|
Nastavni plan I program studija povijesti umjetnosti
|
bet | 6/382 | Sana | 07.04.2017 | Hajmi | 0,98 Mb. | | #3487 |
Veći broj stranica obvezne literature od propisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnoga materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskoga opterećenja.
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
|
TEME, ISHODI I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: UVOD
|
Kratki opis: Arhitektura kao povijesno uvjetovana pojava. Jezik arhitekture. Tektonika i stereotomija. Stil. Osnovni pojmovi. Tipologija prikaza.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
II.
|
Naslov: RAZVOJ GRADITELJSTVA U PREDPOVIJESNO DOBA
|
Kratki opis: Pojava graditeljstva u prapovijesti. Neolitska stambena kuća. Kultura megalita. Gradina.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
III.
|
Naslov: ARHITEKTURA MEZOPOTAMIJE I PERZIJE
|
Kratki opis: Arhitektura Mezopotamije i Perzije u kontekstu razvoja graditeljstva Starog Istoka. Graditeljske tehnike. Hamurabijev zakonik. Konstruktivni oblici.Oblikovanje površina. Tipologija. Urbanizam.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
IV.
|
Naslov: ARHITEKTURA STAROG EGIPTA
|
Kratki opis: Arhitektonski elementi i oblici. Tipologija – palača, svetište, pogrebni hram, mastaba, piramida. Urbanizam.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
V.
|
Naslov: ARHITEKTURA KRETSKO – MINOJSKE CIVILIZACIJE
|
Kratki opis: Arhitektonski oblici. Tipologija – stambena kuća, palača, megaron. Urbanizam. Utvrđeni grad. Mikena. Sepulkralna arhitektura.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
VI.
|
Naslov: ARHITEKTURA ANTIČKE GRČKE
|
Kratki opis: Semantika arhitekture antičke Grčke. Konstrukcija i razvoj grčkog hrama. Tipologija – javna i stambena arhitektura. Urbanizam. Utjecaji helenske kulture.
|
Literatura: J. Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998.
|
VII.
|
Naslov: ARHITEKTURA STAROG RIMA
|
Kratki opis: Etrurska arhitektura i helenistički utjecaji. Arhitektonski elementi i oblici. Tipologija – stambena, javna i sakralna arhitektura. Razvoj arhitekture. Urbanizam. Vitruvije. Rim na području Ilirika. Značenje antičkoga i kasnoantičkoga nasljeđa.
|
Literatura: J. Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998.
|
VIII.
|
Naslov: KOLOKVIJ 1
|
Kratki opis: Provjera znanja obuhvaća nastavne cjeline I - VII
|
IX.
|
Naslov: RANOKRŠĆANSKA ARHITEKTURA
|
Kratki opis: Vjera, liturgija i prostor. Katakombe. Milanski edikt. Porijeklo bazilike; odraz antičke arhitekture. Tipologija crkvene arhitekture.
Ranokršćanska arhitektura u Dinarskom regionalnom pojasu.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
X.
|
Naslov: ARHITEKTURA BIZANTA
|
Kratki opis: Razvoj Bizanta – povijesni, kronološki i prostorni okvir. Kasnoantički i ranobizantski grad. Arhitektura Justinijanovog doba - Konstantinopolis, Ravenna, provincije. Eufrazijeva bazilika. Srednje i kasno razdoblje razvoja bizantske arhitekture.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
|
XI.
|
Naslov: ARHITEKTURA ROMANIKE
|
Kratki opis:
Uvjeti razvoja. Opatija Monte Cassino. Arhitektonski oblici. Rana, visoka i kasna romanika. Romanika u Italiji - Lombardia, Veneto, Liguria, Emilia, Toscana, Umbria, Lazio, Marche, Abruzzi, Campania, Lucania, Sicilia, Calabria, Molise, Puglia. Romanika u Francuskoj - Burgundija, Pariz, Reims, Saint-Benoit-sur-Loire, Poitiers, Saint-Savin-sur-Gertempe, Perigueux, Languedoc, Provansa, Ille-de-France, Normandija i Bretagna. Odabrani primjeri romaničke arhitekture u središnjoj Europi, Engleskoj i u Španjolskoj.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 2, Zagreb, 1999.
|
XII.
|
Naslov: ARHITEKTURA GOTIKE
|
Kratki opis: Gotička katedrala. Medijevalni urbanizam. Pojavni oblici i razvojni stupnjevi gotike. St. Denis. Rana i visoka gotika u Francuskoj. Širenje gotike u Europi – gotička arhitektura u Engleskoj, u Njemačkoj i susjednim zemljama, u Španjolskoj i Italiji.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 2, Zagreb, 1999.
|
XIII.
|
Naslov: ARHITEKTURA RENESANSE
|
Kratki opis: Brunelleschi, Michelozzo, Alberti. Firenza. Širenje renesanse u središnjoj i sjevernoj Italiji. Rim. Visoka renesansa. Bramante, Michelangelo. Manirizam. Idealni grad. Renesansa izvan Apeninskog poluotoka.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 1, Zagreb, 1999.
J. Summerson, Klasični jezik arhitekture, Zagreb, 1998
|
XIV.
|
Naslov: ARHITEKTURA BAROKA
|
Kratki opis: Arhitektura protureformacije; novi zadaci nakon Tridenta. Karakter stila. Visoki barok u Rimu i u sjevernoj Italiji. Arhitektura baroka u Francuskoj i u središnjoj Europi; barokna palača i dvorac.
|
Literatura: W. Müller, G. Vogel, Atlas arhitekture 2, Zagreb, 1999.
|
XV.
|
Naslov: KOLOKVIJ 2
|
Kratki opis: Provjera znanja obuhvaća nastavne cjeline IX – XIV
|
Naziv kolegija
|
Umjetnost antike
|
Kod kolegija
|
FFPUB103
|
Studijski program
Ciklus
|
Povijest umjetnosti
Preddiplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
5
|
Semestar
|
1.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
30 15 15
|
Status kolegija:
|
Obvezni A
|
Preduvjeti:
|
|
Usporedni uvjeti:
|
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti povijesti umjetnosti
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
Prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr. sc. Dino Milinović, izv. prof.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
dmilinov@ffzg.hr; 01 / 6120-163
|
Asistent
|
mr. sc. Snježana Vasilj, v. asist.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
Prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona
|
snjezanavasilj@gmail.com
|
Ciljevi kolegija:
|
Upoznati studente sa značajem izučavanja antičkih spomenika i uvest ih u osnove grčke, helenističke i rimske umjetnosti, od mikenskog do kasnorimskog razdoblja. Također ih upoznati s pojmovima. „arhajska umjetnost“, „klasična umjetnost“, „helenizam“ te rimskom umjetnošću do kasne antike“. Pored toga, kod studenata je potrebno razviti sposobnost sagledavanja antičkog umjetničkog djela kao i skrenuti pozornost na povijesni kontekst, društvena kretanja i gospodarska okruženja u kojima su ta djela nastajala. Kroz ovaj pregled, studente treba uputiti u osnove mitologije, književnosti i filozofije kako bi dobili zaokruženu sliku o antici i njezinoj ulozi u formiranju europske kulturne tradicije.
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Studenti će steći temeljna znanja o antičkoj umjetnosti na osnovu kojih će moći prepoznati te u određenoj mjeri analizirati i pružiti odgovarajuće informacije o arhitekturi, graditeljstvu, skulpturi, slikarstvu i toreutici u egejskim kulturama (Kikladi, Kreta, Mikena, arhajskom, klasičnom (Atena), helenističkom (Aleksandrija, Pergam, Rodos...) razdoblju grčke civilizacije, te etrušćanskom, rimskom republikanskom, kasnom republikanskom, ranom carskom i kasnom carskom razdonlju rimske civilizacije.
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
|
Na predmetu Umjetnost antike studentima će biti upoznati s osnovnim karakteristikama, kretske, mikenske, grčke, helenističke i rimske umjetnosti. Pri tom posebnu pozornost će se skrenuti na značajna arhitektonska, skulptorska, slikarska djela, na poznate graditelje i kipare posebno u Ateni klasičnog perioda (Periklovo doba); na djela IV. st.pr. kr. koja su u Grčkoj nastala u vrijeme teških iskustava građanskog - Peloponeskog rata; helenizam, helenističke centre i skulpturu; elemente etruščanske umjetnosti; rimski urbanizam i graditeljstvo, rimski portret, slikarstvo te na promjene koje će prethoditi kasnoj antici
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
Predavanja
|
Vježbe
|
Seminari
|
Samostalni zadaci
|
Konzultacije
|
Mentorski rad
|
Terenska nastava
|
Ostalo
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
napisati seminarski rad i izložiti ga
-
sudjelovati pri vježbama
-
sudjelovati na terenskoj nastavi
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
Pohađanje nastave
|
Aktivnosti u nastavi
|
Seminarski rad
|
Praktični rad
|
Usmeni ispit
|
Pismeni ispit
|
Kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
|
|
|
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Pohađanje i aktivno sudjelovanje u nastavi
|
60
|
2
|
10%
|
Seminarski rad (pismeni i usmeni)
|
30
|
1
|
20%
|
Završni pismeni ispit
|
30
|
1
|
30%
|
Završni usmeni ispit
|
30
|
1
|
40%
|
Dodatna pojašnjenja:
Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:
0% = Ne dolazi na nastavu.
2% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
4% = Povremeno se uključuje u nastavnom procesu.
6% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
8% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
10% = Redovito pohađa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Seminarski rad ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije napisan.
2% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
4% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uočeni veći nedostatci na sadržajnom planu.
6% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene veće gramatičke i pravopisne pogreške.
8% = Rad zadovoljava formalno i sadržajno, ali su uočene manje gramatičke i pravopisne pogreške.
10% = Rad je iscrpan, gramatički i pravopisno točan.
Izlaganje seminarskoga rada ocjenjuje se ovako:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
2% = Rad je pročitan.
4% = Rad je djelomično pročitan i nepripremljen.
6% = Rad nije pročitan, ali su uočeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.
8% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uočene manje pravogovorne pogreške.
10% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
.
Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 6% ocjene
od 61% do 70% = do 12% ocjene
od 71% do 80% = do 18% ocjene
od 81% do 90% = do 24% ocjene
od 91% do 100% = do 30% ocjene
Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
od 61% do 70% = do 16% ocjene
od 71% do 80% = do 25% ocjene
od 81% do 90% = do 32% ocjene
od 91% do 100% = do 40% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
|
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005.
F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, Zagreb 1999.
F. Bourbon, Drevni Rim. Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb, 2000. Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.
G. Hafner, Kreta i Helada, Otokar Kersovani, Rijeka, 1969. . J. Boardman, Greek Art, Thames and Hudson, London, 1996.
H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad, 1970.
V. Poulsen, Etrurska umjetnost, Beograd, 1967.
R.R.R. Smith, Hellenistic Sculpture, Thames – Hudson, London 2005.
|
Dopunska literatura:
|
A. Jurić, Grčka – od mitova do antičkih spomenika, Rijeka, 2001. W.Westendorf, Drevni Egipat, Otokar Keršovani, Rijeka, 1969.
D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988.
P. Ducati, L arte classica, Torinese, 1967.
Kunst: Die Weltgeschichte, Dumont, 1997, Köln
B.Andreae, A. Hirmer, Skulptur des Hellenismus, München 2001.
Rom, Kunst & Architektur, h.f.ullmann, 2005.
Pauzanija, Vodič po Heladi, Logos, Split, 1989.
O. Brendel, Etruscan Art, Penguin Books, London, 1978.
G. Hafner, Atena i Rim, Otokar Keršovani, Rijeka, 1970.
J. Boardman, Greek Sculpture, The Classical Period, Thames and Hudson, London, 1995.
F. Burbon, Drevni Rim, Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, zagreb, 2000. F. Schamoux, Grčka civilizacija, Beograd, 1967.
P. Grimal, Rimska civilizacija,beograd, 1968.
H. Stierlin, Greece From Mycenae to the Parthenon, Taschen, Köln, 2001.
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Pohađanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu potrebno je iz svakog segmenta prije njega ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohađanje nastave u konačnici važno u zbiru bodova.
Pismeni radovi
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je važno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.
Nap. Veći broj stranica obvezne literature od pripisane količine teksta posljedica je specifičnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrži dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
cjeline
|
TEME, ISHODI I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: Umjetnost antike i njezina percepcija;
Pregled umjetnost civilizacija Egipta i Bliskog istoka. Arhitektura, egipatska skulptura i reljef
|
Kratki opis:
1 Naglasiti značaj izučavanja antičkih spomenika kao preduvjet stvaranju povijesti umjetnosti - nove znanosti od pol. 18. st. : Pregled umjetnosti drevnih civilizacija Bliskog istoka: Mezopotamije, Babilona, Asirije, Hetita, Egipta i Perzije i njihov utjecaj na grčku umjetnost na prostoru Male Azije i Grčke
Potrebno je skrenuti pozornost na egipatsku skulpturu i reljef
|
Literatura: H.W.Janson, Povijest umjetnosti, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja) W.Westendorf, Drevni Egipat, Otokar Keršovani, Rijeka, 1969. (Odgovarajuća poglavlja)
|
II.
|
Naslov: Umjetnost egejskih civilizacija: Kikladi; Kreta; Mikena. Arhitektura - Knosos
Kretsko freskoslikarstvo
|
Kratki opis: / Naglasiti značaj egejskih civilizacija koje su tijekom III. i II. milenija cvjetale na egejskim otocima: Kikladima i Kreti (Minojska umjetnost: Knoso, Festos, Malija i Hagija Trijada). Mikena.
|
Literatura: F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, Zagreb, 1999. (Odgovarajuća poglavlja); G. Hafner, Kreta i Helada, Otokar Kersovani, Rijeka, 1969. (Odgovarajuća poglavlja); H. W. Janson/ A. F. Janson, Povijest umjetnosti, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka,1978. (Odgovarajuća poglavlja)
|
III.
|
Naslov: Grčka umjetnost arhajskog perioda.
Protogeometrijsko i geometrijsko doba
Orijentalizirajući stil
|
Kratki opis: Period rane grčke umjetnosti koja je smijenila kretsko – mikensku epohu. Karakteristike: geometrijskog doba na keramici (dipilonske vaze atenskih radionica);Arhajska skulptura. Orijentalizirajući stil prepoznatljiv po utjecajima iz Male Azije na grčke keramičarske centre. Crnofiguralni i crvenofiguralni stil
|
Literatura: Drevna Grčka, zora zapada, Zagreb, 1999. (Odgovarajuća poglavlja); H.W. Janson, Povijest umjetnost, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka,1978. (Odgovarajuća poglavlja); F. Schamoux, Grčka civilizacija, Beograd, 1967. (Odgovarajuća poglavlja)
|
IV.
|
Naslov: Grčka arhitektura;
Razvoj i tipovi grčkog hrama;
Dorski, jonski i korintski stil
|
Kratki opis: Objasniti značaj i razvoj grčkog hrama, njegove tipove i tri stila: dorski, jonski i korintski u kojima su građeni.
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti,Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
H. Stierlin, Greece From Mycenae to the Parthenon, Taschen, Köln, 2001. (Odgovarajuća poglavlja); F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, Zagreb, 1999. (Odgovarajuća poglavlja);
|
V.
|
Naslov: Klasično razdoblje grčke umjetnosti
Miron, Poliklet i Fidija
Grad Atena,
Atenska akropola i njezini spomenici ; Partenon
|
Kratki opis: Naglasiti značaj pobjede Grka na čelu s Atenom u ratu protiv Perzije koja je taj grad učinila najznačajnijim političkim i kulturnim središtem antičkog svijeta. Tijekom 5. st. pr. Kr. u Ateni (Periklovo doba) djeluje niz umjetnika: kipara, slikara i graditelja čija djela predstavljaju klasični period grčke umjetnosti. Značaj tog perioda posebno se zrcali na atenskoj Akropoli i njezinim spomenicima
|
Literatura: J. Boardman, Greek Sculpture, The Classical Period, Thames and Hudson, London, 1995. (Odgovarajuća poglavlja); F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, (Odgovarajuća poglavlja); G. Hafner, Kreta i Helada, Otokar Kersovani, Rijeka, 1969. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
|
VI.
|
Naslov: Kasno klasično razdoblje; Grčka umjetnost 4. st. pr. Kr. Skopas, Praksitel i Lizip
Grčko kazalište (drama i komedija)
|
Kratki opis : Građanski rat (Peloponeski rat) vođen između Atene i Sparte značajno je utjecao na grčko društvo i grčkog čovjeka što se odrazilo i na umjetnost 4. st. pr. Kr. Što se u značajnoj mjeri vidi na djelima grčkih umjetnika.
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti,Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); J. Boardman, Greek Sculpture, The late classical period, Thames and Hudson, London, 1995. (Odgovarajuća poglavlja); F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, (Odgovarajuća poglavlja);
|
VII.
|
Naslov: Grčka božanstva, svetišta i proročišta Olimpija, Delfi i Epidaur
Nadgrobni spomenici – stele; Mauzolej u Halikarnasu
|
Kratki opis : Uloga religije; značaj i ulogu grčkih svetišta;i značaj Olimpije i Delfa najpriznatijeg grčkog svetišta i proročišta kao značajnih riznice arhitektonskih spomenika i umjetničkih djela.
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti,Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); F. Durando, Drevna Grčka, zora zapada, Zagreb, 1999. (Odgovarajuća poglavlja); A. Jurić, Grčka – od mitova do antičkih spomenika, Rijeka, 2001. (Odgovarajuća poglavlja); F. Schamoux, Grčka civilizacija, Beograd, 1967. F. Schamoux, Grčka civilizacija, Beograd, 1967. (Odgovarajuća poglavlja)
|
VIII.
|
Naslov: Helenistička umjetnost Helenizam i osnovne karakteristike helenističke umjetnost
Helenistički centri i umjetničke radionice: Aleksandrija, Pergam, Antiohija i Rodos Helenistička monumentalna skulptura
|
Kratki opis: Objasniti značaj helenizma i njegovu ulogu od zadnjih desetljeća IV. do druge polovice I. st. pr. Kr. Skrenuti pozornost na najznačajnije centre i njihove skulptorske škole.
|
Literatura:
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); R.R.R. Smith, Hellenistic Csulpture, Thames – Hudson, London 2005. (Odgovarajuća poglavlja); B.Andreae, A. Hirmer, Skulptur des Hellenismus, München 2001. (Odgovarajuća poglavlja);
|
IX.
|
Naslov: Etruščani Karakteristike etruščanske umjetnosti: arhitektura, slikarstvo i skulptura
Etruščanske grobnice, freske i sarkofazi Etruščanski i hram
|
Kratki opis: Skrenuti pozornost na Etruščane i njihovu umjetnost na prostorima srednje Italije kroz grobnu arhitekturu; grobnice oslikane freskama i s karakterističnim sarkofazima. Ukazati na značaj njihovog graditeljstva i utjecaje na rimsku civilizaciju
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike,, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
O. V. Poulsen, Etrurska umjetnost, Beograd, 1967. (Odgovarajuća poglavlja); Brendel, Etruscan Art, Penguin Books, London, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
|
X.
|
Naslov: Umjetnost starog Rima
|
Kratki opis: Tehnike gradnje; luk, svod...akvadukti., rimski hram Kratak opis: Ukazati na značaj rimskog graditeljstva i tehnike gradnje koje su Rimljanima pružile mogućnost ostvariti monumentalna djela njihove arhitekture. Prikazati rimski hram, ukazati na njegove elemente i primjere
|
Literatura: F. Burbon, Drevni Rim, Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, zagreb, 2000. (Odgovarajuća poglavlja); D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988. (Odgovarajuća poglavlja); H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad, 1970. (Odgovarajuća poglavlja); P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1968. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike,, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
|
XI.
|
Naslov Rimska umjetnost u periodu Julijevaca-Klaudijevaca i Flavijevaca Slavoluci, amfiteatar – Koloseum; kazalište
|
Kratki opis Karakteristike rimske arhitekture od vremena Augusta (Marcelovo kazalište, slavoluci, Augustov mauzolej, Neronova vila) i dinastije Flavijevaca (Koloseum, Titov slavoluk...)
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); . Hafner, Atena i Rim, Otokar Keršovani, Rijeka, 1970. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike,, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad, 1970. (Odgovarajuća poglavlja); P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1968. (Odgovarajuća poglavlja); Rom, Kunst&Architektur, (Odgovarajuća poglavlja);
|
XII.
|
Naslov: : Rimska skulptura Rimski portret , slikarstvo Rimski reljef (Ara pacis)
|
Kratki opis: : Realizam rimskog portreta u doba rimske Republike i njegov razvoj do kasnog Carstva; Rimska skulptura i veze s Grčkom; Rimsko slikarstvo predstavljeno kroz četiri pompejanska stila; Karakteristike rimskog reljefa kao dominirajućeg umjetničkog izraza u rimskoj umjetnosti
|
Literatura: H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); R. Zajder, Rimsko slikarstvo, Beograd, 1976. (Odgovarajuća poglavlja); D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988. (Odgovarajuća poglavlja);
F. Burbon, Drevni Rim, Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, zagreb, 2000. (Odgovarajuća poglavlja);
|
XIII.
|
Naslov: Rimski forum od Cezara do Trajana, značaj i građevine
|
Kratki opis: Ukazati na značaj rimskog foruma kao centralnog mjesta društvenog života starog Rima, na njegove građevine i spomenike
|
Literatura: P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1968. (Odgovarajuća poglavlja); H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad, 1970.
Rom, Kunst&Architektur, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Burbon, Drevni Rim, Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, zagreb, 2000. (Odgovarajuća poglavlja);
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja);
|
XIV.
|
Naslov: :Umjetnost Antonina
Trajanov stup; Panteon, Hadrijanova vila, mauzolej,
|
Kratki opis: Karakteristike umjetnosti vremena Antonina s osvrtom na Trajanov stup, mauzolej i vilu u Tivoliju -arhitektonski kompleks unutar kog su se nalazili brojni umjetnički spomenici, panteon
|
Literatura: D. Strong, Roman Art, Yale University Press, New Haven and London, 1988. (Odgovarajuća poglavlja);
H. Keler, Rimsko carstvo, Novi Sad, 1970
H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek, Varaždin, 2005. (Odgovarajuća poglavlja); Umjetnost u slici, Klasična razdoblja antike, Klasična razdoblja antike, Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (Odgovarajuća poglavlja);
P. Ducati, L arte classica, Torinese, 1967. Odgovarajuća poglavlja);
|
XV.
|
Naslov: Umjetnost rimskih provincija
|
Kratki opis: Karakteristike rimske umjetnosti u Sjevernoj Africi, Maloj Aziji...
|
Literatura: Burbon, Drevni Rim, Povijest civilizacije koja je vladala svijetom, Zagreb, 2000. (Odgovarajuća poglavlja); P. Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1968. (Odgovarajuća poglavlja);
P. Ducati, L arte classica, Torinese, 1967. Odgovarajuća poglavlja);
|
Naziv kolegija
|
Engleski jezik 1
|
Kod kolegija
|
FFZAB101
|
Studijski program
Ciklus
|
Povijest umjetnosti
Preddiplomski sveučilišni studij
|
Godina
studija
|
I.
|
ECTS vrijednost boda:
|
2
|
Semestar
|
1.
|
Broj sati po semestru (p v s)
|
15 0 15
|
Status kolegija:
|
izborni (D)
|
Preduvjeti:
|
-
|
Usporedni uvjeti:
|
-
|
Pristup kolegiju:
|
Studenti 1. godine koji ne studiraju Engleski jezik
|
Vrijeme održavanja nastave:
|
prema rasporedu
|
Nositelj kolegija/nastavnik:
|
dr.sc. Ivona Šetka Čilić, doc.
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
prema rasporedu
|
E-mail adresa i broj telefona:
|
ivonasetka@yahoo.com
|
Asistent
|
-
|
Kontakt sati/konzultacije:
|
-
|
E-mail adresa i broj telefona
|
-
|
Ciljevi kolegija:
|
Ciljevi navednog kolegija su:
-
Osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i govornog engleskog jezika;
-
Poučiti studente pravilnom korištenju gramatičkih konstrukcija engleskog jezika;
-
Potaknuti studente na samostalno istraživanje i obogaćivanje vlastitog rječnika čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova na engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku
|
Ishodi učenja
(opće i specifične kompetencije):
|
Nakon oslušanog kolegija, studenti će moći/znati:
-
Prepoznati i pravilno koristiti određene gramatičke konstrukcije engleskog jezika
-
Samostalno čitati i prevoditi različite stručne tekstove na engleskom jeziku
-
Biti sposobni pisati razne vrste pisanih zadataka (poslovna i privatna pisma, zamolba, zahtjev, prijava na natječaj, prijava na posao, itd).
-
Obogatiti vlastiti rječnik čitanjem i prevođenjem različitih vrsta tekstova
|
Sadržaj silabusa/izvedbenog plana (ukratko):
|
Gramatičke vježbe u kombinaciji s vježbama čitanja i prevođenja tekstova izvan struke kao i stručnih tekstova. Predavanja se kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-materijala.
|
Način izvođenja nastave
(označiti masnim tiskom)
|
predavanja
|
vježbe
|
seminari
|
samostalni zadaci
|
konzultacije
|
mentorski rad
|
terenska nastava
|
Ostalo
|
napomene:
|
Studentske obveze
| -
pohađati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu
-
pisati domaće zadaće
-
pisati kolokvije
-
pisati test
|
Praćenje i ocjenjivanje studenta
(označiti masnim tiskom)
|
pohađanje nastave
|
aktivnosti u nastavi
|
seminarski rad
|
praktični rad
|
usmeni ispit
|
pismeni ispit
|
kontinuirana provjera znanja
|
Esej
|
|
|
|
|
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
|
OBVEZE STUDENTA
|
SATI (PROCJENA)
|
UDIO U ECTS-u
|
UDIO U OCJENI
|
Angažiranost u nastavi
|
30
|
1
|
10%
|
Samostalni zadaci
|
10
|
0.3
|
20%
|
Kolokviji (2) ili završni ispit
|
20
|
0.7
|
70%
|
Dodatna pojašnjenja:
Angažiranost u nastavi se ocjenjuje na sljedeći način:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u nastavi. Za ovu komponentu, studenti će dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju osvojenih bodova.
Samostalni zadaci se ocjenjuju na sljedeći način:
manje od 50% urađenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 4% ocjene
od 61% do 70% = do 8% ocjene
od 71% do 80% = do 12% ocjene
od 81% do 90% = do 16% ocjene
od 91% do 100% = do 20% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene)
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 7% ocjene
od 61% do 70% = do 14% ocjene
od 71% do 80% = do 21% ocjene
od 81% do 90% = do 28% ocjene
od 91% do 100% = do 35% ocjene
Završni pismeni ispit se ocjenjuju na sljedeći način
manje od 50% točnih odgovora = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 14% ocjene
od 61% do 70% = do 28% ocjene
od 71% do 80% = do 42% ocjene
od 81% do 90% = do 56% ocjene
od 91% do 100% = do 70% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:
A = 89 − 100% 5 (izvrstan)
B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)
E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)
|
Obvezna literatura:
| -
Success, intermediate, Student's book& workbook
|
Dopunska literatura:
|
|
Dodatne informacije o kolegiju
|
Pohađanje nastave
Studenti moraju pohađati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
|
PRILOG: Kalendar nastave
Broj nastavne
jedinice
|
TEME I LITERATURA
|
I.
|
Naslov: ''Simple present tense'', text: ''An identity card o fan English language''
|
Kratki opis: ''Obično sadašnje vrijeme'', tvorba, uporaba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
II.
|
Naslov: ''Present continuous tense'', ''Simple present tense'' vs. ''Present continuous tense''
|
Kratki opis:''Sadašnje trajno vrijeme'', tvorba, uporaba, prijevod teksta.
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
III.
|
Naslov: : ''Simple past tense'', text:'' Povratak u školske klupe''
|
Kratki opis: ''Prošlo završena vrijeme'', tvorba, uporaba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
IV.
|
Naslov: ''Past continuous tense'', ''Simple past tense'' vs. ''Past continuous tense''
|
Kratki opis:''Prošlo trajno vrijeme'', tvorba, uporaba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
V.
|
Naslov: ''Present perfect tense''; text: ''Tea''
|
Kratki opis:''Perfekt sadašnji'', tvorba, uporaba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
VI.
|
Naslov: ''Present perfect continuous tense'', ''Present perfect tense'' vs. ''Present perfect continuous tense'', ''Simple past tense'' vs. ''Present perfect tense''
|
Kratki opis:''Perfekt sadašnji'', ''Perfekt sadašnji trajni'', tvorba, uporaba, usporedba
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
VII.
|
Naslov: ''Past perfect tense''; text: ''Britanski i američki engleski''
|
Kratki opis:''Pluskvamperfekt'', tvorba, uporaba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
VIII.
|
Naslov: ''Past perfect continuous tense''; ''Past perfect tense'' vs. ''Past perfect continuous tense''; ''Simple past tense'' vs. ''Past perfect tense''
|
Kratki opis:''Pluskvam perfekt'', ''Pluskvamperfeklt trajni'', tvorba, uporaba, usporedba
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
IX.
|
Naslov: ''Simple future tense''; ''Going to future form''; ''Simple present tense'' and ''Present continuous tense'' for the future; text: ''Bristol''
|
Kratki opis:''Obično buduće vrijeme'', ''Going to oblik'', ''Obično sdašnje vrijeme'' i ''Sadašnje trajno vrijeme'' za budućnost, tvorba, uporaba, usporedba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
X.
|
Naslov: Prvi kolokvij
|
Kratki opis:
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XI.
|
Naslov: ''Future continuous tense''; ''Future perfect tense''; text: '' Thanksgiving day''
|
Kratki opis:''Buduće trajno vrijeme'', ''Buduće završeno vrijeme'', tvorba, uporaba, usporedba, prijevod teksta
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XI.
|
Naslov: ''Conditional sentences: zero type, first type''; writing exercise: formal vs. Informal letter
|
Kratki opis:''Pogodbene rečenice: Nulti & Prvi tip'', vježbe pisanja: formalno i neformalno pismo
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XII.
|
Naslov: ''Conditional sentences: second type, third type''; writing exercise: a description
|
Kratki opis:''Pogodbene rečenice: Drugi i Treći tip'', vježba pisanja: Opisivanje
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XIII.
|
Naslov: Making questions: Yes/No questions; Wh-questions;
|
Kratki opis:Postavljanje pitanja: Da/Ne pitanja, Pitanja sa WH-riječima
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XIV.
|
Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions
|
Kratki opis: Ponavljanje: Gl.vremena, pogodbene rečenice, pitanja
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
XV.
|
Naslov: Drugi kolokvij
|
Kratki opis:
|
Literatura: Success, intermediate, Student's book& workbook
|
|
| |