Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti

UMJETNOST PREDROMANIKE I ROMANIKE

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

15

Kolegij daje pregled osnovnih razvojnih etapa i regionalnih varijanti predromaničke i romaničke arhitekture i figuralne umjetnosti u zapadnoj Europi i Hrvatskoj. Poznavanje najznačajnijih ostvarenja i majstora te prostornih i povijesnih okolnosti  u nastanku i razvoju stilskih obilježja u raznim krajevima Zapada kao kulturne i umjetničke cjeline u razdoblju ranog i razvijenog srednjeg vijeka.

Samostalno prepoznavanje i interpretacija spomenika ranosrednjovjekovne arhitekture na temelju objavljene građe i tumačenje stilskog rječnika uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke.

Prepoznavanje i analiza najznačajnijih spomenika i umjetničkih djela u figuralnim umjetnostima romaničkog stila (osnovna atribucija i datacija djela),  uz korištenje temeljne metodologije i terminologije povijesno-umjetničke struke.

Samostalno pripremiti i prezentirati temu na pismeni i usmeni način prema unaprijed određenoj metodologiji.

Pregledom stvaralački najznačajnijih regija uz objašnjavanje uvjeta i poticaja pri definiranju razvojnih faza prate se tradicije i novi obzori na putu k sintezama razvijenog srednjeg vijeka. U raznolikosti usmjerenja i dosega objašnjava se povijesna i prostorna uvjetovanost romaničkog izraza, otkrivaju kohezijski faktori definiranja glavnih tipskih razreda, i u tim okvirima određuje mjesto spomeničke baštine istog doba na tlu Hrvatske. Poseban naglasak se stavlja na srednjovjekovnu umjetnost na tlu Dalmacije i veze s Italijom.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  sudjelovati na terenskoj nastavi
  
• 
  napisati seminarski rad i izložiti ga
  
• 
  polagati ispit
  

1. 
   J. Belamarić, Romanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2, Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb, 1996., 173-190
   
2. 
   J. Belamarić, Romaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, MGC, Zagreb, 1997.,str. 43-93.
   
3. 
   J. Beckwith, Early Medieval Art, Thames and Hudson, London, 2001., poglavlje 1, str. 7-70
   
4. 
   N. Jakšić, uvodni tekst ''Između Europe i Mediterana', u: Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti, ur. B. Rauter-Plančić, Galerija Klovićevi Dvori, Zagreb, 2006.,str.10-61
   
5. 
   N. Jakšić, Predromaničko kiparstvo u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva,
   

6. 
   N. Jakšić, Predromanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1996., str.90 - 96.
   
7. 
   M. Jurković, T. Lukšić (ur.), Starohrvatska spomenička baština - rađanje prvog hrvatskog kulturnog pejzaža, FF Press, Zagreb, 1996.,str. 357-369
   

8. 
   R. Toman, (ur.), Romanesque: Architecture, Sculpture, Painting, Koenemann, Koeln, 1997., poglavlja: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 8, 11; str. 7-178; 324-376; 382-462
   

1. 
   K. J. Conant, Carolingian and Romanesque Architecture 800-1200.,Yale University Press, New Haven, 1993., dio II. gl. 5 – 6 – 7; dio III. gl. 8, 9, 10, 11; dio IV. gl. 12 – 13 – 14 – 15 – 16; dio V. gl. 17 – 18; dio VI gl. 19 – 20 – 21 – 22.
   
2. 
   I. Fisković, Romaničko slikarstvo u Hrvatskoj: katalog izložbe održane u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb 30.6-15.10., Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb 1986.; str.7-154
   
3. 
   B. Fučić, Istarske freske, Zora, Zagreb,1963.
   
4. 
   E. Kubah, P. Bloh, Romanička umetnost, Bratstvo jedinstvo, Novi Sad,1974., str. 345-403
   
5. 
   N. Jakšić, Croatian Art in the second half of the ninth century, Hortus Artium Medievalium 3, 1997., str. 41-54
   
6. 
   N. Jakšić, Klesarska radionica iz vremena kneza Branimira, Starohrvatska prosvjeta ser. III, 22, 1995., str. 141-150
   
7. 
   M. Jurković, Crkvena reforma i ranoromanička arhitektura na istočnom Jadranu, u: Starohrvatska prosvjeta ser.III, ser. 20 (1990), 191-213
   
8. 
   M. Jurković (ur.), Od Nina do Knina: iz hrvatske spomeničke baštine od 9. do 11. stoljeća, Od Ninske biskupije do katedrale hrvatskog biskupa u Biskupiji kod Knina, Zagreb, 1992., str. 23-111
   
9. 
   Jurković, M., Sveti Spas na vrelu Cetine i problem westwerka u hrvatskoj predromanici, u: Starohrvatska prosvjeta III/22, 1995., str. 55-80
   
10. 
    T. Marasović, Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split: Književni krug, 1994.,
    
11. 
    I. Petricioli, Od Donata do Radovana, Književni krug, Split, 1990.
    
12. 
    B. Rupreht, Romanička skulptura u Francuskoj, Beograd: Jugoslavija, 1979., str.7-63.
    
13. 
    Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str.18-53, 57-73.
    

Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

Nap. Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.

TEME I LITERATURA

Naslov: Uvodno predavanje: povijesni okvir

Ž. Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Logos, Split, 1987., str. 7-73

N. Jakšić, Predromanika, u: Enciklopedija hrvatske umjetnosti sv.2. Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“, Zagreb 1996., str.90 - 96.

Kolegij "Ikonografija I" ima za cilj pripremiti studenta za razumijevanje likovnog djela kao "komunikacijskog kanala" između umjetnika i promatrača, odnosno između pojedinca i društva u cjelini. Student kroz teorijski i praktični rad stječe saznanja o višeslojnosti umjetničkog djela i simboličkim značenjima koja izražavaju prevladavajuće sadržaje i ideje određenog razdoblja. Student stječe spoznaju o odnosu likovnog govora i tekstualnog predloška te zakonitostima formiranja likovnog govora od kasne antike do renesanse, s posebnim naglaskom na kršćansku ikonografiju. Kod studenta se razvija «humanistički» pristup likovnom djelu, odnosno svijest da likovni govor ima svoje specifične zakonitosti, ali da je povijest umjetnosti neraskidivo povezana s drugim humanističkim znanostima, bez kojih ne možemo u potpunosti shvatiti fenomenologiju slike.

Studenti bi, nakon pohađanja nastave, trebali biti u mogućnosti definirati osnovne elemente sadržaja slike (simboli, personifikacije i alegorije) te opisati nastanak i povijest različitih ikonografskih tipova (npr.različiti tipovi Krista ili Bogorodice).

Pohađavši vježbe iz Ikonografije I (analize likovnih primjera), studenti bi trebali biti spremni samostalno ikonografski analizirati sadržaj najčešćih ikonografskih tema kako s područja klasične kulture, tako i s područja kršćanstva što će se pokazati kroz uspjeh na pismenom ispitu.

Izrasla iz osnovnih pitanja koja nam se postavljaju dok promatramo figuralnu umjetnost povijesnih razdoblja – «tko je tko» i «što je što» - ikonologija shvaća sliku kao sredstvo komunikacije, od znaka do ideje, od podsvjesnog i magičnog do promišljenog i kanoniziranog. Osim uvida u povijest metode, predmet studenta podsjeća da likovno djelo (bilo da je riječ o slikarstvu ili skulpturi) treba «čitati» na više načina odnosno razina, imajući u vidu jasni ili skriveni simbolički karakter velikog dijela umjetničkog stvaralaštva u prošlosti. Pritom je posebni naglasak stavljen na rađanje kršćanske umjetnosti u razdoblju kasne antike i prepoznavanje osnovnih tema i ikonografskih tipova koji će obilježiti europsku umjetnost u posljednjih dvije tisuće godina.

• 
  pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
  
• 
  pisati tjedne zadatke
  
• 
  polagati ispit
  
• 
  ...
  
• 
  ...
  

1. 
   A. Badurina (ur.), Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2000. (4. izdanje);uvodno poglavlje str. 13-89 i odabrane natuknice
   
2. 
   G. Duby, Art and Society in the Middle Ages, Polity Press, Cambridge, 2000., poglavlje Razdoblje od 5-10.st., str.4-20
   
3. 
   J. Hall, Rječnik tema i simbola u umjetnosti, Školska knjiga, Zagreb, 1995.; odabrane natuknice
   
4. 
   R. Ivančević, Perspektive, Školska knjiga, Zagreb, 1996.,str. 7-52
   
5. 
   J. Pelikan, Marija kroz stoljeća. Njezino mjesto u povijesti kulture, Fram Ziral, Mostar, 1999., str. 9-28
   
6. 
   R. van Straten, Uvod u ikonografiju, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 2003.,
   
7. 
   U. Kultermann, Povijest povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 2002.,str.228-233, 237-240.
   
8. 
   V. Zamarovsky, Bogovi i junaci antičkih mitova, Artresor naklada, Zagreb, 2004., odabrane natuknice
   

1. 
   J. K. Eberlein, Sadržaj i smisao: ikonografsko-ikonološka metoda, u: H. Belting et al. (ur.), Uvod u povijest umjetnosti, Fraktura, Zagreb, 2007.; str. 159-179
   
2. 
   E. Panofsky, Ikonološke studije ,Nolit, Beograd, 1975., str. 19-32
   
3. 
   A. Warburg, Talijanska umjetnost i internacionalna astrologija u palači Schifanoja u Ferrari, u: M. Pelc (ur.): Ideal, Forma, Simbol, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb, 1995., str. 147-179
   
4. 
   R. Wittkower, Tumačenje optičkih znakova, u: Život umjetnosti, 48-49, 1991., 124-133