Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Preddiplomski sveučilišni studij

2

1.

0 30 0

Spoznaje o načinu života i kulturnim prilikama u zemljama njemačkog govornog područja.

Uspjeh se u svim segmentima izražava postotcima.

Student ne može dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

ILI*

Npr. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su dužni prije njega (tijekom nastave) doseći minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konačnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angažiranosti tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj računamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne obadvoje.

Angažiranost u nastavi se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

od 81% do 84% = do 2% ocjene

od 85% do 88% = do 4% ocjene

od 89% do 92% = do 6% ocjene

od 93% do 96% = do 8% ocjene

od 97% do 100% = do 10% ocjene

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 4% ocjene

od 61% do 70% = do 8% ocjene

od 71% do 80% = do 12% ocjene

od 81% do 90% = do 16% ocjene

od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Hering, Axel/ Matussek, Magdalena (2003): Geschäftskommunikation, Screiben und Telefonieren. Ismaning: Max Hueber Verlag.

Kuhne, Berthold (2003): Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen. München: Iudicium Verlag (odabrani tekstovi).

Jakić – Hurm: Hrvatsko-njemački rječnik. Zagreb: Školska knjiga.

Jakić – Hurm: Njemačko-hrvatski rječnik. Zagreb: Školska knjiga.

Seminari

Kolegij «Umjetnost kasne antike i ranog srednjeg vijeka» ima za cilj studenta upoznati s razdobljem prijelaza iz antičke civilizacije u srednjovjekovnu. Pritom se razmatraju posljednja stoljeća jedinstvenog rimskog carstva (III.-V.), počeci bizantske umjetnosti (V.-VI.) te razdoblje tzv. «mračnih stoljeća» na Zapadu, koja završavaju «karolinškom obnovom» (IX. stoljeće).

Po završetku kolegija, student mora savladati osnovne podatke o umjetnosti razdoblja između III. – IX. stoljeća, što podrazumijeva poznavanje glavnih spomenika arhitekture, kiparstva, slikarstva i primijenjene umjetnosti iz tog vremena. Student mora biti sposoban procijeniti i ispravno analizirati stilske promjene do kojih dolazi pri kraju antičke civilizacije i pravilno vrednovati doprinose bizantske i srednjovjekovne umjetnosti na Zapadu i Istoku Europe te na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Silabus kolegija sadrži nekoliko glavnih tematskih cjelina:

• 
  umjetnost kasnog Rimskog Carstva od Konstantina do Teodozija;
  
• 
  umjetnost Bizanta od Teodozija do Justinijana;
  
• 
  razdoblje kasne antike na prostoru Bosne i Hercegovine i Hrvatske;
  

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  sudjelovati na terenskoj nastavi
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  polagati ispit
  
• 
  ...
  

1. 
   Đ. Basler, Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini,“Veselin Masleša“, Sarajevo, 1971., str. 8-162
   
2. 
   J. Beckwith, Early Christian Art (odabrana poglavlja), Yale University Press, New Haven and London, 1979., str. 9-146
   
3. 
   J. Belamarić, Split, od Palače do grada, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Split, 1997., str. 1-72
   
4. 
   N. Cambi, Antika (poglavlje Kasnoantička i ranokršćanska civilizacija), Naklada Ljevak, Zagreb, 2002., str. 207-319
   
5. 
   M. Suić, Antički grad na istočnoj obali Jadrana (odabrana poglavlja), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976., str.227-251; 253-262.
   
6. 
   R. Krautheimer, Early Christian and Byzantine Architecture (odabrana poglavlja), Penguin Books, 1981.(četvrto izdanje); str. 39-90, 117-170 , 211-271
   

1. 
   A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje);
   
2. 
   J. Beckwith, Early Christian Art (odabrana poglavlja), Yale University Press, New Haven and London, 1979., str. 9-146
   
3. 
   G. Duby, Art and Society in the Middle Ages, Cambridge, 2000. (odabrana poglavlja);
   
4. 
   I. Fisković (ur.), Tisuću godina hrvatskog kiparstva, MGC, Zagreb, 1997.;
   
5. 
   N. Jakšić (ur.), Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti, katalog izložbe, Klovićevi dvori, Zagreb, 2006.
   

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.