Plenarno zasjedanje

Na plenarnom zasjedanju održanom 21. i 22. siječnja 2015. sudjelovale su gđa Vaira Vīķe-Freiberga, bivša latvijska predsjednica, koja je u svojem izlaganju govorila o gospodarskom rastu i socijalnoj solidarnosti u Europi te gđa Zanda Kalniņa-Lukaševica, parlamentarna tajnica u latvijskom Ministarstvu vanjskih poslova, koja je predstavila radni program trenutačnog latvijskog predsjedništva Vijeća EU-a.

1. 
   KONKURENTNOST / UNUTARNJE TRŽIŠTE / INDUSTRIJSKE PROMJENE
   

• 
  Šesto izvješće o koheziji
  

2. 
   ZDRAVLJE I SIGURNOST
   

• 
  Lijekovi koji se rabe u humanoj i veterinarskoj medicini / Europska agencija za lijekove
  

• 
  Hrana za životinje s dodanim lijekovima i veterinarsko-medicinski proizvodi
  

• 
  Učinkoviti, pristupačni i otporni zdravstveni sustavi
  

3. 
   ZAŠTITA OKOLIŠA / POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO
   

• 
  Otimanje poljoprivrednog zemljišta – upozorenje za Europu i prijetnja obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
  

• 
  Stanje nakon prestanka važenja sustava mliječnih kvota 2015. godine
  

4. 
   ZAPOŠLJAVANJE / SOCIJALNA PITANJA
   

• 
  Uključivanje migrantica na tržište rada
  

• 
  organiziraju tečajeve jezika koji odgovaraju specifičnim potrebama migrantica, koji su usmjereni na njihovu potragu za zapošljavanjem te su im pristupačni;
  
• 
  ubrzaju postupak priznavanja kvalifikacija i iskustava stečenih u inozemstvu kako bi se omogućilo da žene pronađu posao koji će odgovarati njihovim sposobnostima i težnjama;
  
• 
  spriječe dekvalifikaciju koja predstavlja gubitak ljudskog kapitala;
  
• 
  uzmu u obzir činjenicu da rad u određenim djelatnostima (čišćenje, čuvanje djece, briga za starije osobe, hotelijersko-ugostiteljski sektor, poljoprivreda itd.) može predstavljati dobru priliku za slabije kvalificirane imigrantice ako se u tim djelatnostima iskorijeni rad na crno, profesionalizira ih se i uvaži njihova vrijednost, ako se žene za ta zanimanja osposobe i omogući im se da napreduju u karijeri;
  
• 
  pruže podršku poduzetnicama i potaknu poduzetničko obrazovanje za migrantice;
  
• 
  uključe socijalne partnere i civilno društvo u izradu i provedbu javnih politika.
  

Naposljetku, EGSO socijalne partnere poziva da bolje uključe specifičnosti migrantica u radni program za europski socijalni dijalog te da u okviru kolektivnih ugovora migranticama olakšaju priznavanje kvalifikacija.

5. 
   TELEKOMUNIKACIJE
   

• 
  Prema rastućem gospodarstvu temeljenom na podacima
  

• 
  Elektromagnetska preosjetljivost
  

6. 
   VANJSKI ODNOSI
   

• 
  Antidampinške mjere
  

• 
  Položaj i radni uvjeti organizacija civilnog društva u Turskoj
  

• 
  Revizija Strategije EU-a za Srednju Aziju - doprinos civilnog društva
  

• 
  Odbor toplo pozdravlja reviziju kao priliku za produbljivanje odnosa EU-a s pet srednjoazijskih država¹ u učinkovito partnerstvo.
  

• 
  Svaki pokušaj EU-a za produbljivanjem odnosa s pet srednjoazijskih država mora i dalje biti utemeljen na pragmatičnoj osnovi te prilagođen promijenjivoj političkoj, gospodarskoj i društvenoj stvarnosti u regiji, a da pritom ne zanemaruje ključne vrijednosti i načela ljudskih prava.
  

• 
  Među ovim državama nema stvarnog osjećaja regionalne povezanosti zbog čega s njima treba raditi individualno. Svako produbljivanje ili širenje EU-ovog angažmana u regiji neizbježno će utjecati na šire odnose EU-a s Rusijom. EU u obzir treba uzeti postojeće strukture moći u regiji te istovremeno zadržati pravo na samostalno djelovanje.
  

• 
  Odbor primjećuje da angažman Kine u toj regiji eksponencijalno raste. Regija je stoga važna za odnose EU-a i Kine te pruža ključnu priliku za jačanje Strateškog partnerstva EU-a i Kine, posebice povećanjem suradnje u područjima energetike i prijevoza.
  

• 
  Uistinu, postojeća EU-ova Strategija partnerstva prepoznaje energetiku i prijevoz kao prioritetna područja. Odbor smatra da se održivost veza EU-a sa značajnim potencijalnim energetskim zalihama Srednje Azije treba temeljiti na praktičnim i gospodarskim čimbenicima. EGSO izrazito preporučuje uporabu značajnog stručnog znanja EU-a u poboljšanju suradnje s ciljem povećanja energetske učinkovitosti i razvitka izvora obnovljive energije s obzirom da u toj regiji postoji značajan neiskorišteni potencijal.
  

• 
  Strategija partnerstva naglasak stavlja i na ljudska prava, vladavinu pravu, dobro upravljanje i demokratizaciju. Ona mora poticati izgradnju povjerenja unutar postojećih struktura moći. U tom pogledu Strategija partnerstva posebice naglašava mogućnost EU-a da ponudi „iskustvo u regionalnoj integraciji koja dovodi do političke stabilnosti i blagostanja“, posebice u odnosu na države članice koje su u EU ušle 2004. godine i kasnije. Odbor stoga snažno poziva latvijsko predsjedništvo da potakne druge države članice da podijele svoja iskustva u upravljanju prijelazom s planskog gospodarstva, posebice ako su povezana s naporima uloženim u jačanje vladavine prava.
  

• 
  Poduzeća i sindikati igraju ključnu ulogu u poticanju vlada Srednje Azije da u većoj mjeri prepoznaju pozitivan utjecaj civilnog društva. U tom pogledu Odbor izražava žaljenje da je EU za sad u velikoj mjeri zanemario ulogu tradicionalnih ruralnijih ashar/hashar oblika udruga za samopomoć/zajednicu koji su duboko ukorijenjeni i u nomadskim i u naseljenim područjima Srednje Azije te, čini se, osigurava sredstva samo za dobro uspostavljene profesionalne nevladine organizacije. To treba hitno ispraviti.
  

• 
  Odbor je posebno zabrinut izvješćima u kojima stoji da uloga posebnog predstavnika EU-a nije produžena i snažno preporučuje da se ta pozicija što je prije moguće ponovno uvede.
  

• 
  Posebice su važni mladi i obrazovanje. Ovdje Odbor toplo prihvaća revidirani i izrazito traženi program EU ERASMUS + koji pomaže u razvoju još dubljih obrazovnih veza i mobilnosti na razini visokog obrazovanja i koji je popraćen viznim olakšicama i oslobađanjem od naknada za najdarovitije studente iz regije.
  

• 
  Srednjoškolsko obrazovanje jednako je važno kao i tercijarno obrazovanje. Odbor poziva na povećanu aktivnost i podršku EU-a u tom području, ne samo kroz nabavku udžbenika (gdje postoji manjak na srednjoškolskoj razini) i više informacija o EU-u na lokalnim jezicima. Potrebno je razmotriti i mogućnost pružanja veće podrške nastavnicima.
  

• 
  Odbor također preporučuje da se osigura veća medijska prisutnost u regiji kroz europske televizijske i radijske mreže, npr. Euronews ili Euranet, s programima na lokalnim jezicima.