osoba kao okružje društva
dakle odnos društva prema sistemu osobe se razlikuje od onog prema sustavu kulture, budući da se ovaj nalazi ispod društvenog sustava u kibernetičkoj hijerarhiji.
kaže: glavni funkcionalni problem koji se tiče odnosa društvenog sistema i osobe jest učenje, razvoj i održanje tokom životnog ciklusa dovoljne motivacije za sudjelovanje u oblicima djelovanja društva u cjelini. nadalje – društvo svojim članovima mora pružati dovoljno zadovoljstava ili nagrade kroz takve oblike djelovanja, ako želi njihovu suradnju i kako bi funkcionirao kao sistem. ovaj odnos društva prema osobi = socijalizacija = splet procesa kojima pojedinci postaju članovi socijetalne zajednice i održavaju taj status.
osoba = naučena organizacija pojedinca u njegovu ponašanju. zato je proces socijalizacije presudan faktor u njenom oblikovanju i funkcioniranju. socijalizacija nadalje zahtijeva da učenje bude poticano kroz mehanizme zadovoljstva organizma. zbog toga ona ovisi o stabilnoj bliskosti djece i odraslih. kod odraslih su nadalje u ovom duboko angažirani erotski motivi. dakle – ovim se stvara sistem srodstva.
sistem srodstva nadalje zahtijeva postojano uređenje svakodnevnog života. ovo uključuje:
organske faktore
psihološke faktore
društvene faktore
tako je ovaj sistem temelj prožimanja bihevioralnog, društvenog i sistema ličnosti s fizičkom okolinom. ovo nadalje pretpostavlja institucionalizaciju mjesta stanovanja – kućanstvo. kaže: kućanstvo je najstarija jedinica solidarnosti u društvenim sistemima.
a sad o odraslom pojedincu. ovaj status u svim društvima podrazumijeva preuzimanje neke mjere vlastite odgovornosti. on obavlja određene usluge. u suvremenom društvu se ovo organizira kao profesija. dakle – primarni funkcionalni odnos između odraslih pojedinaca i njihovih društava se sastoji od njihovog doprinosa kroz pružanje usluga i nagrada / zadovoljstava koje time stječu. u modernom društvu se ove usluge mobiliziraju kroz tržište.
kaže dalje: odnos između osobe i društvenog sistema (koji je strukturiran kroz usluge) predstavlja osnovnu jedinicu političkog aspekta društva. političke strukture se bave organizacijom kolektivnog djelovanja radi postizanja kolektivno značajnih ciljeva.
pri visokom stupnju političkog razvoja dolazi do statusne diferencijacije odraslih osoba na temelju neke kombinacije dvaju elemenata:
razina odgovornosti za koordinirano kolektivno djelovanje. ovim se utemeljuju institucije rukovođenja i vlasti
razina sposobnosti i znanja. sposobniji dobivaju veći utjecaj u kolektivnim savjetovanjima
a sad opet o normativnom poretku: naime njegovo održavanje traži da postoji suglasnost s očekivanim ponašanjem kojeg uspostavljaju vrijednosti i norme. osnovni uvjet ovog jest da članovi usvoje vrijednosti i norme društva. ovakva socijalizacija je temelj konsenzusa i suglasnosti socijetalne zajednice. ovaj je dalje moguć samo ako postoji interes članova za njim.
nadalje – usprkos postojanju konsenzusa, mora postojati i neka mašinerija za provođenje normi. ovo uključuje autoritativno tumačenje normativnih obveza – dakle pravni postupak kojim se utvrđuje što je ispravno, a što krivo bez pribjegavanja nasilju.
nadalje – održavanje normativnog poretka se ne može odvojiti od njegove teritorijalnosti. tako funkcija vlasti mora osigurati očuvanje teritorijalnog integriteta normativnog poretka. ovo ima unutarnju i vanjsku dimenziju:
unutarnja = uvjeti provođenja općih normi i omogućavanje raznim jedinicama društva da vrše svoje funkcije
vanjska = sprečavanje razornog utjecaja nečlanova zajednice
zajednička crta ove dvije dimenzije = krajnja preventivna mjera protiv razornog djelovanja = upotreba fizičke sile. u visoko diferenciranim društvima je potreban neki stupanj monopolizacije ove funkcije.
kaže: prvi zahtjev nekog društva u odnosu na članove je motiviranje njihovog sudjelovanja i dobivanje pristanka za obaveze koje nameće normativni poredak. tri razine ovog zahtjeva:
odanost središnjim vrijednosnim oblicima, koji se neposredno odnose na vjerske orijentacije (superego)
supstrat osobe, koji potječe iz rane socijalizacije i vezan je erotskim kompleksom i motivacijskim značenjem srodstva i drugih bliskih odnosa (id)
ova razina je povezana s uslugama i instrumentalnim djelatnostima (ego)
nadalje – povezanosti osobe s organizmom i njegovom uključenošću u fizički svijet ima utjecaja u dva relevantna konteksta:
uopćeni organski procesi koji uvjetuju adekvatno funkcioniranje osobe
odnos između prisile fizičkom silom i problema održavanja integriteta nekog socijetalnog, normativnog poretka
|
