Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti




Download 3.91 Mb.
bet8/37
Sana07.04.2017
Hajmi3.91 Mb.
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   37



Naziv kolegija

UMJETNOST PREDROMANIKE I ROMANIKE



Kod kolegija

FFPUB205

Studijski program

Ciklus

PREDDIPLOMSKI STUDIJ



Godina

studija

PRVA

ECTS vrijednost boda:

4

Semestar

Drugi

Broj sati po semestru (p v s)

30 0

15


Status kolegija:

A

Preduvjeti:

Upisana prva godina preddiplomskog studija

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Za studente preddiplomskog studija

Vrijeme održavanja nastave:




Nositelj kolegija/nastavnik:

Igor Fisković, redovni profesor

Kontakt sati/konzultacije:

Nakon predavanja

E-mail adresa i broj telefona:

ifiskovi@ffzg.hr

Asistent

Valerija Soldo, asistentica

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

valerija.soldo1@gmail.com; 063 007 660

Ciljevi kolegija:

Kolegij daje pregled osnovnih razvojnih etapa i regionalnih varijanti predromaničke i romaničke arhitekture i figuralne umjetnosti u zapadnoj Europi i Hrvatskoj. Poznavanje najznačajnijih ostvarenja i majstora te prostornih i povijesnih okolnosti  u nastanku i razvoju stilskih obilježja u raznim krajevima Zapada kao kulturne i umjetničke cjeline u razdoblju ranog i razvijenog srednjeg vijeka.

Samostalno prepoznavanje i interpretacija spomenika ranosrednjovjekovne arhitekture na temelju objavljene građe i tumačenje stilskog rječnika uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke.



Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Objasniti osnovne likovne i arhitektonske fenomene romanike

Prepoznavanje i analiza najznačajnijih spomenika i umjetničkih djela u figuralnim umjetnostima romaničkog stila (osnovna atribucija i datacija djela),  uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke.

Samostalno pripremiti i prezentirati temu na pismeni i usmeni način prema unaprijed određenoj metodologiji.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):


Kolegij razrađuje temeljne pretpostavke i tijek razvoja arhitekture i pratećih arhitektonskih oblika (arhitektonske plastike i skulpture) i figuralnih umjetnosti (kiparstva i slikarstva) u zapadnoj Europi kroz stilske izričaje predromanike (9-11. stoljeće) i romanike (11 - 13. stoljeće).

Pregledom stvaralački najznačajnijih regija uz objašnjavanje uvjeta i poticaja pri definiranju razvojnih faza prate se tradicije i novi obzori na putu k sintezama razvijenog srednjeg vijeka. U raznolikosti usmjerenja i dosega objašnjava se povijesna i prostorna uvjetovanost romaničkog izraza, otkrivaju kohezijski faktori definiranja glavnih tipskih razreda, i u tim okvirima određuje mjesto spomeničke baštine istog doba na tlu Hrvatske. Poseban naglasak se stavlja na srednjovjekovnu umjetnost na tlu Dalmacije i veze s Italijom.



Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

Predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


Konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • sudjelovati na terenskoj nastavi

  • napisati seminarski rad i izložiti ga

  • polagati ispit




Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave *

Aktivnosti u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej













Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi

45

1,5

Max. 10 %

Seminarski rad (pismeni i usmeni)

30

1

Max. 20 %

Završni ispit (pismeni)

30

1

Min 30 %

Završni ispit (usmeni)

15

0,5

Min. 40 %


Dodatna pojašnjenja:
Da bi pristupio ispitu, student mora redovito pohađati predavanja, seminare i terensku nastavu te predati i obraniti seminarski rad prije kraja semestra. U konačnici boduju se pohađanje nastave, ocjena seminarskog rada i uspjeh na završnom ispitu (pismenom i usmenom).
Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:

0% = Rad nije napisan.

2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.

4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.

6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.

8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.

10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.



Izlaganje seminarskoga rada

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

2% = Rad je pročitan.

4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.

6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.

10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Pismeni završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 6% ocjene

od 61% do 70% = do 12% ocjene

od 71% do 80% = do 18% ocjene

od 81% do 90% = do 24% ocjene

od 91% do 100% = do 30% ocjene

Usmeni završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

Manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



Obvezna literatura:


  1. J. Belamarić, Romanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1996., 173-190

  2. J. Belamarić, Romaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, MGC, Zagreb, 1997.,str. 43-93.

  3. J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 2001., poglavlje 1, str. 7-70

  4. N. Jakšić, uvodni tekst ''Između Europe i Mediterana', u: Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti, ur. B. Rauter-Plančić, Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2006.,str.10-61

  5. N. Jakšić, Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva,

ur. I. Fisković, MGC, Zagreb, 1997., str. 13-40.

  1. N. Jakšić, Predromanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1996., str.90 - 96.

  2. M. Jurković, T. Lukšić (ur.), Starohrvatska spomenička baština - rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, FF Press, Zagreb, 1996.,str. 357-369




  1. R. Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., poglavlja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 11; str. 7-178; 324-376; 382-462


Dopunska literatura:

  1. K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993., dio II. gl. 5 – 6 – 7; dio III. gl. 8, 9, 10, 11; dio IV. gl. 12 – 13 – 14 – 15 – 16; dio V. gl. 17 – 18; dio VI gl. 19 – 20 – 21 – 22.

  2. I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj: katalog izložbe održane u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb 30.6-15.10., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 1986.; str.7-154

  3. B. Fučić, Istarske freske, Zora, Zagreb,1963.

  4. E. Kubah, P. Bloh, Romanička umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad,1974., str. 345-403

  5. N. Jakšić, Croatian Art in the second half of the ninth century, Hortus Artium Medievalium 3, 1997., str. 41-54

  6. N. Jakšić, Klesarska radionica iz vremena kneza Branimira, Starohrvatska prosvjeta ser. III, 22, 1995., str. 141-150

  7. M. Jurković, Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), 191-213

  8. M. Jurković (ur.), Od Nina do Knina: iz hrvatske spomeničke baštine od 9. do 11. stoljeća, Od Ninske biskupije do katedrale hrvatskog biskupa u Biskupiji kod Knina, Zagreb, 1992., str. 23-111

  9. Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80

  10. T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split: Književni krug, 1994.,

  11. I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Književni krug, Split, 1990.

  12. B. Rupreht, Romanička skulptura u Francuskoj, Beograd: Jugoslavija, 1979., str.7-63.

  13. Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str.18-53, 57-73.



Dodatne informacije o kolegiju

Pohađanje nastave

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.


PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA




I.

Naslov: Uvodno predavanje: povijesni okvir



Kratki opis: Upoznavanje društveno-povijesnih i religijskih prilika u kojima se razvija umjetnost predromanike, osvrt na najvažnije povijesne događaje na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske od 8. do.11. st., pregled istraživanja predromaničke umjetnosti u Dalmaciji i Europi, teze o razvitku ranosrednjovjekovne umjetnosti i pitanje kontinuiteta: veze sa sjevernom Italijom, adriobizantizam i pasivna negacija antike.

Literatura: N. Jakšić, uvodni tekst ''Između Europe i Mediterana', u: Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti, ur. B. Rauter-Plančić, Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2006.,str.10-61

Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str. 7-73




II.

Naslov: Karolinška i otonska umjetnost

Kratki opis: Pregled najznačajnijih spomenika umjetnosti karolinškog i otonskog razdoblja: Palatinska kapela u Aachenu, Teodulfov oratorij, samostanske crkve s. Riquier i Fulda,S. Gallen; knjižno slikarstvo.

Literatura: J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 2001., poglavlje 1, str. 7-70


III.

Naslov: Predromanička arhitektura: morfološke karakteristike

Kratki opis: Opća obilježja predromaničke arhitekture, adaptacije antičkih prostora, tipovi centralnih građevina: pregled najvažnijih spomenika.

Literatura: I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Književni krug Split, 1990.,

N. Jakšić, Predromanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1996., str.90 - 96.




IV.

Naslov: Predromanička arhitektonska plastika i liturgijski namještaj

Kratki opis: Skulptura prijelaznog razdoblja (8.st.): splitska i zadarska radionica, „rustična“ skulptura; formalne značajke predromaničke skulpture, pluteji, zabati, sarkofazi: pregled najvažnijih spomenika.

Literatura: N. Jakšić, Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. I. Fisković, MGC, Zagreb, 1997., str. 13-40; N. Jakšić, Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti (katalog izložbe), ur. B. Rauter-Plančić, Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2006., M. Jurković (ur.), Od Nina do Knina: iz hrvatske spomeničke baštine od 9. do 11. stoljeća, Od Ninske biskupije do katedrale hrvatskog biskupa u Biskupiji kod Knina, Zagreb, 1992.,


V.

Naslov: Uvod u umjetnost romanike: povijesni okvir i ranoromanička internacionalna arhitektura

Kratki opis: Upoznavanje s društveno-povijesnim prilikama u Europi u kojima se razvija romanička umjetnost (razvoj gradova, hodočašća, grgurovska reforma), uloga benediktinaca u promicanju romaničkog stila, morfološke karakteristike romaničke arhitekture.



Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str. 7-20; K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993.,str. 107-119.


VI.

Naslov: Romanička arhitektura u Francuskoj i Španjolskoj

Kratki opis:Pregled francuske romaničke arhitekture i regionalne specifičnosti: Burgundija (Cluny II i Cluny III), sjeverna Francuska –crkve s ravnim stropom, Normandija (Saint-Etienne, Caen) - zvonici na pročelju i križno-rebrasti svod, Auvergne – hodočasničke crkve (Sainte-Foy, Conques), zapadna Francuska -dvoranske crkve (Saint-Savin-sur-Gartempe) i crkve s kupolom (Saint-Pierre, Angouleme); Španjolska: razvoj romaničkog stila u Kataloniji, Aragonu i Navarri, Santiago de Compostela – primjer hodočasničke crkve, regionalni stilovi sredinom 12.st.

Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str. 120-216; K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993., str. 157-163, 239-297.


VII.

Naslov: Romanička skulptura u Francuskoj i Španjolskoj

Kratki opis: Najznačajniji kompleksi: Saint-Sernin u Toulouseu, Saint-Pierre u Moissacu, Notre-Dame-la-Grande u Poitiersu, Sainte-Foy u Conquesu, Sainte-Madelaine u Vézelayu, Saint-Pierre u Clunyu, Saint-Lazare u Autunu, Saint-Trophime u Arlesu, Saint-Gilles-du-Gard). Najznačajniji skulptori: Gelduinus, Gislebertus. Najznačajniji kompleksi u Španjolskoj (Colegiata de San Isidoro, Leon, Santiago de Compostela, Santo Domingo u Silosu, Ripoll).

Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str. 256-324, Bernhard Rupreht, Romanička skulptura u Francuskoj, Beograd: Jugoslavija, 1979., str.7-63.


VIII.

Naslov: Romanička arhitektura i skulptura u Njemačkoj i Engleskoj

Kratki opis: Pregled najvažnijih spomenika u Njemačkoj: St. Cyriakus, Gernrode, St. Michael, Hildesheim, katedrala u Speyeru, Mainz, Worms, Trier, Maria-Laach, karakteristike Rajnske škole i škole Hirsau. Engleska: normanski stil, spomenici: Canterbury, Durham, Ely.

Literatura:. Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str.32-74,216-252; K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993.; 414-421, 439-467.


IX.

Naslov: Romanička arhitektura u Italiji

Kratki opis: Karakteristike talijanske romanike, pregled najvažnijih spomenika: Sjeverna Italija (San Ambrogio u Milanu, katedrala u Modeni, San Marco u Veneciji, San Zeno u Veroni), srednja Italija (kompleks katedrale u Pisi, San Miniato al Monte u Firenci, San Ciriaco u Anconi), južna Italija (San Nicolò u Bariju, katedrala u Monrealeu).

Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997.,str. 74-120; K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993., Erih Kubah, Peter Bloh, Romanička umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad,1974., str. 345-403


X.

Naslov: Romanička skulptura u Italiji

Kratki opis: Pregled najvažnijih kompleksa: S. Geminiano u Modeni, Verona, Ferrara, Parma, Venecija. Najznačajniji skulptori : Wiligelmo, Nicolao, Benedetto Antelami.

Literatura:. Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str.256-324.


XI.

Naslov: Romanička arhitektura u Hrvatskoj

Kratki opis: Morfološke karakteristike ranoromaničkih trobrodnih bazilika: Sv. Martinu u Lovreču, Sv. Petar u Supetarskoj Dragi, katedrala i Sv. Andrija na Rabu; ostvarenja zrelog romaničkog stila: zvonik i kapitularna dvorana uz crkvu sv. Marije u Zadru, katedrale u Zadru, Krku, Rabu, Dubrovniku, crkva Sv. Krševana u Zadru.

Literatura: J. Belamarić, Romanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1996., 173-190; I.Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.;

XII.

Naslov: Ranoromanička skulptura u Hrvatskoj: pojava ljudskog lika

Kratki opis: Kninska klesarska radionica (stubić s likovima Stefatona i Longina, sustjepanski zabat s prikazom Majestaj Domini, zabat s likom Bogorodice s Crkvine u Biskupiji); zadarsko-splitska grupa skulptura (fragmenti oltarne pregrade Sv. Petra i Mojsija, Solin, ciborij prokonzula Grgura, pluteji iz Sv. Nediljice u Zadru, reljef s likom hrvatskoga kralja u krstionici splitske katedrale), portal Sv. Lovre u Zadru.

Literatura: Joško Belamarić, Romanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv. 2, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1996., str. 43-93.; I.Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.; J. Belamarić , Romaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, Zagreb, 1997. (str. 43-93.); J. Belamarić, Pojava prve hrvatske romaničke skulpture, u: M. Jurković, T. Lukšić (ur.), Starohrvatska spomenička baština - rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, FF Press, Zagreb, 1996., str. 357-369;


XIII.

Naslov: Skulptura razvijene romanike u Dalmaciji

Kratki opis: klasifikacija romaničkih kapitela, benediktinski sklop sv. Marije – pojava zrelog romaničkog stila, bizantizirajuća kiparska struja u Zadru, portal zadarske katedrale Sv. Stošije, portal trogirske katedrale Sv. Ivana, zvonik splitske katedrale. Istaknuti skulptori: Majstor Radovan, Andrija Buvina, magister Otto.

Literatura: J. Belamarić, Romaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, MGC, Zagreb, 1997.,str. 43-93.; I.Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.;


XIV.

Naslov: Romaničko slikarstvo

Kratki opis: Stilske karakteristike romaničkog slikarstva, pregled najvažnijih spomenika: St. Savin-sur-Gartempe, Berze-la-Ville, Tahull, Sorpe, Leon, San Pietro al Monte u Civateu, Anagni, San Clemente u Rimu, Santi Quatro Coronati u Rimu, Sant'Angelo in Formis, Aquileia, San Marco u Veneciji, baptisterij katedrale u Firenci (mozaici), Hildesheim, tapiserija iz Bayeauxa.

Literatura: Rolf Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., str. 382-462.


XV.

Naslov: Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj

Kratki opis: Zidno slikarstvo: mletačko-bizantski i zapadnjački utjecaj ( Sv. Mihajlo u Stonu, zvonik Sv. Marije u Zadru, Sv. Krševan, Sv. Petar Stari u Zadru, Gospina crkva u Donjem Humcu na Braču, Sv. Ivan na Šipanu), splitski slikarski krug, oslikana raspela, istarske freske (Sv. Foška kod Peroja, Sv. Mihovil nad Limom, Sv. Agata kraj Kanfanara, Sv. Vincent u Svetome Vinčentu i Sv. Elizej u Draguću).


Literatura: I.Petricioli, Od Donata do Radovana, Split, 1990.; I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj: katalog izložbe održane u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb 30.6-15.10., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 1986., B. Fučić, Istarske freske, Zora, Zagreb,1963.





aziv kolegija


IKONOGRAFIJA I

Kod kolegija

FFPUB206

Studijski program

Ciklus

PREDDIPLOMSKI STUDIJ


Godina

studija

PRVA

ECTS vrijednost boda:

3

Semestar

Drugi/ ljetni

Broj sati po semestru (p v s)

15 15 0

Status kolegija:

B1

Preduvjeti:

Upisana prva godina preddiplomskog studija

Usporedni uvjeti:




Pristup kolegiju:

Studenti preddiplomskoga studija

Vrijeme održavanja nastave:




Nositelj kolegija/nastavnik:

Dino Milinović, prof.dr.sc.

Kontakt sati/konzultacije:

Nakon predavanja

E-mail adresa i broj telefona:

dmilinov@ffzg.hr; 01 / 6120-163

Asistent

Valerija Soldo, asistentica

Kontakt sati/konzultacije:

Prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona

valerija.soldo1@gmail.com

Ciljevi kolegija:

Kolegij "Ikonografija I" ima za cilj pripremiti studenta za razumijevanje likovnog djela kao "komunikacijskog kanala" između umjetnika i promatrača, odnosno između pojedinca i društva u cjelini. Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti umjetničkog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od kasne antike do renesanse, s posebnim naglaskom na kršćansku ikonografiju. Kod studenta se razvija «humanistički» pristup likovnom djelu, odnosno svijest da likovni govor ima svoje specifične zakonitosti, ali da je povijest umjetnosti neraskidivo povezana s drugim humanističkim znanostima, bez kojih ne možemo u potpunosti shvatiti fenomenologiju slike.




Ishodi učenja

(opće i specifične kompetencije):


Studenti bi, nakon pohađanja nastave, trebali biti u mogućnosti definirati osnovne elemente sadržaja slike (simboli, personifikacije i alegorije) te opisati nastanak i povijest različitih ikonografskih tipova (npr.različiti tipovi Krista ili Bogorodice).

Pohađavši vježbe iz Ikonografije I (analize likovnih primjera), studenti bi trebali biti spremni samostalno ikonografski analizirati sadržaj najčešćih ikonografskih tema kako s područja klasične kulture, tako i s područja kršćanstva što će se pokazati kroz uspjeh na pismenom ispitu.


Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):

Izrasla iz osnovnih pitanja koja nam se postavljaju dok promatramo figuralnu umjetnost povijesnih razdoblja – «tko je tko» i «što je što» - ikonologija shvaća sliku kao sredstvo komunikacije, od znaka do ideje, od podsvjesnog i magičnog do promišljenog i kanoniziranog. Osim uvida u povijest metode, predmet studenta podsjeća da likovno djelo (bilo da je riječ o slikarstvu ili skulpturi) treba «čitati» na više načina odnosno razina, imajući u vidu jasni ili skriveni simbolički karakter velikog dijela umjetničkog stvaralaštva u prošlosti. Pritom je posebni naglasak stavljen na rađanje kršćanske umjetnosti u razdoblju kasne antike i prepoznavanje osnovnih tema i ikonografskih tipova koji će obilježiti europsku umjetnost u posljednjih dvije tisuće godina.




Način izvođenja nastave

(označiti masnim tiskom)

predavanja

Vježbe

Seminari

Samostalni zadaci


konzultacije

Mentorski rad

Terenska nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze

  • pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

  • pisati tjedne zadatke

  • polagati ispit

  • ...

  • ...

Praćenje i ocjenjivanje studenta

(označiti masnim tiskom)

Pohađanje nastave

Sudjelovanje u nastavi

Seminarski rad

Praktični rad

Usmeni ispit

Pismeni ispit


Kontinuirana provjera znanja

Esej

Tjedni zadaci










Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova


OBVEZE STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi

30

1

10%

Tjedni zadaci

15

0,5

10 %

Završni ispit (pismeni)

30

1

40 %

Završni ispit (usmeni)

15

0,5

40 %


Dodatna pojašnjenja:

Da bi pristupili ispitu, studenti moraju predati urađene tjedne zadatke koji su zadani tijekom semestra. U konačnu ocjenu ulazi pohađanje nastave, tjedni zadaci, te broj bodova postignut na završnom ispitu (pismenom i usmenom).
Pohađanje nastave i sudjelovanje u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%
Tjedni zadaci:

Manje od 50 % zadaća predano = 0 % ocjene

50 - 59 = 2 %

60 - 69 = 4 %

70 - 79 = 6 %

80 - 89 = 8 %

90 - 100 = 10%

Pismeni završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene

Usmeni završni ispit se ocjenjuje na sljedeći način:

manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene

od 61% do 70% = do 16% ocjene

od 71% do 80% = do 24% ocjene

od 81% do 90% = do 32% ocjene

od 91% do 100% = do 40% ocjene


Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)



Obvezna literatura:





  1. A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje);uvodno poglavlje str. 13-89 i odabrane natuknice

  2. G. Duby, Art and Society in the Middle Ages, Polity Press, Cambridge, 2000., poglavlje Razdoblje od 5-10.st., str.4-20

  3. J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1995.; odabrane natuknice

  4. R. Ivančević, Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.,str. 7-52

  5. J. Pelikan, Marija kroz stoljeća. Njezino mjesto u povijesti kulture, Fram Ziral, Mostar, 1999., str. 9-28

  6. R. van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.,

  7. U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.,str.228-233, 237-240.

  8. V. Zamarovsky, Bogovi i junaci antičkih mitova, Artresor naklada, Zagreb, 2004., odabrane natuknice



Dopunska literatura:



  1. J. K. Eberlein, Sadržaj i smisao: ikonografsko-ikonološka metoda, u: H. Belting et al. (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb, 2007.; str. 159-179

  2. E. Panofsky, Ikonološke studije ,Nolit, Beograd, 1975., str. 19-32

  3. A. Warburg, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u: M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 147-179

  4. R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., 124-133




Dodatne informacije o kolegiju

Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

PRILOG: Kalendar nastave



Broj nastavne

jedinice

TEME I LITERATURA


I.

Naslov: Teorijski uvod: povijest umjetnosti kao humanistička disciplina. Formalna i kontekstualna povijest umjetnosti. Istraživanja Abya Warburga i Erwina Panofskog.

Kratki opis:Objašnjavanje pojmova oblik, ideja i sadržaj umjetničkog djela. Cilj povijesti umjetnosti kao humanističke discipline, Bečka škola povijesti umjetnosti, pojam kunstwollen. A. Warburg - istražuje oživljavanje antičkih oblika u talijanskoj umjetnosti rane renesanse, utemeljitelj ikonologije. E. Panofsky – istražuje značenjske vrijednosti umjetnosti i njezine simboličke vrijednosti, uvodi ikonografsku metodu u povijest umjetnosti.

Literatura: Udo Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002., str. 228-233;237-240

II.

Naslov: Umjetnost kao komunikacija: tumačenje optičkih znakova. Moć optičkog znaka / slike: ikona, idolatrija i ikonoklazam.

Kratki opis: Definicija pojmova ikona, idolatrija i ikonoklazam. Kult slike i političke prilike koje dovode do ikonoklazma u 7., i 8. st. u Bizantu.

Literatura: R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., str. 124-133

III.

Naslov: Ikonički prikazi: kultna figura u antici i kršćanstvu.

Kratki opis: Kultna figura u antici: od grčkih ksoana do božanskih figura rimskih careva; kršćanstvo - utjecaj judaizma u prva dva stoljeća ranokršćanske umjetnosti, problem prikazivanja Kristove ljudske i božanske prirode.

Literatura: V. Zamarovsky, Bogovi i junaci antičkih mitova, Artresor naklada, Zagreb, 2004., odabrane natuknice.

IV.

Naslov: Narativni prikazi i narativni ciklusi: antička i kršćanska narativnost.

Kratki opis: Narativni ciklusi u antičkoj umjetnosti (prikazuju živote heroja ili mitološke zgode), nastanak i razvitak kršćanskih narativnih ciklusa koji svoj vrhunac doživljavaju u Bibliji pauperum.

Literatura: R. Van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003., str. 5-28M V. Zamarovsky, Bogovi i junaci antičkih mitova, Artresor naklada, Zagreb, 2004, J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1995.; A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje);odabrane natuknice

V.

Naslov: Izvori likovnog djela: a) tekstualni izvori; b) umjetnička djela; c) svijet oko nas.

Kratki opis: Tematska podjela umjetničkih djela koji se temelje na književnim vrelima: religiozne teme, mitološke i povijesne teme te teme koje se temelje na postklasičnoj nereligioznoj književnosti (Biblija i apokrifni spisi, Ovidijeve Metamorfoze, Ovide Moralisée, Eneida, Ilijada i Odiseja, Legenda o kralju Arthuru, Božanstvena komedija); uzor za ikonografske teme su najčešće ranija likovna ostvarenja na koja se umjetnici ugledaju (freske, mozaici, skulpture, reljefi, knjige s minijaturama i bilježnice sa skicama, drvorezi); životno iskustvo koje se odražava u načinu kako likovni umjetnik oblikuje određenu ikonografsku temu.

Literatura: R. Ivančević, Uvod u ikonologiju, u: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje);str.83-89; R. van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003. str.73-89

VI.

Naslov: "Kulturno-teološka" razdoblja u umjetnosti ili zašto je poznavanje teme neophodno za potpuno shvaćanje umjetničkog djela.

Kratki opis: Tijekom tisuću godina (od kasne antike do renesanse) umjetnost opisuje «višu istinu», objektivnu stvarnost izvan ovoga svijeta; nastaje simbolički program kršćanske umjetnosti koji se ogleda u unutrašnjosti ranokršćanskih bazilika ili na portalima romaničkih i gotičkih crkava.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice, R. Ivančević, Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str.7-52

VII.

Naslov: Odnos teksta i slike: mnogoznačnost riječi, jednoznačnost slike.

Kratki opis: Tri vrste odnosa riječi i slike: sukladna interpretacija, doslovni prijevod teksta u sliku te slobodni prijevod, promjena značenja tekstualnog izvora vizualnom interpretacijom, anakronizmi; sadržaj nekog pojma (riječi) ostaje njegov oblik te je značenje u komuniciranju neizvjesno dok konkretnost slike (likovnog prikaza) daje veći stupanj „realnosti“ od riječi i jaču uvjerljivost.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); str. 24-32

VIII.

Naslov: Slojevitost umjetničkog djela: a) predikonografski opis, b) ikonografska analiza, c) ikonografska interpretacija ili ikonološka analiza (analiza na likovnim primjerima iz raznih razdoblja).

Kratki opis: Slojevi značenja umjetničkog djela ili faze ikonografskog ispitivanja: predikonografski opis, ikonografska analiza, ikonografska interpretacija: određivanje „dubljeg“ ili sekundarnog značenja. Tumačenje razina značenja na odabranim primjerima iz raznih razdoblja.

Literatura: R.van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.,str.7-28; E. Panofsky, Ikonološke studije, Beograd, 1975., str.19-43; R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., str. 124-133

IX.

Naslov: Slojevitost umjetničkog djela (nastavak).

Kratki opis:Ikonografska analiza umjetničkih djela na primjerima iz raznih razdoblja.

Literatura: R.van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003., str. 7-28; E. Panofsky, Ikonološke studije, Beograd, 1975.,str. 19-43; R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., str. 124-133

X.

Naslov: Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli: doslovno, alegorijsko, preneseno (moralno i anagogijsko) značenje.

Kratki opis: Vrste alegorijskih prikaza: čista alegorija (prikaz „apstraktnog zbivanja, alegorije gradova, zemalja., prikazi trijumfa) i ne-čista alegorija; vrste simbola, atribut (osobni i opći). Tumačenje vrsta alegorijskih prikaza na primjerima iz raznih razdoblja.

Literatura: R. Van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003., str. 28-73; A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice, R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., str. 124-133

XI.

Naslov: Alegorijski prikazi, personifikacije i simboli (nastavak).

Kratki opis: Vrste alegorijskih prikaza: čista alegorija (prikaz „apstraktnog zbivanja, alegorije gradova, zemalja., prikazi trijumfa) i ne-čista alegorija; vrste simbola, atribut (osobni i opći). Tumačenje vrsta alegorijskih prikaza na primjerima iz raznih razdoblja.

Literatura: R. Van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.,str. 28-73; A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice; R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., str.124-133

XII.

Naslov: Elementi ikonografske analize: ikonografski tipovi Krista u ranom kršćanstvu

Kratki opis: Prikazi Krista u ranokršćanskoj umjetnosti: simbolički prikazi (grafički, zoomorfni, fitomorfni), antropomorfni prikazi Krista: Krist kao Sol Invictus, Dobri pastir, Krist kao Orfej te Krist kao filozof/učitelj. Scene traditio legis i traditio clavium

Literatura: : A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice

XIII.

Naslov: Elementi ikonografske analize: ikonografski tipovi – Bogorodica u ranokršćanskoj i bizantskoj umjetnosti

Kratki opis: Prikazi Bogorodice u ranokršćanskoj umjetnosti: Bogorodica orant te prizori Poklonstva mudraca; nakon koncila u Efezu 431.g. razvijaju se ikonografski tipovi:Hodegitria, Nikopoia, Platytera, Eleousa, Galaktotrophousa.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); odabrane natuknice

XIV.

Naslov: Elementi ikonografske analize: pet ikonografskih metoda.

Kratki opis: Ikonografske metode su načini ikonografske transpozicije teksta u sliku; pojava metoda i slijed paralelni su tokovima likovnog govora pojedinih epoha, razvoju ili smjeni stilova kojima strukturalno odgovaraju. Metode su: govor simbola, simboličke scene, metoda redukcije, narativna metoda te metoda simulacije. Paralelno s metodama smjenjuju se i sadržaji, tj. u svakom razdoblju prevladava neki od ukupnog broja tematskih područja, ciklusa i krugova. Vrste metoda i njihovo prepoznavanje na primjerima iz raznih razdoblja.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje); uvodno poglavlje str. 50-82

XV.

Naslov: Elementi ikonografske analize. Ikonografska topografija.

Kratki opis: Ikonografska topografija razmatra odnos „slike“ i arhitekture uz koju je umjetničko djelo bilo tvarno vezano; liturgijsku funkciju slike te prostorni odnos likovnog prikaza prema gledatelju (komunikacijsku funkciju smještaja umjetničkog djela te psihološki učinak smještaja). Hijerarhijski odnos ikonografskih tema u srednjovjekovnoj umjetnosti, smještaj pojedinog lika ili scene unutar sakralne građevine ili na njenoj fasadi uvjetovan je značenjem ikonografske teme. Sakralna arhitektura kao model kozmosa.

Literatura: A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje);str. 13-50
1   ...   4   5   6   7   8   9   10   11   ...   37


Download 3.91 Mb.

Bosh sahifa
Aloqalar

    Bosh sahifa


Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

Download 3.91 Mb.