Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 3.91 Mb.
bet5/37
Sana07.04.2017
Hajmi3.91 Mb.
1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   37

Program studija



Naziv kolegija


Uvod u povijest umjetnosti

Kod kolegija

FFPUB101


Studijski program

Ciklus


Povijest umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij



Godina

studija

I.


ECTS vrijednost boda:

5


Semestar

1.


Broj sati po semestru (p v s)

30 0 30



Status kolegija:

Obvezni A



Preduvjeti:




Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti povijesti umjetnosti

Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

dr.sc. Ljiljana Rajković, doc.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

rajkovicart@gmail.com

Asistent

Tomislav Ćavar, v. asist.

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

tcavar.ffmo@gmail.com, povijestumjetnosti@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i metoda za opis, analizu i interpretaciju umjetničkih djela: zidnog slikarstva, slikarstva, grafike, skulpture, umjetničkog obrta i suvremenih medija iz svih razdoblja, koja su uključena u povijest umjetnosti. Usvajanje temeljne stručne terminologije kako bi studenti razvili vizualnu percepciju i kritičko mišljenje u pristupu sagledavanja i promatranja umjetničkog djela.





Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


U ovome kolegiju student /ca treba znati;
a) Stručnu terminologiju likovnog jezika za čitanje i analizu umjetničkog djela.

b) Poznavanje različitih tehničkih pristupa i modela u umjetničkom djelu od ; tehnike zidnog slikarstva, slikarstva ,arhitekture, skulpture i grafike te grafičkog dizajna.

c) Građu predmeta različitih vrsta umjetničkog obrta, od keramike porculana, stakla, plastike.

d) Razvijenu vizualnu percepciju za prostor, perspektivu, volumen, kompoziciju, ritam, harmoniju i boju.

e) Suvremeni medij u umjetničkom izričaju

f) Razvijeno kritičko mišljenje u pristupu sagledavanja i promatranja umjetničkog djela.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Objašnjavanje različitih tehničkih pristupa i modela u umjetničkom djelu s obzirom na namjenu, izražajna sredstva i značenja koja djelo obilježavaju. Poticanje razvoja specijalizirane percepcije: percepcije različitih plošnih ili prostornih perspektiva te kromatskih i akromatskih pojedinosti u slici, crtežu, plakatu ili oblikovanju skulptura kod specifičnih svojstava skulpture i reljefa, te predmeta različitih vrsta umjetničkog obrta, od keramike porculana.


Tumačenje osnovnih znanja neophodnih za karakterizaciju, analizu i interpretaciju umjetničkog djela. Građa se tumači na karakterističnim primjerima djela likovnih umjetnosti od antike do dvadeset i prvog stoljeća.
Vježbe se tematski nadovezuju na predavanja i sastoje se pretežno od usmenih i pismenih vježbi analize likovnog djela. Dio vježbi i zadataka studenti rješavaju u muzejskim ili galerijskim prostorima. tj. na terenu.



Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • napisati i izložiti seminarski rad

  • pisati završni pismeni ispit

  • položiti usmeni ispit

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Uredno pohađanje nastave

60

2

Max 20%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30



1



Max 30%

Završni ispit (pismeni)

30

1

Max 20%

Završni ispit (usmeni)

30

1

Min 30%

Dodatna pojašnjenja:

Obveze studenta koje se vrednuju tijekom nastave i imaju udio u ocjeni su: redovito pohađanje nastave, aktivnost i sudjelovanje u nastavi, 20% pisanje seminara i izlaganje nosi 30% pismeni ispit 20% usmeni dio ispita 30/% Sve zajedno ovo nosi 100 % ocjene.


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

4% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

8 % = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

16% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

20% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskog rada:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:


0% = ocjene manje o 50% do točnih odgovora

od 51% do 55 % = ocjene 2%

od 55 % do 65% = ocjene 4%

od 65% do % 75 =ocjene 6%

od 75% do 80 % = ocjene 12%

od 81% do 90% = ocjene 15%

od 91% do 100% = ocjene 20%
Završni usmeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 5% ocjene

od 61% do 70% = do 10% ocjene

od 71% do 80% = do 20% ocjene

od 81% do 90% = do 25% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)


Obvezna literatura:


Antun Karaman, Osnove likovne umjetnosti, 2004. Od 6-270

Ljiljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvene činjenica, Institutza povijejest umjetnosti, Zagreg, 2005., poglavlje: Kritička povijest umjetnosti,353,-380., str. 30


Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke,: Uvod u povijest umjetnosti, faktura , Zagreb, 2005., poglavlje: Sauerländer,:Općenito utvrđivanje predmeta 40 str.
Erika Fischer-Lichte: Estetika performativne umjetnosti, Sarajevo/Zagreb, Šahinpašić, str. 1-16. (Razlozi za estetiku performativnog); 17.-86. (Razjašnjenja pojmova) 50 str
Paul Klee Teorija moderne umjetnosti, Print Sarajevo, 2004. 100.str

Dona Arnold Historija umjetnosti, Sarajevo, Šahinpašić, 2006., pogla vlja: Razmišljanje o umjetnosti i Čitanje umjetnosti,77./114 , 40str

270, 30, , 49, 50 , 100 i 40 .str. ukupan zbroj: 530 stranica


Dopunska literatura:

H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964.



Martin Kemp, Visualization: The nature book of art science, TheUniversity of California Pres., 2000., Dürer's diagnoses, 14 /.22., str,Turner's trinity. 56./59 str.

Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela, u: Ideal, forma, simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 79-103.

Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti i Kontura, Zagreb, 1998.

Vera Horvat Pintarić, Svjedok u slici, Matica Hrvatska, Zagreb, 2001.



Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Esej treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi eseja.

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.


PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Uvod u kolegij i literatura/ UVODNO PREDAVANJE

Kratki opis: Tradicionalni prikazi u povijesti umjetnosti posebno ukazuju na razdoblja i stilove te različite medije i tehnike koji su korišteni za stvaranje umjetničkog djela i koje možemo koristiti u tumačenju vizualnog./ Uvod, upoznavanje, program, literatura, obaveze

Literatura:Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke, Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb 2005., Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964. Dona ArnoldHistorija umjetnosti, Sarajevo, Šahinpašić, 2006.Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009., H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

II.

Naslov: Kako tehnička znanja utječu na povijest umjetnosti/ PRETHISTORIJA EUROPE

Kratki opis: Pregled tehnika stvaranja umjetničkog dijela pokazuje da umjetnici nisu uvijek ograničeni medijem kojim rade Nužno je da razumijemo tehnike i procese koje koriste umjetnici. Krenuli bi od skice i crteža od prapovijesti do danas.

Literatura: Dona Arnold Historija umjetnosti Sarajevo, Šahinpašić, 2006., poglavlje: Promatranje umjetničkog djela0d107 do114., str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

III.

Naslov: Slikarstvo u temperi, i zidno slikarstvo fresko , mozaik i vitraj/ RANE KULTURE SREDOZEMLJA I BLISKOG ISTOKA

Kratki opis: slikarstvo u temperi: smjesa pigmenta i žumanjka se rastvara vodom, rabe je Egipćani, Grci i Bizant, za razliku od tempere fresko tehnika, je zidno slikarstvo kao što je mozaik i vitraj : gotika do danas./ Periodizacija. Kameno doba: pećinsko slikarstvo,plastika, megaliti. Metalno doba.

Literatura:Antun Karaman, Osnove likovne umjetnosti, 2007. Dona ArnoldHistorija umjetnosti Sarajevo čitanje umjetnosti od 91. do106/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

IV.

Naslov: Slikarstvo u ulju na dasci ili platnu/ KLASIČNE KULTURE SREDOZEMLJA

Kratki opis: Još od 13. Stoljeća ulje se koristilo za slikanje Cennino Cennini, govoti o uporabi uljane boje u Italiji Tehniku u Italiju uvodi Antonello da Massina a za usavršavanje uljnog slikarstva se pripisuje braći Van Eyck flamanskim slikarima.

Literatura: Dona ArnoldHistorija umjetnosti, poglavlje: Slikarstvo u ulju 111., 112,. 113.,/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

V.

Naslov: Skulptura i reljef od prapovijesti do danas/ RANOKRŠĆANSKA UMJETNOST. BIZANTSKA UMJETNOST

Kratki opis:Kiparstvo je korisno polazište za razmišljanje o trodimenzionalnosti predmeta u prostoru. Prostor u kiparstvu može na primjer biti predstavljan 'otvorom' koji postoji u mnogim djelima Moorea ili instalacijskih radnji Mone Hartoun ili Judy Chicago.

Literatura: Dona Arnold Historija umjetnosti/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

VI.

Naslov: Oblici u prostoru i perspektiva/ISLAMSKA UMJETNOST. RANOSREDNJOVJEKOVNA UMJETNOST EUROPE

Kratki opis:Prostor je životna sredina umjetničkog djela, u kojem se djelo pokorava. Potrebno je usvojiti pravilan tretman prostora sve ono što se pokorava njegovim zakonima. Perspektiva je jedino vezana za predstavljanje trodimenzionalnog predmeta.

Literatura:Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964. Oblici u prostoru 31. do56.

Rajmund Kupareo, Govor umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb1987. Poglavlje Kiparstvo, str, 74 do 99./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.



VII.

Naslov: Zlatni rez –simetrije tajnog koda/ UMJETNOST VISOKOG SREDNJEG VIJEKA - ROMANIKA

Kratki opis: U svakodnevnom svijetu promatranja i mjerenja stvari proporcija koristimo odnos dijelova jednog prema drugom ili prema cjelini. Utemeljeno je na sličnosti dvaju OMJERA. Kako bi uspostavili proporciju uspoređujemo dva omjera. Euklid je prvi opisao zlatni rez, podijelio je pravac na dva dijela tako da je omjer čitavog pravca i većeg dijela isti kao i omjer većeg dijela prema manjem. Matematički opis z. Reda grčki simbol Ф(fi) a njegova algebarska formula je Ф=(I ). Ako se prevede u geometrijske likove, zlatni rez Ф opisuje

mnoge obrasce . 2



Uočeno još kod egipatskih piramida na partenonu i europskim gotičkim katedralama a vidimo ga i kod zanatlija i umjetnika., slikara glazbenika i pjesnika. Zlatni rez (Partenona,) srednjovjekovne katedrale ( Notre dame de Paris )goričke katedrale ( Chartresu)

Literatura: Priya Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009. Poglavlje :Zlatni rez -u arhitekturi, likovnoj umjetnosti i glazbi, 91., -121., str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

VIII.

Naslov: Kolokvij- provjera usvojenog znanja/ UMJETNOST KASNOG SREDNJEG VIJEKA - GOTIKA

Kratki opis:

Literatura:H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

IX.

Naslov: Paciolijeve Inspiracije/ UMJETNOST RENESANSE I MANIRIZMA

Kratki opis: Pjeto Dela Francesca renesansni slikar kojeg pacoli opisuje kao vladara slikarstva i arhitekture, a kasnije ga veliča i Giorgio Vasari. O perspektivi u slikarstvu jedno od prvih djela u kojim se bavi matematikom perspektive, teorije čvrsto utemeljene na znanosti. Slika : Piera, Flagenanti , Dürerova, Melankolija, Leonardo da Vinci

Literatura: Priya Hemenway: Tajni kod – Zlatni rez –tajanstvena formula koja vlada umjetnošću, prirodom i znanošću. vIbIz Zagreb 2009 poglavlje :Renesanse/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

X.

Naslov: Materijali i forme (modeliranje slike ,skulpture svjetlom- ovisno o materiji ili materijalu u kom se modelira)/ UMJETNOST BAROKA I ROKOKOA

Kratki opis: Materijali u sebi nose izvjesnu predodređenost za modeliranje tj nose formalnu vokaciju. Oni imaju određenu čvrstinu određenu boju i određenu finoću te pogodnost za obradu. Materijali posjeduju izrazite odlike i sugestivnost forme. Materijali (drvo, kamen, glina, opeka, plastika, smole, platno ) pod rukom umjetnika oni su zadobili novu epidermu stupili u prostor i primili svjetlost koja ih preoblikuje. Slikanje uljanim bojama je moguće postići te refleksije svjetla te donosi novinu u umjetnosti . Transformacija slikarstva dolazi tek s pojavom kemije i uljane boje u tubi.

Literatura: Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela, u: Ideal, forma, simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 79-103. Martin Kemp, Visualizationa: The nature book of art science, TheUniversity of California Pres., 2000., Dürer's diagnoses, 14 /.22., str,Turner's trinity. 56./59 str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

XI.

Naslov: Pojava grafičkog tiska i prve preše za tiskanje i računalna grafika/ EUROPSKA UMJETNOST 19. STOLJEĆA (I. dio)

Kratki opis: Grafičke tehnike su svi materijali i način njihovog korištenja pri oblikovanju umjetničke grafike. Kod grafičkih tehnika najprije se izrađuju matrice, s kojih se slika otiskuje na papir ili na neku drugu podlogu. Grafika je kenijsko zadovoljstvo graviranih materijala, ako uzmemo u obzir rađenog pomoću azotne kiseline ona je jedan svijet dubine kao ko Rafaela ili kod drvoreza u Albrecht Dürer, Četiri jahača apokalipse (drvorez, te drvorez u boji) od Kacusika Hokusy, Veliki val) Računalna grafika se može podijeliti u nekoliko polja: stvarno 3D izvođenje (render) slike koji se korist za : video igrice, stvaranje videa, obrada slike,modeliranje, koristi se u medicinske svrhe, kao i u arhitekturi.

Literatura:Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964., poglavlje: Prostor u vremenu od 99- do 113., str. Chris Jenks Vizualna kultura, poglavlje: Fotografija i moderna vizija, spektakl „prirodne čarolije“ 305- 330 str./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

XI.

Naslov:

Kratki opis: Povjesničar umjetnosti često mora utvrditi predmet pomoću složenih istraživanja kao što jezikoslovac mora brinuti o ispravnosti o ispravnosti i čistoći teksta . tako povjesničar mora provjeriti autentičnost izvora koje je otkrio u arhivu. Nije dovoljno odrediti vrijeme i mjesto te ime umjetnika nego valja razlučiti prvo od krivoga, falsifikat od originala. Tek tada smo utvrdili pojam jednog umjetničkog djela i možemo li ga interpretirati. Tek tad dolazimo do općih uvida kao što je koji materijal, dimenzije, godina i vrijeme nastanka, određivanje tehnike rada, te stupnjevanje očuvanosti predmeta, uz pisane zapise i arhivske provjere, od njih uzima navode, jer povijest umjetnosti je empirijska znanost

Literatura: Literatura: Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke,: Uvod u povijest umjetnosti, faktura , Zagreb, 2005., poglavlje: Sauerländer, Općenito utvrđivanje predmeta, 45-55., str.

XII.

Naslov: Umjetničko djelo u kontekstu/ Općenito utvrđivanje predmeta/ EUROPSKA UMJETNOST 19. STOLJEĆA (II. dio)

Kratki opis:

Literatura: Belting, Dilly, Kemp, Sauerländer, Warnke,: Uvod u povijest umjetnosti, faktura , Zagreb, 2005/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

XIII.

Naslov: Kritička povijest umjetnost: polazišta i domeni i perspektive/ TENDENCIJE I POKRETI UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA. (I. dio)

Kratki opis: U povijesti umjetnosti i u ranijim razdobljima bilo značajnih prekretnica koje su signalizirale epistemiološko i metodološko sazrijevanje discipline . Dok tradicionalna umjetnost i dalje dijeli djelana visoku umjetnost unutar kompleksa kritičkih perspektiva i još uvijek pristupa svom predmetu s izrazito pozitivističkih osnova . Ustrajavajući ma metodama formalne , stilske i ikonografske analize kojim se obuhvaćaju političke estetskeznačajke umjetničkog djela. Dok kritička povijest umjetnosti orijentirana na istraživanje procesa, problema prikazivanja proučavanja načina proizvodnje, diseminacija i recepcija umjetnosti.

Literatura: Ljiljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvene činjenica, Institutza povijejest umjetnosti, Zagreg, 2005., poglavlje: Kritička povijest umjetnosti,353,-380., str.

XIV.

Naslov: Estetika performativne umjetnosti/ TENDENCIJE I POKRETI UMJETNOSTI 20. STOLJEĆA. (II. dio)

Kratki opis:Upoznavanje s osnovnim značajkama i pojmovima suvremene likovne scene i performativne umjetnosti sa svim njezinim značajkama: umjetnički spektakl, korelacija sa suvremenim teorijskim promišljanjima, snaga šoka, provokacije, umjetnosti kao politički i aktivistički čin itd.

Literatura: Erika Fischer-Lichte: Estetika performativne umjetnosti, Sarajevo/Zagreb, Šahinpašić, str. 1-16. (Razlozi za estetiku performativnog); 17.-86. (Razjašnjenja pojmova)/H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

XV.

Naslov: Kolokvij II. Provjera usvojenog znanja./ ANTOLOGIJA HRVATSKE UMJETNOSTI



Naziv kolegija

OSNOVE ARHITEKTURE


Kod kolegija

FFPUB102

Studijski program

Ciklus

Povijest umjetnosti

Preddiplomski studij


Godina

studija

prva godina studija

ECTS vrijednost boda:

4

Semestar

prvi (zimski)

Broj sati po semestru (p v s)

30 0 15

Status kolegija:

A

Preduvjeti:

upis u prvi semestar Studija

Pristup kolegiju:




Vrijeme održavanja nastave:

Prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik:

redoviti profesor dr. sc. Jaroslav Vego, dipl. ing. arhitekture

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona:

jaroslav.vego@tel.net.ba 387 36 355 007

Asistent

Sanja Zadro

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

sanjazadro88@gmail.com 063 666 591

Ciljevi kolegija:

Usvajanje temeljne stručne terminologije.

Poznavanje osnovnih pojmova i stjecanje preglednog znanja vezano uz stilska razdoblja, konstruktivne elemente i tipologiju arhitekture od antičkog doba do 19. stoljeća, u kronološkom, stilskom i tipološkom aspektu.

Razvijanje sposobnost promatranja i analize arhitektonskog djela u zadanom društvenom i povijesnom kontekstu.




Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Studenti stječu temeljna znanja potrebna za samostalno stilsko i vremensko određenje arhitektonskih realizacija, prepoznavanje svojstava stilskih oblika i tumačenje elemenata stilskog rječnika.
Na vježbama se, kroz oblikovnu analizu arhitektonskih djela, potiču individualna zapažanja i u raspravama se razvija sposobnosti izražavanja i argumentiranja.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana


Kolegij „Osnove arhitekture“ uključuje izučavanje razvoja arhitekture od predhistorije do novovjekovne arhitekture (zaključno s barokom). Na odabranim primjerima arhitektonskih realizacija se, korištenjem multimedijalnog pristupa, stječu spoznaje o stilskim značajkama razdoblja antike, kasne antike, predromanike, romanike, gotike, renesanse i baroka, s posebnim naglaskom na razdoblje od klasične grčke civilizacije do Požunskog mira u kontekstu razmatranja značajnih primjera iz nacionalne povijesti razvoja arhitekture.

U sklopu pojedinih tematskih jedinica obrađuju se tipološki, oblikovni i konstruktivni aspekti razvoja stilskih obilježja u arhitekturi u danom povijesnom, prostornom, urbanističkom, kulturnom i umjetničkom kontekstu.


U dijelu satnice namijenjenom seminarima odnosno vježbama studenti će dobiti priliku za pismeno i usmeno interpretiranje arhitektonskih elemenata i tipologije, čitanje i formalnu analizu prostornih dispozicija i oblikovnih značajki građevina iz svih razdoblja povijesti arhitekture koja se u sklopu kolegija obrađuju te prezentaciju rezultata samostalnih seminarskih zadataka.


Način izvođenja nastave

predavanja

Seminari

Konzultacije

Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)


Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Seminarski rad


Detaljan prikaz ocjenjivanja
unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave

45

1,5

10%

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

15%

Kolokviji

20

0,50

25%

Završni ispit (pismeni)

25

1

50%

Dodatna pojašnjenja: Studenti nemaju obvezu pisanja kolokvija. Ukoliko ne pristupe kolokvijima, gradivo apsolviraju na završnom ispitu. U konačnu ocjenu, uz broj bodova prikupljen pisanjem testa, ulazi seminarski rad (napisan i usmeno prezentiran) te prisutnost na nastavi.
Prisutnost na nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

2,5% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

7,5% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

1% = Rad je pročitan.

2,5% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

4% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

6% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

7,5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 5% ocjene

od 61% do 70% = do 10% ocjene

od 71% do 80% = do 15% ocjene

od 81% do 90% = do 20% ocjene

od 91% do 100% = do 25% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 10% ocjene

od 61% do 70% = do 20% ocjene

od 71% do 80% = do 30% ocjene

od 81% do 90% = do 40% ocjene

od 91% do 100% = do 50% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1 i 2, Zagreb, 1999.



Dopunska literatura:

H. Belting i dr. (ur.): Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zaprešić, 2007. (poglavlje: Dethard von Winterfeld: Utvrđivanje predmeta u arhitekturi, str. 85 – 112)

B. Fletcher, A History of Architecture, London, 1987.

London London, Katta London - Buyuk Britaniya poytaxti, mamlakatning muhim siyosiy, iqtisodiy va madaniy markazi. Temza daryosining quyi oqimida, Shim. dengizdan 64 km masofada, London havzasi deb ataluvchi tekislikning markaziy qismida joylashgan.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1,2,3, Zagreb, 1994.- 2002.
A. Mohorovičić, Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1992.
L. Mumford, Grad u historiji, Zagreb, 1968.
J. Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998.
B. Zevi, Znati gledati arhitekturu, Zagreb, 2000.



Dodatne informacije o kolegiju

1   2   3   4   5   6   7   8   9   ...   37


Download 3.91 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa


Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 3.91 Mb.