baroque Art ,Art of Century Collection, Klaus H. Carl , Victoria Charles PhD.,2009Secret Versailles: A Private Invitation by Guillaume Picon and Francis Hammond

Roman Baroque Sculpture: The Industry of Art, Dr. Jennifer Montagu

Rome (Art & Architecture) Marco Bussagli, Konemann

Bernini , Rudolf Wittkower, Phaidon

Baroque: Architecture, Sculpture, Painting, Rolf Toman, Hardcover, 2011

Italian Baroque Sculpture (World of Art) , Bruce Boucher

Radni materijal dostupan svakom studentu (prezentacije, odnosno skenirane reprodukcije s legendama i natuknicama).

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.

Pisati kolokvije.

Polagati završni usmeni ispit.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.