Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

FFPUB101

Ciklus

Preddiplomski sveučilišni studij

studija

I.

5

1.

30 0 30

Obvezni A

Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i metoda za opis, analizu i interpretaciju umjetničkih djela: zidnog slikarstva, slikarstva, grafike, skulpture, umjetničkog obrta i suvremenih medija iz svih razdoblja, koja su uključena u povijest umjetnosti. Usvajanje temeljne stručne terminologije kako bi studenti razvili vizualnu percepciju i kritičko mišljenje u pristupu sagledavanja i promatranja umjetničkog djela.

Objašnjavanje različitih tehničkih pristupa i modela u umjetničkom djelu s obzirom na namjenu, izražajna sredstva i značenja koja djelo obilježavaju. Poticanje razvoja specijalizirane percepcije: percepcije različitih plošnih ili prostornih perspektiva te kromatskih i akromatskih pojedinosti u slici, crtežu, plakatu ili oblikovanju skulptura kod specifičnih svojstava skulpture i reljefa, te predmeta različitih vrsta umjetničkog obrta, od keramike porculana.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  napisati i izložiti seminarski rad
  
• 
  pisati završni pismeni ispit
  
• 
  položiti usmeni ispit
  

Obveze studenta koje se vrednuju tijekom nastave i imaju udio u ocjeni su: redovito pohađanje nastave, aktivnost i sudjelovanje u nastavi, 20% pisanje seminara i izlaganje nosi 30% pismeni ispit 20% usmeni dio ispita 30/% Sve zajedno ovo nosi 100 % ocjene.

0% = Ne dolazi na nastavu.

4% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.

12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

16% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

4% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

8 % = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

16% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

20% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskog rada:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

od 51% do 55 % = ocjene 2%

od 55 % do 65% = ocjene 4%

od 65% do % 75 =ocjene 6%

od 75% do 80 % = ocjene 12%

od 81% do 90% = ocjene 15%

od 91% do 100% = ocjene 20%
Završni usmeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 5% ocjene

od 61% do 70% = do 10% ocjene

od 71% do 80% = do 20% ocjene

od 81% do 90% = do 25% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Ljiljana Kolešnik, Umjetničko djelo kao društvene činjenica, Institutza povijejest umjetnosti, Zagreg, 2005., poglavlje: Kritička povijest umjetnosti,353,-380., str. 30

Dona Arnold Historija umjetnosti, Sarajevo, Šahinpašić, 2006., pogla vlja: Razmišljanje o umjetnosti i Čitanje umjetnosti,77./114 , 40str

270, 30, , 49, 50 , 100 i 40 .str. ukupan zbroj: 530 stranica

Henri Focillon, Život oblika, kultura Beograd 1964.

Heinrich Wölfflin, Tumačenje umjetničkih djela, u: Ideal, forma, simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 79-103.

Heinrich Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Institut za povijest umjetnosti i Kontura, Zagreb, 1998.

Vera Horvat Pintarić, Svjedok u slici, Matica Hrvatska, Zagreb, 2001.

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Pismeni radovi

Esej treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi eseja.

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.

Rajmund Kupareo, Govor umjetnost, Kršćanska sadašnjost, Zagreb1987. Poglavlje Kiparstvo, str, 74 do 99./H. W. Janson, A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin 2003.

mnoge obrasce . 2

Usvajanje temeljne stručne terminologije.

Poznavanje osnovnih pojmova i stjecanje preglednog znanja vezano uz stilska razdoblja, konstruktivne elemente i tipologiju arhitekture od antičkog doba do 19. stoljeća, u kronološkom, stilskom i tipološkom aspektu.

Razvijanje sposobnost promatranja i analize arhitektonskog djela u zadanom društvenom i povijesnom kontekstu.

U sklopu pojedinih tematskih jedinica obrađuju se tipološki, oblikovni i konstruktivni aspekti razvoja stilskih obilježja u arhitekturi u danom povijesnom, prostornom, urbanističkom, kulturnom i umjetničkom kontekstu.

W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1 i 2, Zagreb, 1999.

B. Fletcher, A History of Architecture, London, 1987.

London, Katta London - Buyuk Britaniya poytaxti, mamlakatning muhim siyosiy, iqtisodiy va madaniy markazi. Temza daryosining quyi oqimida, Shim. dengizdan 64 km masofada, London havzasi deb ataluvchi tekislikning markaziy qismida joylashgan.

B. Milić, Razvoj grada kroz stoljeća 1,2,3, Zagreb, 1994.- 2002.
A. Mohorovičić, Graditeljstvo u Hrvatskoj, Zagreb, 1992.
L. Mumford, Grad u historiji, Zagreb, 1968.
J. Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998.
B. Zevi, Znati gledati arhitekturu, Zagreb, 2000.