• Ishodi učenja (opće i specifične kompetencije)
  • Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko)
  • Način izvođenja nastave (označiti masnim tiskom) predavanja
  • Praćenje i ocjenjivanje studenta (označiti masnim tiskom) Pohađanje nastave
  • Usmeni ispit Pismeni ispit
  • Detaljan prikaz ocjenjivanja
  • Dodatne informacije o kolegiju
  • Postanak i razvoj kršćanstva
  • Dodatne informacije o kolegiju Pohađanje nastave
  • Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




    Download 3.91 Mb.
    bet9/37
    Sana07.04.2017
    Hajmi3.91 Mb.
    1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   37


    Naziv kolegija


    Bizantska umjetnost

    Kod kolegija

    FFPUB207


    Studijski program

    Ciklus

    Povijest umjetnosti

    Preddiplomski studij



    Godina

    studija

    I.


    ECTS vrijednost boda:

    3

    Semestar

    2.

    Broj sati po semestru (p v s)

    30 0 0

    Status kolegija:

    Izborni B1

    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:

    -

    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Tatjana Mićević – Đurić, docentica

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    Infozone1@zg.t-com.hr

    Asistent

    -

    Kontakt sati/konzultacije:

    -

    E-mail adresa i broj telefona

    -

    Ciljevi kolegija:


    Cilj je kolegija usvajanje osnovnih znanja o obilježjima i razvojnim fazama bizantske umjetnosti u razdoblju od ikonoklazma do pada Carigrada 1453. godine. Kolegij će obraditi sve oblike bizantske likovnosti - arhitekturu, skulpturu, umjetnički obrt, a osobit naglasak stavlja na slikarstvo, kao najvažniju granu likovnih umjetnosti bizantske civilizacije.

    Osim umjetničkih pojava na matičnome prostoru Bizantskog carstva, u kolegiju će se obraditi pojave bizantskog ili bizantizirajućeg izričaja u Italiji, balkanskim zemljama i Rusiji.



    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):


    Usvajanje predviđenih sadržaja studentima omogućava  prepoznavanje i tumačenje najznačajnijih umjetničkih pojava iz povijesti bizantskr umjetnosti, uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke, čime se studenti pripremaju za usporedbe s likovnim stilovima srednjega vijeka u Italiji i zapadnoj Europi.

    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Pregledni kolegij koji studente upoznaje s najznačajnijim obilježjima i spomenicima bizantske umjetnosti na prostoru matične bizantske države, te regionalnim inačicama bizantskoga izraza od vremena ikonoklazma, preko razdoblja Makedonaca i Anđela, Komnena i Paelologa, do poslijebizantskog razdoblja.

    Pri tome se naglasak stavlja na posebnost bizantskog shvaćanja slike i posljedice takva shvaćanja.



    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

    • pisati domaće zadaće

    • pisati završni test

    • usmeni ispit

    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Redovito pohađanje i sudjelovanje u nastavi

    30

    1

    10%

    Završni ispit - pismeni

    30

    1

    40%

    Završni ispit - usmeni

    30

    1

    50%

    Dodatna pojašnjenja: Položeni pismeni ispit uvjet je za usmeni završni ispit.


    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
    Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:
    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 55 % = ocjene 6 %

    od 55 % do 65% = ocjene 12 %

    od 65% do % 75 =ocjene 18 %

    od 75% do 80 % = ocjene 25 %

    od 81% do 90% = ocjene 32 %

    od 91% do 100% = 40% ocjene

    Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći način:


    manje od 50% = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 30% ocjene

    od 81% do 90% = do 40% ocjene

    od 91% do 100% = do 50% ocjene

    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



    Obvezna literatura:

    Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Umetnost u Svetu, Novi Sad, 1969.

    Grabar, A., Srednjevekovna umetnost istočne Evrope, Umetnost u svetu, Novi Sad 1969.


    Dopunska literatura:

    - Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994.

    - Lazarev, V. N., Istorija vizantijskog slikarstva, Beograd 2004.

    - L. Rodley, Byzantine art and architecture – an Introduction, Cambridge University Press, 1994. (reprinted 1996, 1999)

    - H. Belting, Likeness and Presence, Chicago, 1996

    - bilješke s predavanja


    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave

    Pohađanje nastave je obvezno. Tijekom nastave redovito izvršavati tekuće, domaće zadatke koje zadaje nastavnik. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    Obvezno je pisanje pismenog ispita. Položeni pismeni ispit je uvjet za izlazak na usmeni dio ispita.

    Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.



    PRILOG: Kalendar nastave



    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: Uvod u bizantsku umjetnost i periodizacija bizantske opće povijesti i povijesti razvoja arhitekture i umjetnosti

    Kratki opis: Povijesni okvir pojave bizantske umjetnosti; Tumačenje razdoblja povijesti Bizantskoga carsta u kontekstu povezanosti s likovnim pojavama;

    Ponavljanje umjetnosti ranobizantskog razdoblja



    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    II.

    Naslov: Ikonoklazam

    Kratki opis: Tumačenje razloga i argumenata ikonoklastičkog pokreta. Pobjeda ikonofila i formuliranje bizantske estetike i teologije slike.

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    III.

    Naslov: Arhitektura i skulptura iz vremena dinastija Makedonaca, Anđela i Komnena

    Kratki opis: Obilježja arhitekture bizantske crkve u razdoblju od 9. do13. stoljeća. Funkcija i simbolika crkvenoga prostora na primjerima crkava Nea Moni, Hosios Lukas, Dafni, crkve sv. Marka u Veneciji, raške arhitekture...

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    IV.

    Naslov: Slikarstvo iz vremena dinastije Makedonaca

    Kratki opis: Formalna i ikonografska svojstva i spomenici zidnog, štafelajnog i minijaturnog slikarstva u razdoblju 867. – 1056. u Bizantu, Makedoniji, Rusiji i istočnim provincijama

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    V.

    Naslov: Slikarstvo iz vremena komnenske dinastije

    Kratki opis: Formalna i ikonografska svojstva i spomenici zidnog, štafelajnog i minijaturnog slikarstva u razdoblju 1059. – 1204. u Bizantu, Makedoniji, Cipru, i istočnim provincijama

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    VI.

    Naslov: Bizantska umjetnost u 13. stoljeću – kasnokomnenska umjetnost

    Kratki opis: Formalna i ikonografska obilježja figuralne umjetnosti, posebice slikarstva na matičnim bizantskim prostorima, u slavenskim zemljama, istočnim provincijama tijekom 13. stoljeća do obnove Carstva

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    VII.

    Naslov: Bizantsko slikarstvo komnenskog i kasnokomnenskog izraza u Italiji

    Kratki opis: Formalna i ikonografska obilježja slikarstva u Cefalu, na Siciliji, Venetu

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    VIII.

    Naslov: Regionalne inačice komnenske umjetnosti izvan Bizanta

    Kratki opis: Pojave bizantskog slikarstva komnenskoga izričaja u Bugarskoj, Srbiji, Rusiji

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Grabar, A., Srednjevekovna umetnost istočne Evrope, Novi Sad 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    IX.

    Naslov: Arhitektura iz razdoblja „renesanse„ Paleologa (oko 1300. – 1453.)

    Kratki opis: Prostorna dispozicija i vertikalna projekcija crkava paleološkog razdoblja na matičnim prostorima Bizanta s naglaskom na crkvama Arte, te arhitektura 14. st. u slavenskim zemljama

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    X.

    Naslov: Slikarstvo iz razdoblja „renesanse„ Paleologa

    Kratki opis: Formalna i ikonografska svojstva, te spomenici slikarstva „renesanse“ Paleologa“ na matičnim bizantskim prostorima

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    XI.

    Naslov: Bizantski umjetnički obrt

    Kratki opis:Ikonorgafska i formalna obilježćja ostvarenja u emajlu, zlatu i srebru, bjelokosti, tekstilu ....

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    XI.

    Naslov: Regionalne inačice paleološke umjetnosti izvan Bizanta

    Kratki opis: Formalna i ikonografska svojstva, te spomenici slikarstva u razdoblju 1300. – 1453. godine u slavenskim zemljama, istočnim provincijama

    Literatura: Grabar, A., Vizantija - vizantijska umetnost srednjega veka (od VIII do XV veka), Novi Sad, 1969.; Grabar, A., Srednjevekovna umetnost istočne Evrope, Novi Sad 1969.; Rice, D. T., The Art of Bizantine Era, New York, 1994. (odabrane stranice)

    XII.

    Naslov: Kretsko slikarstvo

    Kratki opis: Jačanje slikarske aktivnosti na Kreti nakon pada Carigrada i formiranje slikarstva utemeljenog u bizantskoj tradiciji s jasnim uplivima zapadnoeuropskih umjetničkih stilova – gotike, renesanse, te baroka; formalna i ikonografska obilježja kretskoga slikarstva, te ostvarenja

    Literatura: Grabar, A., Srednjevekovna umetnost istočne Evrope, Novi Sad 1969. (odabrane stranice)

    XIII.

    Naslov: Ikona

    Kratki opis: Pojam i značenje. Uloga ikone u kultu i svakodnevnom životu. Estetika i teologija ikone u kontekstu drugačijeg razumijevanja slike od onog na Zapadu. Ikonostas.

    Literatura: - H. Belting, Likeness and Presence, Chicago, 1996. (odabrane stranice)

    XIV.

    Naslov: Poslijebizantska umjetnost

    Kratki opis: Tumačenje pojava i njihove posebnosti u pravoslavnim zemljama nakon pada Bizantskog carstva; Umjetnost u Rumunjskoj, Srbiji, Rusiji...

    Literatura: Grabar, A., Srednjevekovna umetnost istočne Evrope, Novi Sad 1969. (odabrane stranice)

    XV.

    Naslov: Refleksi bizantske umjetnosti na Zapadu i njezin utjecaj na formiranje umjetnosti Due i Trecenta u Italiji

    Kratki opis: Načini širenja bizantske umjetnosti u italiju i preko nje na Zapad.Tehnološki, formalni i ikonografski utjecaji na formiranje talijanske umjetnosti kasnog srednjeg vijeka.

    Literatura: Lazarev, V. N., Istorija vizantijskog slikarstva, Beograd 2004. (odabrane stranice)



    Naziv kolegija


    Postanak i razvoj kršćanstva

    Kod kolegija

    FFAB418D


    Studijski program

    Ciklus

    Studij arheologije

    Preddiplomski sveučilišni studij



    Godina

    studija

    I.


    ECTS vrijednost boda:

    3


    Semestar

    2.

    Broj sati po semestru (p v s)

    15 0 15

    Status kolegija:

    Izborni B1



    Preduvjeti:




    Usporedni uvjeti:



    Pristup kolegiju:

    Studenti povijesti umjetnosti

    Vrijeme održavanja nastave:

    Prema rasporedu

    Nositelj kolegija/nastavnik:

    dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona:

    auglesic@unizd.hr 036/355-422

    Asistent

    dr. sc. Josipa Baraka Perica

    Kontakt sati/konzultacije:

    Prema rasporedu

    E-mail adresa i broj telefona

    jbaraka@unizd.hr 036/355-422

    Ciljevi kolegija:


    Razvijanje znanja o povijesnim početcima kršćanstva, njegovu širenju i uzdizanju na rang državne rimske religije, te sukobima unutar kršćanstva ili prema drugim religijima.

    Ishodi učenja

    (opće i specifične kompetencije):

    Nakon ispunjenih svih obveza studenti će biti sposobni:


    - Pratiti razvoj kršćanske civilizacije od njezina postanka i razvoja do pape Grgura Velikog.

    - Raspravljati o postanku i razvoju kršćanske materijalne kulture unutar mediteranskog kulturnog kruga

    - Raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih građevina, te različitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu, umjetničkom obrtu i dr.) i obrtništva (lončarstvo, staklarstvo, kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.)

    - Samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o temama koje ih zanimaju

    - Samostalno javno izlagati

    - Samostalno pisati stručne radove

    Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


    Kolegij obrađuje povijesne početke kršćanstva od najstarijih vremena (od rođenja Krista, njegovatrogodišnjeg javnog djelovanja i smrti), preko apostolskog vremena, poslijeapostolskog i otačkog razdoblja,razvoja u Palestini, širenja u i izvan rimskog carstva, progona kršćana, prvih arheoloških potvrda, priznanja iz godina 311. i 313., Konstantinova favoriziranja kršćanstva i Teodozijeva uzdizanja na rang državne religije godine 392., kršćanskog obračuna s poganstvom, razvitka kršćanske civilizacije do oko 600. godine poslije Krista, tj. do početaka ranog srednjeg vijeka. U tom razdoblju nastaju i konflikti između poganstva i kršćanstva, a zatim i obrnuto te sukobi unutar kršćanske zajednice. Sukladno tomu zbivaju se i rascjepi najčešće u svezi s tri božje te dvije Kristove naravi. Posebna pozornost poklonja se razvitku kršćanstva na području Ilirika, također od početaka do oko 600. godine. Dolje navedena literatura je početno čitanje za temeljno poznavanje pitanja navedenih u programu. Literatura je zasnovana na naslovima objavljenim na hrvatskom jeziku i knjigama koje se mogu dobiti u Hrvatskoj.

    Način izvođenja nastave

    (označiti masnim tiskom)

    predavanja

    Vježbe

    Seminari

    Samostalni zadaci


    konzultacije

    Mentorski rad

    Terenska nastava

    Ostalo

    Studentske obveze

    - Pohađanje nastave.

    - Aktivno sudjelovanje u nastavi.

    - Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.

    - Polaganje završnog pismenog ispita.

    - Polaganje završnog usmenog ispita.


    Praćenje i ocjenjivanje studenta

    (označiti masnim tiskom)

    Pohađanje nastave

    Aktivnosti u nastavi

    Seminarski rad

    Praktični rad

    Usmeni ispit

    Pismeni ispit


    Kontinuirana provjera znanja

    Esej

    Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

    OBVEZE STUDENTA

    SATI (PROCJENA)

    UDIO U ECTS-u

    UDIO U OCJENI

    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

    30

    1

    Max 20%

    Seminarski rad

    15

    0.5

    Max 15%

    Završni ispit (pismeni)

    15

    0.5

    Max 15%

    Završni ispit (usmeni)

    30

    1

    Min 50%

    Dodatna pojašnjenja:
    Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

    0% = Ne dolazi na nastavu.

    4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

    8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

    12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

    16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

    20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
    Pisanje seminarskog rada:

    0% = Rad nije napisan.

    1.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

    3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

    4.5% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

    6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

    7.5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.

    Izlaganje seminarskog rada:



    0% = Rad nije usmeno prezentiran.

    1.5% = Rad je pročitan.

    3% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

    4.5% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

    6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

    7.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.


    Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 3% ocjene

    od 61% do 70% = do 6% ocjene

    od 71% do 80% = do 9% ocjene

    od 81% do 90% = do 12% ocjene

    od 91% do 100% = do 15% ocjene
    Završni usmeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

    manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

    od 51% do 60% = do 10% ocjene

    od 61% do 70% = do 20% ocjene

    od 71% do 80% = do 30% ocjene

    od 81% do 90% = do 40% ocjene

    od 91% do 100% = do 50% ocjene
    Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

    A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

    B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

    C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

    E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



    Obvezna literatura:

    BADURINA, A., Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb 1990



    Biblija - izvor religija i kultura, ed. Vesna Rapo, Zagreb 1998.

    Biblijski priručnik, mala enciklopedija, Zagreb 1989.

    BRATOŽ, R., Le persecuzioni dei cristiai nella Dalmazia romana sotto Diocleziano, Acta symposii scientifici internationalis in occasione MDCC anniversarii martyriis S. Domnii, Split 2008, 41-66.

    BULIĆ, F., Mučenici Solinski, broj i stališ, godina i dan smrti mučenika solinskih, Bogoslovska smotra 1919.

    BULIĆ, F., Po ruševinama stare Salone, Split 1986.

    CAMBI, N., Antika, Zagreb 2002, 215-220.

    CAMBI, N., Sarkofag dobrog pastira, Split 1994.

    CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., Lavillede Salone dansl'Antiquité tardive: déprisespatiale, mutationsetrenouveaudelaparuremonumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje, promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja, Hortusartiummedievalium, 12, 2006, 55-68

    DODDS, E., Pogani i kršćani u epohi tjeskobe. Aspekti religioznog iskustva od Marka Aurelija do Konstantina, Split 1999.

    DYGGVE, E., Izabrani spisi, Split 1989.

    DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, 1996.

    FILORAMO, G., Storia del cristianesimo, Roma-Bari 2008.

    FIOCCHI NICOLAI, BISCONTI, MAZZOLENI, The Christian Catacombs of Rome, Roma 2002, 53-59, sl. 53.

    FRANZEN, A., Pregled povijesti crkve, Zagreb 1983., 42-50

    GABRIČEVIĆ, B., NajstarijioratorijuSaloni, Vjesnikzaarheologijuihistorijudalmatinsku 77, 1984, 161-174.



    Horn, S, Arheologija tumači Bibliju, Zagreb 1984.

    JANSON, H. W., Povijest umjetnosti, Varaždin 2005.

    JARAK, M., Povijest starokršćanskih zajednica na tlu kontinentalne Hrvatske, Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb 1994.

    JEDIN, H., Velika povijest crkve I, Zagreb 2001.

    KELLER, W., Povijest Židova od biblijskih vremena do stvaranja Izraela, Zagreb 1997.

    KRAUTHAJMER, R., Ranohrišćanska i vizantijska arhitektura, Beograd 2008.

    MIGOTTI, B., Arheološka građa iz ranokršćanskog razdoblja u kontinentalnoj Hrvatskoj, Od nepobjedivog sunca do sunca pravde, Zagreb 1994.

    MÜLLER, W.,VIGEL, G., Atlas arhitekture I-II, Zagreb 1999.



    Opći religijski leksikon, Zagreb 2002.

    PAVIĆ, J. – TENŠEK, T.Z., Patrologija, Zagreb 1993, str. 13-34



    Rebić, A., Biblijske starine, Zagreb 1983.

    Suvremena katolička enciklopedija, Split 1998.

    ŠONJE, A., Arheološka istraživanja na području Eufrazijeve bazilike, Jadranski zbornik VII, 1966-69, str. 249 i dalje.

    ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Poreč 1971.

    UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 12

    VEŽIĆ, P., Rezultati istraživanja u prostoriji sakristije do katedrale u Zadru, Diadora 12, Zadar 1990, str.. 301-326.

    VEŽIĆ, P., Starokršćanski sloj katedrale u Zadru, Diadora 10, Zadar 1988, str. 165-181.

    VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva – arhitektura ranoga kršćanstva na zadarskom području, Zadar 2005., str. 30-33

    VEŽIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva, Diadora, Zadar 1993, str.. 29-54.

    WEITZMANN, K., (ed.), Age of spirituality, Late antique and Early Christian Art, Third to Seventh Century, New York 1971.


    Dodatne informacije o kolegiju

    Pohađanje nastave
    -Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

    -Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije samog ispita ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.


    Pismeni radovi
    -Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku i usmeno izložiti do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

    PRILOG: Kalendar nastave



    Broj nastavne

    jedinice

    TEME I LITERATURA


    I.

    Naslov: UVOD U KOLEGIJ.

    Kratki opis: uvod

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    II.

    Naslov: POSTANAK I RAZVOJ KRŠĆANSTVA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    III.

    Naslov: KRŠĆANI I RIMSKO DRUŠTVO

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    IV.

    Naslov: DOMUS ECCLESIAE - ORATORIJI

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    V.

    Naslov: PATROLOGIJA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    VI.

    Naslov: HAGIOGRAFIJA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    VII.

    Naslov: KULT MUČENIKA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    VIII.

    Naslov: POGREBNI OBIČAJI U ANTICI

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    IX.

    Naslov: MEMORIA APOSTOLORUM

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    X.

    Naslov: GROB SV. PETRA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    XI.

    Naslov: KRŠĆANSKA GROBLJA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    XII.

    Naslov: KATAKOMBE I

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    XIII.

    Naslov: KATAKOMBE II

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    XIV.

    Naslov: SALONITANSKA KRŠĆANSKA GROBLJA

    Kratki opis:pregled

    Literatura: izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s predavanja

    XV.

    Naslov: ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

    Kratki opis: zaključak

    Literatura:nema
    1   ...   5   6   7   8   9   10   11   12   ...   37


    Download 3.91 Mb.

    Bosh sahifa
    Aloqalar

        Bosh sahifa


    Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

    Download 3.91 Mb.