Anketiranje predstavnika gospodarskog sektora dijelom se provodilo elektronskom poštom, a dijelom direktno s gospodarstvenicima koji su sudjelovali na 17. Obrtničkom i gospodarskom sajmu Koprivničko-križevačke županije održanom od 7. do 9. studenog 2014. godine i na 20. međunarodnom sajmu gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo 2015. godine koji je održan od 27. veljače do 1. ožujka 2015. Anketni su upitnici poslani na adrese 20 gospodarstvenika iz svake županije, a ukupno je prikupljeno 32 ispunjena upitnika (40%) (Tablica 21).
Tablica 21. Struktura ispitanika za gospodarski sektor po županijama
|
Koprivničko-križevačka
|
Virovitičko-podravska
|
Istarska
|
Primorsko-goranska
|
Broj kontaktiranih
gospodarstvenika
|
20
|
20
|
20
|
20
|
Broj prikupljenih anketnih upitnika gospodarstvenika
|
16
|
5
|
6
|
5
|
Izvor: Provedena anketa (2015. godina)
U procesima strateškog planiranja u svojim županijama sudjelovalo je 45% anketiranih gospodarstvenika.
Predstavnici gospodarskog sektora najbolje ocjenjuju kapacitet regionalnih koordinatora za strateško planiranje razvoja i provedbu strateških dokumenata. Kapacitet općina za obje aktivnosti su najniže ocjenjene (Tablica 22).
Tablica 22. Ocjene* gospodarstvenika o kapacitetima QuadrupleHelix dionika za strateško planiranje i izvješćivanje, te provedbu strateških dokumenata
|
Strateško planiranje i izvješćivanje
|
Provedba strateških dokumenata
|
Ministarstva regionalnog razvoja
|
2,5
|
|
Županijskih političara
|
3,03
|
2,89
|
Regionalnih koordinatora
|
3,86
|
3,86
|
Županijskih upravnih odjela
|
3,3
|
3,1
|
Gradova
|
2,92
|
2,96
|
Općina
|
2,37
|
2,26
|
Gospodarskog sektora
|
3,43
|
3,13
|
Akademske zajednice
|
3,44
|
3,16
|
Civilnog sektora
|
2,6
|
3,2
|
Ukupni kapacitet
|
|
3,02
|
*prosječne ocjene, dobivene primjenom Likertove skale ocjena 1 – najlošije do 5 – najbolje
Izvor: Provedena anketa (2015)
Anketirani predstavnici gospodarskog sektora ocjenjuju provedbeni kapacitet identificiranih Quadruple Helix dionika češće na nižoj ili istoj razini kao i kapacitet strateškog planiranja (za razliku od regionalnih koordinatora koji smatraju da je provedbeni kapacitet svih dionika veći od kapaciteta strateškog planiranja).
Gospodarstvenici u visokom postotku (74%) smatraju da će kašnjenje donošenja strategije regionalnog razvoja usporiti razvojne procese, dok njih (26%) smatra da to neće imati nikakav utjecaj na razvojne procese (Slika 25.).
Slika 25. Utjecaj kašnjenja donošenja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godina na razvojne procese u županijama - stavovi gospodarstvenika
Izvor: Provedena anketa (2015)
Za razliku od anketiranih predstavnika javnog sektora (od kojih 52% smatra da bi podjela Hrvatske na 5 regija ubrzala razvojne procese u Hrvatskoj, ali čak 46% njih smatra da bi to usporilo razvojne procese u županijama), gospodarstvenici procjenjuju podjednak utjecaj takve podjele Hrvatske na razvojne procese u Hrvatskoj i u županijama, da bi takva promjena teritorijalne organiziranosti Hrvatske ubrzala razvojne procese u Hrvatskoj smatra 61% anketiranih gospodarstvenika, a u županijama 62% anketiranih. Slika 26 prikazuje strukturu stavova gospodarstvenika o utjecaju nove teritorijalne podjele na razvojne procese u županijama (Slika 26).
Slika 26. Utjecaj podjele Hrvatske na 5 regija na razvojne procese u županijama – stavovi gospodarstvenika
Izvor: Provedena anketa (2015)
Akademska zajednica anketirana je u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, odnosno na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, Sveučilištu u Rijeci, Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, Sveučilištu Sjever u Koprivnici i Visokoj školi za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici. Anketni upitnici bili su poslani elektronskom poštom na 100 predstavnika akademske zajednice, a prikupljeno je 32 upitnika, odnosno 32% (Tablica 23).
Tablica 23. Struktura ispitanika akademske zajednice po visokoškolskim institucijama
|
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
|
Sveučilište u Rijeci
|
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
|
Sveučilište Sjever Koprivnica
|
Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici
|
Broj kontaktiranih ispitanika akademske zajednice
|
20
|
20
|
20
|
20
|
20
|
Broj prikupljenih anketnih upitnika
|
2
|
2
|
12
|
12
|
4
|
Izvor: Provedena anketa (2015)
U procesima strateškog planiranja u svojim županijama sudjelovalo je 25% anketiranih predstavnika akademske zajednice.
Anketirani predstavnici akademske zajednice dijele mišljenje predstavnika javnog sektora i gospodarstvenika o niskom kapacitetu strateškog planiranja i provedbe strateških dokumenata na razini općina, ali za razliku od njih, daju ipak najniže ocjene za strateško planiranje razvoja županijskim političarima (Tablica 24).
Tablica 24. Ocjene* predstavnika akademske zajednice o kapacitetima QuadrupleHelix dionika za strateško planiranje i izvješćivanje, te provedbu strateških dokumenata
|
Strateško planiranje i izvješćivanje
|
Provedba strateških dokumenata
|
Ministarstva regionalnog razvoja
|
3,27
|
|
Županijskih političara
|
2,11
|
2,74
|
Regionalnih koordinatora
|
3,5
|
3,62
|
Županijskih upravnih odjela
|
3,1
|
3,74
|
Gradova
|
2,8
|
3,13
|
Općina
|
2,2
|
2,43
|
Gospodarskog sektora
|
3,22
|
3,12
|
Akademske zajednice
|
3,58
|
3,54
|
Civilnog sektora
|
2,85
|
3,11
|
Ukupni kapacitet
|
|
3,42
|
*prosječne ocjene, dobivene primjenom Likertove skale ocjena 1 – najlošije do 5 – najbolje
Izvor: Provedena anketa (2015)
Anketirani predstavnici akademske zajednice ocijenili su svoj kapacitet strateškog planiranja razvoja najboljim, ali smatraju da je provedbeni kapacitet strateških dokumenata bolji kod županijskih upravnih odjela i regionalnih koordinatora.
I anketirani predstavnici akademske zajednice smatraju da će kašnjenje donošenja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godina usporiti razvojne procese u županijama(60%), što je ipak manje od zabrinutosti anketiranih gospodarstvenika i ostalih predstavnika javnog sektora.
Da bi podjela Hrvatske na 5 regija ubrzala razvojne procese u Hrvatskoj smatra 61% anketiranih predstavnika akademske zajednice, a da bi ih usporila smatra 25%. (Slika 27). Isti postotak anketiranih (61%) smatra da bi promjena teritorijalne organiziranosti ubrzala razvojne procese u županijama.
Slika 27. Utjecaj podjele Hrvatske na 5 regija na razvojne procese u Hrvatskoj - stavovi akademske zajednice
Stavovi civilnog sektora
Prigodni uzorak za civilni sektor čini 31 ispitanik -predsjednici i članovi udruga u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Anketni upitnici slani su elektronskom poštom na adrese 30 udruga iz svake županije, a dijelom su popunjavani na seminarima koje je za civilni sektor organizirala PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja (Tablica 25).
Tablica 25. Struktura ispitanika za civilni sektor po županijama
|
Koprivničko-križevačka
|
Virovitičko-podravska
|
Istarska
|
Primorsko-goranska
|
Broj anketiranih predstavnika civilnog sektora
|
30
|
30
|
30
|
30
|
Broj prikupljenih upitnika civilnog sektora
|
25
|
2
|
2
|
2
|
Izvor: Provedena anketa (2015)
U procesima strateškog planiranja u svojim županijama sudjelovalo je 69% anketiranih predstavnika civilnog sektora.
Predstavnici civilnog sektora ocjenjuju kapacitet strateškog planiranja razvoja i provedbe strateških dokumenata na ujednačenoj razini za sve identificirane Quadruple Helix dionike (Tablica 26).
Tablica 26. Ocjene* predstavnika civilnog sektora o kapacitetima QuadrupleHelix dionika za strateško planiranje i izvješćivanje, te provedbu strateških dokumenata
|
Strateško planiranje i izvješćivanje
|
Provedba strateških dokumenata
|
Ministarstva regionalnog razvoja
|
3,14
|
|
Županijskih političara
|
3,06
|
3,14
|
Regionalnih koordinatora
|
3,63
|
3,5
|
Županijskih upravnih odjela
|
3,3
|
3,27
|
Gradova
|
3,0
|
3,3
|
Općina
|
2,58
|
2,64
|
Gospodarskog sektora
|
3,33
|
3,24
|
Akademske zajednice
|
3,61
|
3,4
|
Civilnog sektora
|
3,0
|
3,1
|
Ukupni kapacitet
|
|
3,32
|
*prosječne ocjene, dobivene primjenom Likertove skale ocjena 1 – najlošije do 5 – najbolje
Izvor: Provedena anketa (2015)
Predstavnici civilnog sektora, za razliku od ostalih anketiranih Quadruple Helix dionika, nisu svoje kapacitete upravljanja razvojem ocijenili najboljim. Kapacitet općina za upravljanje razvojem (i strateško planiranje i provedbu strateških dokumenata) ocjenjuju najslabijim, a pripremljenost regionalnih koordinatora ocjenjuju najboljom za upravljanje razvojem.
I većina anketiranih predstavnika civilnog sektora (64%) smatra da će kašnjenje donošenja Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godina usporiti razvojne procese u županijama.
Zanimljivo je da su predstavnici civilnog sektora skeptičniji prema utjecaju promjene teritorijalnog ustrojstva Hrvatske na razvojne procese u Hrvatskoj i županijama i u svojim stavovima su slični stavovima ostalih predstavnika javnog sektora.
Da bi podjela Hrvatske na 5 regija ubrzala razvojne procese u Hrvatskoj smatra 57% anketiranih predstavnika civilnog sektora, da bi ih usporila smatra 21%, jednako kao i da regionalizacija Hrvatske ne bi imala nikakav utjecaj (Slika 28.).
Slika 28. Utjecaj podjele Hrvatske na 5 regija na razvojne procese u Hrvatskoj – stavovi predstavnika civilnog sektora
Izvor: Provedena anketa (2015)
Međutim, većina anketiranih predstavnika civilnog sektora (52%) smatra da bi promjena teritorijalnog ustrojstva usporila razvojne procese u županijama. (Slika 29).
Slika 29. Utjecaj podjele Hrvatske na 5 regija na razvojne procese u županijama – stavovi predstavnika civilnog sektora
Izvor: Provedena anketa (2015)
Kapacitet suradnje Quadruple Helix dionika u procesima upravljanja razvojem
Ispitivanje mišljenja dionika Quadruple Helix-a o kapacitetu upravljanja razvojem (strateškog planiranja i provedbe strateških dokumenata) daje podlogu za bolje razumijevanje intenziteta suradnje među njima. Ako se izuzmu samo-ocjene, tada prikupljene ocjene daju uvid o tome što pojedini dionici misle o kapacitetu upravljanja razvojem drugih dionika. Niske ocjene daju signal o nepovjerenju u kapacitet pojedinog dionika, što dalje može predstavljati i razlog nedovoljno intenzivne suradnje.
U tablicama 27 i 29 prikazane su ocjene koje su dionici Quadruple Helix dali za kapacitet strateškog upravljanja, a u tablicama 28 i 30 prikazane su ocjene predstavnika javnog sektora (županijskih upravnih odjela, županija, gradova i općina) kao prosjek kojim se izražava stav javnog sektora, kao dionika Quadruple Helix-a.
Tablica 27. Ocjene kapaciteta za strateško planiranje između Quadruple Helix dionika
|
MRR
|
RK
|
ŽUO
|
ŽP
|
GR
|
OP
|
GS
|
AZ
|
CS
|
|
|
|
JAVNI SEKTOR (JS)
|
|
|
|
RK
|
2,9
|
3,76
|
3,33
|
3,14
|
3.1
|
2,2
|
2,9
|
3,14
|
2,85
|
JS
|
2,7
|
4
|
3,48
|
3,28
|
3,25
|
2,46
|
3,2
|
3,03
|
2,46
|
GS
|
2,5
|
3,86
|
3,30
|
3,03
|
2,92
|
2,37
|
3,43
|
3,44
|
2,6
|
AZ
|
3,27
|
3,5
|
3,10
|
2,11
|
2,8
|
2,2
|
3,22
|
3,58
|
2,85
|
CS
|
3,14
|
3.63
|
3,3
|
3,06
|
3
|
2,58
|
3,33
|
3,61
|
3,0
|
Izvor: Provedena anketa (2015)
Tablica 28. Sumarne ocjene kapaciteta za strateško planiranje Quadruple Helix dionika
|
MRR
|
RK
|
JS
|
GS
|
AZ
|
CS
|
RK
|
2,9
|
3,76
|
2,94
|
2,9
|
3,14
|
2,85
|
JS
|
2,7
|
4
|
3,12
|
3,2
|
3,03
|
2,46
|
GS
|
2,3
|
3,86
|
2,9
|
3,43
|
3,44
|
2,6
|
AZ
|
3,27
|
3,5
|
2,55
|
3,22
|
3,58
|
2,85
|
CS
|
3,14
|
3,63
|
2,98
|
3,33
|
3,61
|
3,0
|
Provedena anketa (2015)
Tablica 29. Ocjena kapaciteta za provedbu strateških dokumenata između QuadrupleHelix dionika
|
RK
|
ŽUO
|
GR
|
OP
|
OP
|
GS
|
AZ
|
CS
|
Ukupni kapacitet
|
|
|
JAVNI SEKTOR (JS)
|
|
|
|
|
RK
|
3,75
|
3,42
|
3,25
|
2,4
|
3,28
|
3,52
|
3,52
|
3,61
|
3,38
|
JS
|
3,86
|
3,23
|
2,96
|
2,33
|
3,33
|
3,16
|
3,2
|
3,3
|
3,43
|
GS
|
3,86
|
3,10
|
2,96
|
2,26
|
2,89
|
3,13
|
3,16
|
3,20
|
3,18
|
AZ
|
3,62
|
3,74
|
3,13
|
2,43
|
2,74
|
3,12
|
3,54
|
3,11
|
3,42
|
CS
|
3,5
|
3,27
|
3,30
|
2,64
|
3,14
|
3,24
|
3,4
|
3,10
|
3,32
|
Provedena anketa (2015)
Tablica 30. Sumarne ocjene kapaciteta za provedbu strateških dokumenata između Quadruple Helix dionika
|
RK
|
JS
|
GS
|
AZ
|
CS
|
RK
|
3,75
|
3,09
|
3,52
|
3,52
|
3,61
|
JS
|
3,86
|
2,96
|
3,16
|
3,2
|
3,3
|
GS
|
3,86
|
2,8
|
3,13
|
3,16
|
3,20
|
AZ
|
3,62
|
3,01
|
3,12
|
3,54
|
3,11
|
CS
|
3,5
|
3,09
|
3,24
|
3,4
|
3,10
|
LEGENDA:
RK - Regionalni koordinatori
JS – Javni sektor
GS – Gospodarski sektor
AZ – Akademska zajednica
CZ – Civilni sektor
Usporedba međusobnih ocjena o kapacitetu strateškog planiranja pokazuje da Quadruple Helix dionici (gospodarstvenici, akademska zajednica i civilni sektor, uz regionalne koordinatore) smatraju da javni i civilni sektor imaju najslabiji kapacitet strateškog planiranja. Važno je istaknuti da je takvu ocjenu dobilo i Ministarstvo regionalnog razvoja.
Najslabiji kapacitet provedbe strateških dokumenata, po mišljenju svih, uključivo i javnog sektora, ima javni sektor, a najveći imaju regionalni koordinatori / razvojne agencije i civilni sektor.
Budući da se niti strateško planiranje, a još manje provedba strateških dokumenata može ostvariti bez suradnje različitih aktera, istraživanjem je tražena ocjena svih identificiranih aktera o tome u kojoj mjeri se ostvaruje suradnja na tim aktivnostima (Tablica 31).
Tablica 31. Ocjene* o suradnji QuadrupleHelix dionika u procesima upravljanja razvojem
Suradnja s…
|
RK
|
JS
|
GS
|
AZ
|
CS
|
Regionalnim
Koordinatorima
|
|
3,89
|
3,46
|
3,58
|
3,5
|
Ministarstvom regionalnog razvoja
|
3,28
|
2,53
|
1,03
|
2,23
|
2,53
|
Županijskim političarima
|
4,07
|
3,53
|
2,79
|
2,34
|
3,3
|
Županijskim upravnim odjelima
|
4,19
|
3,6
|
3,09
|
2,19
|
3,39
|
Gradovima
|
3,8
|
3,19
|
2,58
|
3,12
|
3,21
|
Općinama
|
3,75
|
3,44
|
2,31
|
1,03
|
3,03
|
Gospodarskim sektorom
|
4,0
|
3,5
|
3,56
|
2,24
|
2,42
|
Akademskom zajednicom
|
3,61
|
2,76
|
2,2
|
3,81
|
2,81
|
Civilnim sektorom
|
3,76
|
3,44
|
1,96
|
1,71
|
3,71
|
*prosječne ocjene, dobivene primjenom Likertove skale ocjena 1 – najlošije do 5 – najbolje
Izvor: Provedena anketa (2015)
Niski kapacitet javnog sektora u strateškom planiranju i provedbi strateških dokumenata praćen je i s niskom razinom suradnje javnog sektora. Javni sektor ima najslabiju suradnju s Ministarstvom regionalnog razvoja i akademskim sektorom, a najintenzivniju s regionalnim koordinatorima. Akademska zajednica najmanje surađuje sa civilnim sektorom, javnim sektorom i gospodarstvom.
Jedini koji ostvaruju suradnju sa svim identificiranim akterima upravljanja razvojem u Hrvatskoj su regionalni koordinatori, pri čemu je suradnja s Ministarstvom regionalnog razvoja i Agencijom za regionalni razvoj najslabija.
Institucionalizirana suradnja brojnih aktera upravljanja razvojem na sub-nacionalnoj razini odvija se u okviru županijskih partnerskih vijeća. Kroz anketni upitnik za regionalne koordinatore istraživao se i sastav županijskih partnerskih vijeća, odnosno kako su pojedini Quadruple Helix dionici sudjelovali u izradi županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2011.-2013.
Javni sektor dominira (65%) u strukturi članova županijskih partnerskih vijeća, slijede predstavnici gospodarskog sektora (16,34%), civilnog sektora (13,96%), a akademska zajednica je zastupljena samo s 5,11% članova. U cilju ostvarivanja djelotvornijeg partnerstva (suradnje) u 2015. godini se Uredbom o osnivanju, sastavu i djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN 103/15) utvrđuje da niti jedna skupina uključena u rad partnerskog vijeća ne smije imati natpolovičnu većinu. Na taj način se želi ojačati utjecaj civilnog i gospodarskog sektora i akademske zajednice, jer će se povećati broj njihovih predstavnika.
(Slika 30).
Slika 30. Sudjelovanje Quadruple Helix dionika u radu Partnerskih vijeća za razdoblje 2011. - 2013.
Izvor: Provedeno istraživanje (2015)
|
