Od postojeće razine suradnje do idealnog modela suradnje Quadruple Helix dionika u procesima upravljanja razvojem u Hrvatskoj
U poglavlju 2 prikazan je teorijski okvir Triple Helix i Quadruple Helix modela. Idealan model (Letzkowitz&Leydesdorff, 2000.) pretpostavlja intenzivnu suradnju između svih dionika Quadruple Helix modela (javnog sektora, gospodarstva, akademske zajednice i civilnog sektora) (Slika 31).
Slika 31. Idealan model suradnje QuadrupleHelix dionika
Izvor: Helms, N.H., Heilesen, S.B., (2011.)
Anketiranjem svih identificiranih dionika upravljanja razvojem na sub-nacionalnoj razini prikupljena su mišljenja o stvarnoj suradnji među tim akterima u odabranim županijama, što omogućava korištenje prikazanog Quadruple Helix modela za prikaz udaljenosti stvarne razine suradnje s idealnim modelom.
Budući da je javni sektor opisan kroz brojne dionike (župani, zamjenici župana, gradonačelnici, zamjenici gradonačelnika, načelnici, zamjenici načelnika, čelnici županijskih i gradskih upravnih odjela, županijskih i gradskih ustanova prije prikaza stvarnog stanja bilo je potrebno izraditi sumarnu tablicu ocjena o suradnji, korištenjem podataka iz Tablice 33. (Tablica 32).
Tablica 32. Sumarne ocjene kapaciteta za suradnju u procesima upravljanja razvojem Quadruple Helix dionika
|
JS
|
GS
|
AZ
|
CS
|
RK
|
3,31
|
4
|
3,6
|
3,76
|
JS
|
|
3,5
|
2,76
|
3,44
|
GS
|
2,63
|
|
2,20
|
1,96
|
AZ
|
2,47
|
2,24
|
|
1,71
|
CS
|
3,21
|
2,42
|
2,81
|
|
Legenda:
JS – Javni sektor
GS – Gospodarski sektor
AZ – Akademska zajednica
CZ – Civilni sektor
Stanje suradnje među Quadruple Helix dionicima u procesima upravljanja razvojem prikazuje Slika 32.
Slika 32. Model suradnje u procesima upravljanja razvojemizmeđu QuadrupleHelix dionika uspostavljen u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja u 2015. godini
Postojeće stanje suradnje prikazano korištenjem Quadruple Helix modela ukazuje na nedostatnost suradnje između svih dionika, posebno između akademske zajednice i gospodarstva, između akademske zajednice i civilnog sektora i između akademske zajednice i javnog sektora, jer među njima ne postoji dodirna točka niti preklapanje u percepciji o intenzitetu suradnje.
Budući da je jedno od polazišta u ovoj disertaciji pretpostavka da je javni sektor najodgovorniji za stvaranje uvjeta za suradnju u procesima upravljanja razvojem, javni sektor je u istraživanju segmentiran na brojne aktere (župane, zamjenike župana, gradonačelnike, zamjenike gradonačelnika, načelnike, zamjenike načelnika, čelnike županijskih i gradskih upravnih odjela, županijskih i gradskih ustanova). Na taj način istraživanje je omogućilo uvid kako su pojedine od tih skupina javnog sektora doprinijele ostvarenju Quadruple Helix modela suradnje u procesima upravljanja raz
vojem (Tablica 33, Slika 33)
Tablica 33. Ocjene međusobne suradnje između Quadruple Helix dionika
|
MRR
|
ŽP
|
ŽUO
|
ŽUP US
|
GR
|
OP
|
GS
|
AZ
|
CS
|
RK
|
RK
|
3,28
|
4,07
|
4,19
|
4,14
|
3,8
|
3,75
|
4
|
3,6
|
3,76
|
|
JS
|
2,53
|
3,53
|
3,6
|
3,58
|
3,19
|
3,44
|
3,5
|
2,76
|
3,44
|
3,89
|
GS
|
1,03
|
2,79
|
3,09
|
3,12
|
2,58
|
2,31
|
3,56
|
2,20
|
1,96
|
3,46
|
AZ
|
2,23
|
2,34
|
2,19
|
2,84
|
3,21
|
1,03
|
2,24
|
3,81
|
1,71
|
3,58
|
CS
|
2,53
|
3,30
|
3,39
|
3,48
|
3,12
|
3,03
|
2,42
|
2,81
|
3,71
|
3,5
|
Izvor: Provedena anketa (2015)
Legenda:
MRR - Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
RK - Regionalni koordinatori
ŽUO - Županijski upravni odjeli
ŽUP US – Županijske ustanove
GR - Gradovi
OP – Općine
ŽP - Županijski političari
JS – Javni sektor
GS – Gospodarski sektor
AZ – Akademska zajednica
CZ – Civilni sektor
Slika 33. Doprinos pojedinih predstavnika javnog sektora u modelu suradnje u procesima upravljanja razvojem između Quadruple Helix dionika, uspostavljen u Hrvatskoj, prema rezultatima istraživanja u 2015 godini
Model suradnje između Quadruple Helix dionika koji je uspostavljen u Hrvatskoj daleko je od idealnog modela suradnje. Suradnja gospodarstva, akademske zajednice i civilnog sektora prikazana je detaljno sa pojedinim predstavnicima javnog sektora. Pri tome su najviše ocjene za suradnju dobili regionalni koordinatori, dok je suradnja s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU i s općinama ocijenjena najnižom ocjenom. Javni sektor je najboljom ocjenom ocijenio suradnju s gospodarstvenicima. Akademska zajednica i gospodarstvo ocjenjuju svoju suradnju gotovo istom ocjenom, ali je ona tek nešto malo viša od dva što je svakako nedostatno. Civilni sektor najbolje ocjenjuje suradnju na županijskoj razini, dok je suradnja s akademskom zajednicom i gospodarstvenicima neznatna.
7. Zaključna razmatranja i pravci daljnjeg istraživanja
7.1. Potvrđivanje ili odbijanje postavljenih postavljenih hipoteza
7.2. Implikacije za daljnja istraživanja i preporuke
|
