Horizontalna I vertikalna konzistentnost strateškog planiranja odgovornost quadruple helix dionika u djelotvornom upravljanju razvojem u republici hrvatskoj

Razlike u razvijenosti JLS-a izazov su za županijsku upravu čija je zadaća da kroz pripremu i provedbu županijskih strateških dokumenata postavlja ciljeve i koristi instrumente u upravljanju razvojem KKŽ koji će omogućiti i potpomognuti razvoj slabije razvijenih JLS-a, ali i KKŽ kao cjeline u odnosu na ostale županije

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine KKŽ je imala 115.584 stanovnika i nalazila se na 16. mjestu u RH po broju stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti u KKŽ je znatno ispod prosjeka EU-28 i NUTS II regije Kontinentalna Hrvatska i ispod prosjeka Hrvatske, dok je rizik od siromaštva u KKŽ veći i od rizika u Hrvatskoj, Kontinentalnoj Hrvatskoj i u EU-28 (Tablica 4.).

Tablica 4. Stanovništvo, gustoća stanovništva i stopa rizika od siromaštva

Demografski trendovi u KKŽ sukladni su trendovima na razini Hrvatske: od 1961. godine broj stanovnika je u stalnom padu (Grafikon 1.). Ono što posebno brine je zadnje međupopisno razdoblje 2001.-2011. u kojem je KKŽ izgubila 8.883 stanovnika, odnosno grad veličine Đurđevca.

Grafikon 1. Demografski trendovi u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 1961. do 2011. godine

KKŽ ima povoljan geoprometni položaj. Kroz županiju prolazi važan željeznički koridor čiji je osnovni pravac Rijeka-Zagreb-(Koprivnica)-Budimpešta (Vb koridor) na kojem će se graditi drugi kolosjek željezničke pruge Dugo Selo-Križevci-državna granica s Republikom Mađarskom. Prometni položaj županije bit će poboljšan dovršetkom izgradnjom brze ceste- Podravskog ipsilona DC10 Čvor Vrbovec 2 - Križevci - Koprivnica - granica Republike Mađarske.

BDP po stanovniku u KKŽ 2013. godine iznosio je 8.768 EUR što je 85,7% prosjeka RH, a od prosjeka EU-28 zaostaje čak tri puta (Tablica 5.).

Tablica 5. BDP po stanovniku u 2013. godini

Kada se prati desetogodišnji trend kretanja BDP po stanovniku u KKŽ vidljivo je da BDP kontinuirano raste od 2002. do 2008. godine. Utjecaj svjetske ekonomske krize vidljiv je i u KKŽ, jer u 2008. i u 2009. BDP po stanovniku pada (Grafikon 2.).

Grafikon 2. Kretanje BDP-a po stanovniku u Križevačkoj županiji u radbolju od 2002. - 2013.

Kretanje BDP-a povezano je sa investicijama što se i vidi iz Grafikona 3. Od 2004. godine investicije u KKŽ rastu sve do 2007., nakon čega padaju, kao i BDP. Svaka značajnija investicijska aktivnost i rast investicija donosi porast BDP-a i zaposlenosti.

Grafikon 3. Trend investiranja u dugotrajnu imovinu u Koprviničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 2004.-2014. u kunama

Izvor: Državni zavod za statistiku

Na kretanje broja obrta i trgovačkih društava u KKŽ utjecale su izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima (NN 111/12) koje su omogućile osnivanje jednostavnih trgovačkih društava (j.d.o.o.). Te zakonske izmjene utjecale su na smanjenje broja obrta, ali uz istovremeno povećanje broja j.d.o.o.-a (Grafikon 4.).

Grafikon 4. Kretanje broja aktivnih trgovačkih društava i obrta u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 2009.-2015.

Broj zaposlenih u KKŽ počeo se smanjivati od 2008. godine kada je iznosio 40.849 zaposlenih. Najmanji broj zaposlenih u KKŽ bilo je 2014. godine kada je bilo zaposleno 32.324 osoba (Grafikon 5.).

Grafikon 5. Kretanje zaposlenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji razdoblju od 2008.-2015. godine

Kretanje nezaposlenih u KKŽ također se može povezati sa investicijama koju su se realizirale u KKŽ. Najmanji broj nezaposlenih bio je 2008. godine, godinu dana nakon što su investicije bile najveće (Grafikon 6.).

Grafikon 6. Kretanje nezaposlenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji razdoblju od 1995.-2015. godine

Gospodarstvo KKŽ je izvozno gospodarstvo i uglavnom ostvaruje pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene (Grafikon 7.).

Grafikon 7. Vanjskotrgovinska razmjena u Koprivničko-križevačkoj županiji u razdoblju od 2003.-2015. godine (u tisućama)

Najznačajnija djelatnost u KKŽ je prerađivačka industrija koja je u 2015. godini ostvarila 49% udjela u ukupnim prihodima gospodarstva, zatim slijedi trgovina na veliko i malo sa 28%, građevinarstvo sa 7% i poljoprivreda sa 6% (Grafikon 8.).

Grafikon 8. Udio pojedinih djelatnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji u ukupnom prihodu gospodarstva KKŽ u 2015. godini

Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu KKŽ

Na području KKŽ nalaze se ekspoloatacijska polja nafte i plina, značajni resurse mineralnih sirovina šljunka i pijeska i pitke vode. Oko 30% proizvodnje plina u Hrvatskoj na godišnjoj razini proizvedeno je u KKŽ.Procjenjuje se da je u 2013. godini u funkciji poljoprivredne proizvodnje 73.760,39 ha od kojih je 94,2% bilo u privatnom vlasništvu.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode na području KKŽ zaštićeno je 15 dijelova prirode, u šest kategorija zaštite te obuhvaća područje od ukupno 20.363,81 ha kojima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području KKŽ. Javna ustanova upravlja i sa oko 70.639,29 ha koji su na području Ekološke mreže ili NATURE 2000 .

Unatoč značajnim ulaganjima još uvijek svi stanovnici u KKŽ nemaju mogućnost priključiti se na sustav javne vodoopskrbe i odvodnje. Na sustav javne vodoopskrbe u 2015. godini priključeno je 24.307 kućanstava ili 64% od ukupnog broja kućanstava. Na sustav javne odvodnje priključeno je 15.764 kućanstava ili 41,55% i to u 13 JLS, dok u 12 JLS KKŽ sustav javne odvodnje nije bio izgrađen.

2. Analiza razvoja Koprivničko-križevačke županije

Regionalni indeks konkurentnosti koristi se za ocjenu konkurentnosti na podnacionalnoj razini (županije). Istraživanje se provodi korištenjem metodologije Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) i Instituta za razvoj menadžmenta (IMD). Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske temelji se na kombinaciji statističkog podindeksa, koji se sastoji od 8 stupova konkurentnosti opisanih sa 116 pojedinačnih indikatora i anketnog pod-indeksa, koji se sastoji od 9 stupova konkurentnosti opisanih sa 68 anketnih indikatora, za svaku županiju (Nacionalno vijeće za konkurentnost, 2014;13). U Hrvatskoj se istraživanje provodi od 2007. godine na inicijativu Nacionalnog vijeća za konkurentnost i uz pomoć Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, te se ponavlja u trogodišnjim razdobljima (2007., 2010. i 2013.).

Za potrebe horizontalne usporedbe prati se konkurentnost Koprivničko-križevačke županije u odnosu na Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju. Za potrebe vertikalne usporedbe pratit će se vrijednosti pod-indeksa konkurentnosti i njihovih komponenti, kao i razlike između statističke i perceptivne vrijednosti unutar promatranog razdoblja.

U svim promatranim godinama KKŽ se nalazi u gornjoj polovici svih županija po vrijednosti indeksa konkurentnosti, ali sa značajnim oscilacijama: 2007. godine KKŽ nalazi se u prvoj trećini (7. mjesto), 2010. godine pada na 12. mjesto, a 2013. godine vraća se među uspješnije, ali na 8 mjesto. (Tablica 6.).

Tablica 6. Promijene u rangiranju županija po Regionalnom indeksu konkurentnosti

Obzirom da se radi o značajnim oscilacijama, pad za 5 mjesta, pa rast za 4 mjesta potrebno je detaljnije istražiti pod-indekse.

Regionalni indeks konkurentnosti sastoji se od dva pod-indeksa: poslovnog okruženja i poslovnog sektora. Za svaki pod indeks utvrđuju se vrijednosti statističkih indikatora i perceptivnih indikatora. Statistički indikatori poslovnog okruženja prate 4 područja: demografiju, zdravlje i kulturu; obrazovanje; osnovnu infrastrukturu i javni sektor; i poslovnu infrastrukturu.

Na zabrinutost upućuje činjenica da se KKŽ nalazi među izuzetno optimističnim županijama, odnosno da je mišljenje i percepcija o konkurentnosti u KKŽ daleko iznad realiteta statističkih vrijednosti. To se može povezati sa nekadašnjim snažnim gospodarstvom i dobrim gospodarskim pokazateljima, koji i danas kod stanovništva stvara percepciju da je KKŽ jako dobra u odnosu na druge županije. Temeljem perceptivih vrijednosti, KKŽ u 2013. godini drži visoko drugo mjesto, ali je na temelju statističkih vrijednosti konkutrentnosti tek na 10. mjestu. U tim pokazateljima leži opasnost jer prevladava mišljenje da se KKŽ nalazi na vrhu, pa se slijedom toga niti ne poduzimaju dodatni napori niti se teži promjenama. S druge strane najveći pesimisti su upravo županije koje su u samom vrhu konkurentnosti kao što su Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska. Stanovnici tih županija imaju percepciju da su na 11., 15. i 12. mjestu po konkurentnosi, a u stvarnosti prema statističkim vrijednostima su na 2., 3. i 5. mjestu. Zbog takve kritičnosti oni se više trude i pojačavaju svoje napore, kako bi postali bolji.

Detaljnijom analizom komponenti poslovnog okruženja (demografija, zdravlje i kultura, obrazovanje) mogu se dobiti odgovori, ali i objašnjenja na neka ranija postavljena pitanja. U područje demografije, zdravlja i kulture utvrđuje se rang obzirom na procjenu broja stanovnika, udjel stanovništva u dobi od 25-64 godine u ukupnoj populaciji, migracijski saldo, vitalni indeks i broj doktora medicine per capita.

Iako je percepcija o razini konkurentnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji daleko iznad realnosti statističkih pokazatelja zanimljivo je da ima nekoliko perceptivnih indikatora s vrlo niskim vrijednostima čak i u okolnostima općeg optimizma. To se prvenstveno odnosi na percepciju o faktorima koji su bitni za razvoj ljudskih resursa: dostupnost i kvaliteta poslovnih škola, razvijenost i raširenost proizvodnih klastera, suradnja poduzetnika sa sveučilištima i institutima, spremnost na prijenos prava odlučivanja na niže upravljačke razine, tehnološki razvoj temeljem vlastitih istraživanja i korištenje suvremenog marketinga u poduzećima. Iznadprosječno optimistični stanovnici Koprivničko-križevačke županije smatraju da se po dostupnosti i kvaliteti visokih škola u županiji županija nalazi na 16. mjestu i ta percepcija od 2007. do 2013. ima negativan trend. Imajući u vidu da je Koprivničko-križevačka županija po udjelu osoba s višom i visokom školom u populaciji 25-64 godine starosti na 13. mjestu sasvim je jasno da bi razvoj visokog školstva trebao biti jedan od prioriteta Koprivničko-križevačke županije.

Po kriteriju indeksa razvijenosti Koprivničko-križevačka županija ostala je u I skupini, ali je vrijednost indeksa u 2013. godini pala u odnosu na 2010., čime Koprivničko-križevačka županija u odnosu na Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku županiju ima najniži indeks razvijenosti (Tablica 7.).

Tablica 7. Promijene statusa županija prema Indeksu razvijenosti

Jedna od ključnih slabosti Koprivničko-križevačke županije kao cjeline je njezina podijeljenost na prigorski i podravski dio županije. Prigorski dio županije izuzev Općine Gornja Rijeka, zbog prirodnog položaja i dostupnih prometnih pravaca usmjeren je na Zagreb, a podravski dio na Varaždin. Prigorski dio županije je gospodarski nerazvijeniji i jedinice lokalne samouprave nemaju rentu. Podravski dio županije uključuje županijsko središte Koprivnicu u kojoj ima najviše gospodarskih subjekata uključujući i Podravku d.d., te je gospodarski puno razvijeniji, a većina općina u podravskom dijelu ima značajne prihode od rente. Sve je to vjerojatno utjecalo na činjenicu da Koprivničko-križevačka županija nije uspjela napraviti razvojni iskorak u visokom školstvu iako Visoko gospodarsko učilište iz Križevaca ima 150 godina tradicije, dok su druge županije koje uopće nisu imale visokoškolske ustanove to uspjele, što itekako utječe na njihovu konkurentnost.

U takvim se okolnostima pokretanje Medijskog sveučilišta u Koprivnici, uz sve eventualne slabosti, s razvojnog gledišta treba ocjenjivati kao dugoročno iznimno važan i pozitivan projekt. Spajanje Veleučilišta Varaždin i Medijskog sveučilišta u veljači 2014. godine u regionalno sveučilište Sjever sa sjedištem u Koprivnici, te preoblikovanje sveučilišta u javno sveučilište otvara priliku Koprivničko-križevačkoj županiji da napravi novi razvojni iskorak.

Sveučilište Sjever izvodi nastavu na 11 studijskih programa iz tehničkog, biomedicinskog, društvenog i umjetničkog područja, od čega je 9 studija na preddiplomskoj razini: Elektrotehnika, s dva usmjerenja: Automatizacija i Biomedicinska elektronika, Proizvodno strojarstvo, Multimedija, oblikovanje i primjena, Tehnička i gospodarska logistika, Graditeljstvo, Sestrinstvo, Novinarstvo, Medijski dizajn i Poslovanje i menadžment u medijima.

Dva su studija na diplomskoj razini: Odnosi s javnošću i Poslovna ekonomija, s dva usmjerenja: Međunarodna trgovina i Turizam.

U suradnji sa Sveučilištem u Rijeci od 2014. godine se godine počinje izvoditi i sveučilišni poslijediplomski doktorski studij “Mediji i izdavaštvo”.

Uzimajući u obzir analizu istraživanja regionalne konkurentnosti za Koprivničko-križevačku, ali i susjedne županije i namjeru Sveučilišta Sjever da razvija nove programe svakako bi trebalo razmotriti razvoj dva nova studijska programa: Poslovanje i menadžment malih i srednjih poduzetnika i Menadžment javne uprave.

Problemi u upravljanju razvojem u Republici Hrvatskoj dijelom su posljedica deficita kadrova za upravljanje razvojem. S jedne strane devedesetih su godina iz visoko-školskih ustanova „nestali“ kolegiji strateškog planiranja i upravljanja, a s druge strane nisu razvijani novi kolegiji menadžmenta u javnoj upravi.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju taj deficit kadrova dolazi u prvi plan, jer je evidentno da na svim razinama-nacionalnoj, podnacionalnoj i lokalnoj imamo problem sa strateškim planiranjem, provedbom strateških dokumenata i izvješćivanjem o njihovoj provedbi. To bi moglo dovesti do ozbiljnih teškoća u povlačenju sredstava iz fondova EU. Čelni ljudi općina, gradova i županija kao i njihove uprave, u takvim okolnostima moraju raspolagati sa specifičnim znanjima, što uključuje teoriju javne uprave, sposobnost povezivanja svih dionika na modelima Triple i Quadruple-Helix dionika. Od javne uprave se očekuje da razumije poduzetnike, da stvara povoljne uvijete i okruženje za poduzetništvo, kreativnost i inovativnost.

Uz osnovna teoretska znanja o upravljanju, javnoj upravi, menadžmentu javne uprave, važno bi bilo uključiti sadržaje iz područja strateškog planiranja, poduzetništva, inovativnosti i kreativnosti, budžetiranja, procjenu potreba proračunskih korisnika, uloge Qudruple Helix dionika u strateškom planiranju, politika EU, ruralnog razvoja, regionalnog razvoja, lokalnog i urbanog razvoja, održivog razvoja, e-upravi.

Polaznici studija bili bi osposobljeni za liderske i upravne poslove u općinama, gradovima i županijama, državnoj upravi, državnim, regionalnim i lokalnim agencijama, fondovima, udrugama, a posebno bi mogli biti zanimljivi za postojeće zaposlene koji nemaju potrebnih kompetencija.

3. Strateško planiranje i upravljanje razvojem u Koprivničko-križevačkoj županiji

Proaktivnost KKŽ u upravljanju razvojem započinje u mandatu župana Nikole Gregura, kada je KKŽ pristupila izradi strateških dokumenata, a ti se procesi prikazuju u tri razdoblja: izrada sektorskih studija koje izrađuju instituti i projektantske tvrtke, izrada cjelovitih županijskih dokumenata i početak razvoja vlastitih kapaciteta za strateško planiranje i upravljanje razvojem i izrada županijskih razvojnih strategija uz zakonodavni i institucionalni okvir koji je utvrdila nacionalna razina.

1. Izrada sektorskih studija koje izrađuju instituti i projektantske tvrtke

Nakon toga izrađuju se studije kako slijedi:

• 
  Studija odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda za područje Koprivničko-križevačke županije, IGH, Zavod za hidrotehniku, Zagreb 1998.
  
• 
  Studija plinofikacije Koprivničko-križevačke županije, KOD d.o.o. Koprivnica 1998.
  
• 
  Studija prometa Koprivničko-križevačke županije, CPA-Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o., Zagreb, 1998.
  
• 
  Studija zaštite prirodne baštine Koprivničko-križevačke županije, URBING d.o.o. za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb 1998.
  
• 
  Sociologijska studija Koprivničko-križevačke županije, Institut za društvena istraživanja, Zagreb 1998.
  
• 
  Demografska studija Koprivničko-križevačke županije Hrvatski zemljopisno-geografski institut „Petar Matković“ 1998/99.
  
• 
  Studija zaštite kulturne baštine Koprivničko-križevačke županije, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Zagreb, 1999.
  
• 
  Program gospodarenja otpadom za područje Koprivničko-križevačke županije, IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb 1999.
  
• 
  Projekt obnove i razvoja poljoprivrede Koprivničko-križevačke županije do 2005. godine, Visoko gospodarsko učilište Križevci, Križevci 1999.
  

Navedene studije i programi podloga su za razvoj prometne infrastrukture, plinofikacije, gospodarenja otpadom, poljoprivrede i zaštitu kulturne baštine, a izrada demografske i sociologijske studije ukazuje da županijski čelnici smatraju da su sociološka istraživanja i demografski trendovi važni čimbenici razvoja KKŽ.

2. Izrada cjelovitih županijskih dokumenata i početak razvoja vlastitih kapaciteta za strateško planiranje i upravljanje razvojem

Županijska skupština u srpnju 2001. godine prihvaća prvi cjeloviti razvojni dokument Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije kojeg je izradio Županijski zavod za prostorno uređenje, a koji se dopunjuje 2007., 2012. i 2014. godine.

U ovom je razdoblju izrađena i važna Investicijska studija vodoopskrbnog sustava Koprivničko-križevačke županije (Dippold and Gerold-hidroprojekt 91 d.o.o., Zagreb 2003).

U gospodarstvu Koprivničko-križevačke županije godinama su dominirale velike tvrtke na čelu s prehrambenim koncernom PODRAVKA koje su činile najveći udio u prihodu i broju zaposlenih. Osim prehrambene industrije značajne su i drvna, metalska, obućarska i tekstilna industrija. Privatna inicijativa je prisutna, ali u daleko manjem obimu nego u sredinama koje nisu imale velikih i stabilnih tvrtki koje bi nosile razvoj.

Međutim 1990-ih godina gubitak tržišta uslijed raspada Jugoslavije, rat i privatizacija odrazile su se i na gospodarsku sliku Koprivničko-križevačke županije. Mnoge velike proizvodne tvrtke propadaju, gase se radna mjesta, što ima za posljedicu da u samozapošljavanje i pokretanje privatnih poslovnih pothvata (obrti i d.o.o.) ne ulaze samo osobe koje imaju iskustvo u poslu, poznaju tržište i imaju razvijene poslovne veze, nego izlaz i egzistenciju u pokretanju vlastitog posla traže i nezaposleni, razvojačeni hrvatski branitelji i ostale kategorije stanovništva. Radi se o skupinama koje nemaju jasnu poduzetničku viziju, nemaju potrebna znanja, a niti financijska sredstva za pokretanje posla.

Takva situacija zahtjeva jedan drugačiji sustavan pristup koji se prepoznaje na nacionalnoj razini. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo donošenjem Zakona o poticanju malog gospodarstva (NN 29/2002) i Programa poticanja poduzetništva dalo je okvir za poticanje poduzetništva. Odmah na početku definirani su jasni ciljevi, prioriteti i aktivnosti, koje su uglavnom nepromijenjene ostale važeće i u kasnijim vladinim aktivnostima. Osim toga, to je bilo i prvi primjer da nacionalna razina program provodi decentralizirano uz partnere-dionike u županijama. Paralelno se potiče razvoj institucionalne potpore koja treba provoditi poticajne mjere za razvoj poduzetništva kroz potporne institucije-poduzetničke centre i inkubatore. Centar za poduzetništvo Koprivničko-križevačke županije započeo je s radom 1. kolovoza 1998. godine, kao treći poduzetnički centar koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

Koprivničko-križevačka županija se među prvima uključila u provedbu Programa poticanja poduzetništva, a sustavnost i ozbiljnost se potvrđuje izradom i prihvaćanjem Programa strateškog razvoja malog gospodarstva u Koprivničko-križevačkoj županiji do 2006. godine (Županijsko poglavarstvo, 2003.)

Programom je bila definirana vizija i misija razvoja malog gospodarstva u KKŽ, kao temeljni okvir u kojem će se ostvariti određena prepoznatljivost i privlačnost za razvoj poduzetništva u odnosu na ostale regije u državi.

Program se izrađivao kroz partnerski pristup na način da su članovi tima koji je radio na izradi programa bili predstavnici Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti KKŽ, Gradova Koprivnica, Križevci i Đurđevac, HGK Županijske komore Koprivnica, HOK Obrtničke komore KKŽ, Udruženja obrtnika Križevci, Koprivnica i Đurđevac, Križevačkog poduzetničkog centra, Centra za poduzetništvo Đurđevac, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područne službe Križevci i Centra za poduzetništvo KKŽ. Tehničku pomoć u izradi programa pružila je njemačka vladina organizacija Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ).

U Programu strateškog razvoja malog gospodarstva u KKŽ do 2006. godine bili su postavljeni vrlo jasni i mjerljivi ciljevi:

• 
  Povećati broj subjekata u malom gospodarstvu
  
• 
  Povećati broj zaposlenih u malom gospodarstvu
  
• 
  Povećati konkurentsku sposobnost malog gospodarstva, jačanje postojećih i osvajanje novih tržišta
  
• 
  Povećati učinkovitost potpornih institucija
  
• 
  Locirati poduzetničke aktivnosti u zone i inkubatore.
  

Nakon toga je uslijedio pokušaj izrade prvog dugoročnog županijskog strateškog razvojnog dokumenta do 2011. godine. U travnju 2003. godine bio je izrađen Program globalnog gospodarskog razvoja Koprivničko-križevačke županije do 2011. godine¹², ali dokument nikad nije upućen u formalnu proceduru donošenja na Županijskom poglavarstvu i Županijskoj skupštini.

Početkom 2005. godine sukladno inicijativi Europske komisije i u okviru pregovora oko Poglavlja 22 započinje sustavna izrada strateških razvojnih dokumenta u svim županijama u Hrvatskoj pod nazivom Regionalni operativni programi (ROP-ovi).

Župan KKŽ Josip Friščić u uvodnoj riječi Regionalnog operativnog programa Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2006.-2011. navodi: „Mijenjati društvenu stvarnost i upravljati razvojem, uvijek je bio izazov i to je i ostao, a naročito danas u uvjetima velike neizvjesnosti, nepredvidivosti i brzih promjena izazvanih procesom globalizacije kao i vrlo složenim odnosima između globalnog i lokalnog razvoja.“(ROP, 2006; 6).

Izrada ROP-a bila je pokrenuta temeljem Odluke Županijskog poglavarstva od 3. veljače 2005. godine, a nositeljem izrade imenovan je Centar za poduzetništvo KKŽ. Radna grupa za izradu ROP-a imala je 8 članova - predstavnika Upravnog odjela za gospodarstvo i komunalne djelatnosti, Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Zavoda za prostorno uređenje, HGK Županijske komore Koprivnica, HOK Obrtničke komore KKŽ, Županijske uprave za ceste, Turističke zajednice KKŽ i Javne ustanove za zaštićene dijelove prirode.

Regionalni partnerski odbor bio je formiran je 22. prosinca 2005, i okupio je dionike iz gospodarstva, privatnog i javnog sektora, te akademske zajednice. Odbor je sudjelovao u definiranju vizije KKŽ i u izradi ROP-a kao konzultativno tijelo, a u provedbi ROP-a kao konzultativno i nadzorno tijelo. Brojio je 43 člana, od toga 13 članova predstavljalo je civilni sektor, 14 javni sektor, 6 članova gospodarstvo i 5 članova akademsku zajednicu i školstvo. U izradi ROP-a bio je raspisan Javni poziv za prvo iskazivanje interesa za prijavljivanje razvojnih projekata za mrežu projekata u ROP-u na koji se prijavilo 487 projekata i projektnih ideja. ROP-om je bila predviđena godišnja kontrola/praćenje napretka u vrijeme izrađivanja županijskog proračuna i dvogodišnje vrednovanje, ali se ništa od navedenog nije realiziralo.

Izrada ROP-a bio je veliki izazov za Centar za poduzetništvo kao nositelja izrade, jer niti u Centru niti na razini županije nema dovoljno znanja, ali ni spremnosti na partnerski pristup i timski rad koji je izrada ROP-a zahtijevala. Zbog toga se koristi tehnička pomoć Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba.

Koordinatorica izrade ROP-a Tihana Kraljić u uvodnoj riječi ROP-a o tome kaže: „Angažiranje Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba, znanje i iskustvo njihovih stručnjaka, pomoglo nam je da zaokružimo našu viziju i promišljanja o budućem razvoju u jedan sustavan i kvalitetan dokument koji sada stoji pred Vama. Bez nezavisnog i stručnog arbitra, kakav je bio IMO, teško bi uspjeli usuglasiti često suprotstavljena mišljenja u brojnim raspravama koje su vođene.“ (ROP, 2006; 8).

U ROP-u se utvrđuje vizija Koprivničko-križevačka županije: „Koprivničko-križevačka županija je ekološki očuvan prostor s razvijenom prometnom i komunalnom infrastrukturom, konkurentnim gospodarstvom i visokim društvenim standardom“, te 4 cilja (ROP, 2006; 88):

1. 
   Konkurentno gospodarstvo
   
2. 
   Razvoj prometne i komunalne infrastrukture
   
3. 
   Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda
   
4. 
   Održivo korištenje prirodnih i kulturnih dobara i okoliša
   

Jednako tako Županijski zavod za prostorno uređenje bio je nositelj izrade Prostornog plana KKŽ, što znači da je županija započela sa jačanjem vlastitih institucionalnih i kadrovskih kapaciteta za upravljanje razvojem. Proces se dalje razvija i uz pomoć i inicijativu nacionalne razine kroz izradu ROP-a. Kako je Centar za poduzetništvo prerastao u PORU, PORA je preuzela ulogu koordinatora izrade ROP-a, uz tehničku pomoć IMO-a. Partnerstvo koje je započeto kod izrade Programa strateškog razvoja malog gospodarstva se razvija i podiže na višu razinu kroz formiranje Regionalnog partnerskog odbora koji okuplja dionike iz gospodarstva, privatnog i javnog sektora, te akademske zajednice.

3. Izrada županijskih razvojnih strategija uz zakonodavni i institucionalni okvir koji je utvrdila nacionalna razina

Proces izrade ŽRS-a KKŽ započinje u rujnu 2010. godine imenovanjem Radne grupe za izradu Županijske razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije 2011-2013. od strane župana.

Osnovni zadaci Radne grupe bili su: koordinacija izrade ŽRS-a sukladno metodologiji definiranoj Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija.

Partnersko vijeće je tijelo zaduženo za izradu, te praćenje i vrednovanje provedbe i rezultata nastalih tijekom provedbe ŽRS-a. Broji 57 članova, od kojeg broja 34 člana predstavljaju javni sektor, 8 gospodarstvo, 5 akademsku zajednicu i školstvo i 7 civilni sektor.

Župan Darko Koren u uvodnim riječima ŽRS-a navodi: „Imajući u vidu razvoj temeljen na unaprijed određenoj strategiji i zacrtanom pravcu kojim želimo ići, partnerstvo stvoreno prilikom izrade ROP-a unaprijeđeno je i ojačano novim ljudima, idejama i smjernicama razvoja prilikom izrade Županijske razvojne strategije. Kao nadogradnja ROP-a, ŽRS analizira sve ono što je realizirano tijekom provedbe ROP-a, te također postavlja pravce razvoja za budućnost, kao nastavak dosadašnjeg truda i napora uloženih u napredak i boljitak Županije.“ (ŽRS, 2011; 4).

ŽRS je „druga generacija“ županijskog strateškog dokumenta, za koju postoji zakonodavni i metodološki okvir kojega je zadala nacionalna razina. U PORI Razvojnoj agenciji Podravine i Prigorja kao regionalnom koordinatoru, ali i na razini županije ojačani su kapaciteti za strateško planiranje. Ispred PORE KKŽ kao koordinatora Melita Birčić u uvodnom riječima ŽRS-a ističe (ŽRS, 2011; 5):

„Regionalnim operativnim programom Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2006. do 2013. zajednički smo izgradili temelje na području strateškog planiranja i razvoja Županije, a iskustvom u izradi ŽRS-a zasigurno smo doprinijeli i njihovoj nadogradnji za nastavak rada i doprinosa održivom razvoju Koprivničko-križevačke županije.“

Vizija Koprivničko-križevačke županije bila je „Koprivničko-križevačka županija-županija u službi čovjeka. Županija tradicije, prirodnih i kulturnih vrijednosti, konkurentnog gospodarstva i visokog standarda življenja.“(ŽRS, 2011; 109).

Utvrđuju se 4 strateška cilja:

1. 
   Konkurentno gospodarstvo
   
2. 
   Jačanje ljudskih resursa i podizanje društvenog standarda
   
3. 
   Razvoj prometne i komunalne infrastrukture
   
4. 
   Održivo korištenje prirodnih i kulturnih vrijednosti i gospodarenje energijom.
   

Tijekom izrade Županijske razvojne strategije Koprivničko-križevačke županije 2011-2013., PORA Razvojna agencija kao Koordinator izrade dokumenta radila je evaluaciju projekata i projektnih ideja prijavljenih u Bazu projekata ROP-a. Od ukupno 487 prikupljenih projekata, za njih 484 dobila je ažurirano očitovanje o statusu projekata. Prema dobivenim podacima 15% projekata prijavljenih u ROP-u je 2011. godine bilo realizirano, 33% ih je bilo u tijeku realizacije i 2% ih je bilo pripremljeno i čekali su na realizaciju. U pripremi je bilo 16% projekata, na razini prijedloga odnosno projektne ideje bilo ih je 26%, a za 8% projekata nositelji su odustali od realizacije (Slika 18.).

Slika 18. Pregled projekata prijavljenih u Bazu projekata ROP-a prema statusu u 2011. godini.

Izvor: ŽRS KKŽ 2011.-2013; 99

Zakonom o regionalnom razvoju iz 2009. godine propisuje se obveza županije da na godišnjoj razini dostavlja nadležnom ministarstvu za regionalni razvoj Izvješće o provedbi ŽRS-a. To je prvi puta da se županija suočava s takvom obvezom. Izvješća su izrađivana i usvajana na Županijskoj skupštini za 2011., 2012., 2013. i 2014. godinu. Izrada Izvješća ukazala je na potrebu dodatnog razvoja kadrova za strateško planiranje u KKŽ, te izgradnju sustava strateškog planiranja i izvješćivanja. Taj sustav na razini KKŽ treba obuhvatiti i povezati sve jedinice lokalne samouprave, te omogućiti izvješćivanje prema nacionalnoj razini.

Tijekom 2013. godine od strane resornog ministarstva bilo je najavljeno donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju, izrada Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. godine i Županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2014.-2020. godine, sukladno novom planskom i financijskom razdoblju u EU.

Obzirom da na nacionalnoj razini u 2013. godini nije donesen novi Zakon o regionalnom razvoju, niti je pokrenut proces izrade Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske i Županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2014.-2020. godine županije su se našle u problemu u kontekstu odredbi Zakona o proračunu (NN 87/08 i NN 136/12), jer više nisu imale važeći razvojni strateški dokument.

Na inicijativu Regionalnih koordinatora Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije izdaje pismeni naputak o produžetku važenja Županijskih razvojnih strategija za razdoblje 2011.-2013. i na 2014. godinu. Sukladno naputku Županijska skupština Koprivničko-križevačke županije donijela je Odluku o produljenju važenja Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013. za 1 godinu, odnosno na razdoblje 2011.-2014. godine. Kako na nacionalnoj razini nije bilo pomaka isti se proces ponovio i za 2015. i 2016. godinu.

Očekujući da će, sukladno najavama iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, novi Zakon o regionalnom razvoju biti donesen u siječnju 2014. godine i da će biti stvoren potreban zakonodavni okvir i propisana metodologija za izradu ŽRS-a, PORA KKŽ kao regionalni koordinator za Koprivničko-križevačku županiju pokrenula je aktivnosti za osnivanje Radne grupe za izradu i izvještavanje o provedbi Županijske razvojne strategije za razdoblje 2014.-2020. godine. Radna grupa osnovana je Odlukom Župana Koprivničko-križevačke županije u studenom 2013. godine.:

Imenuje se i Partnersko vijeće Koprivničko-križevačke županije s ciljem sudjelovanja u svim fazama izrade ŽRS. Partnersko vijeće broji 49 članova, a čine ga predstavnici Koprivničko-križevačke županije, jedinica lokalne samouprave s područja Koprivničko-križevačke županije i predstavnici tijela državne uprave kao predstavnici javnog sektora, predstavnici gospodarskog sektora, predstavnici znanstvene zajednice i predstavnici nevladinih organizacija.

Bez obzira na zastoj na nacionalnoj razini tijekom 2014. godine radilo se na analitičkim podlogama. Bilo je potrebno izraditi analitičku podlogu na razini jedinica lokalne samouprave, što je predstavljalo dodatni napor, ali na taj su se način počeli graditi temelji za stvaranje sustava strateškog planiranja i izvješćivanja za razdoblje 2014.-2020. za područje Koprivničko-križevačke županije. Za jedinice lokalne samouprave Zakon o regionalnom razvoju nije propisao obavezu izrade strateških dokumenata, ali je izrada strateških dokumenata jedinica lokalne samouprave jedan od preduvjeta za stvaranje sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem u KKŽ.

Nakon četiri godine najavljivanja 6. studenoga 2014. godine Vlada RH prihvatila je Nacrt novog Zakona o regionalnom razvoju (160. sjednica Vlada RH) i uputila ga u proceduru prihvaćanja u Hrvatski sabor. Novi Zakon o regionalnom razvoju (NN 147/14) primjenjuje se od 1.1.2015. godine. Novi zakonodavni okvir obvezao je županije na izradu ŽRS-a za razdoblje 2014.-2020. i uredio je pitanje regionalnih koordinatora na način da propisuje poslove od općeg gospodarskog interesa koji oni, odnosno PORA trebaju obavljati.

Za Koprivničko-križevačku županiju donošenje novog Zakona o regionalnom razvoju prije svega je značilo da županija kao jedinica područne (regionalne) samouprave prema vrijednosti indeksa razvijenosti koji je manji od 75% prosjeka Republike Hrvatske i iznosi 59,19 dobiva status potpomognutog područja.

Također taj je status dobilo i čak 16 jedinica lokalne samouprave u Koprivničko-križevačkoj županiji i to: Općina Kloštar Podravski sa indeksom razvijenosti 47,69%, Sveti Petar Orehovec sa 50,81%, Novo Virje sa 50,83%, Gornja Rijeka sa 51,89%, Kalnik sa 55,96%, Sokolovac sa 56,55%, Ferdinandovac sa 60,98%, Rasinja sa 61,06%, Hlebine sa 63,64%, Sveti Ivan Žabno sa 63,96%, Peteranec sa 66,80%, Virje sa 67,49%, Legrad sa 69,84%, Koprivnički Bregi sa 70,33% , Gola sa 72,43% i Drnje sa 73,97%.

Status potpomognutog područja navedenim je općinama prema Članku 43. Zakona o regionalnom razvoju RH omogućio da se prihod od poreza na dobit, a koji je prihod države, isplaćuje tim jedinicama kao pomoć iz državnog proračuna u visini prihoda od poreza na dobit ostvarenog na njihovom području u godini koja prethodi godini izrade proračuna, osim jedinicama lokalne samouprave koje prvi puta stječu status potpomognutog područja.

Jedinice lokalne samouprave koje prvi puta stječu status potpomognutog područja su one jedinice lokalne samouprave koje nemaju status područja posebne državne skrbi u cijelosti kao ni status brdsko-planinskih područja, ali su Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine, broj 158/2013) razvrstane u I. odnosno II. skupinu.

Grad Koprivnica temeljem članka 14. Zakona dobio je status manjeg urbanog područja, ali i zakonsku obvezu izrade Strategije urbanog razvoja.

Donošenje novog zakona stvorilo je pretpostavke da se tijekom 2015. izradi Strategija regionalnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., kao vertikalno nadređeni strateški dokument za županijske razvojne strategije. To se nije dogodilo, a tek krajem 2015. godine Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU u suradnji s Ekonomskim institutom iz Zagreba započinje proces izrade Strategije regionalnog razvoja RH do 2020. godine.

Iako je činjenica da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU kadrovski potkapacitirano dočekalo ulazak Hrvatske u EU i da je u kratkom vremenskom razdoblju trebalo koordinirati izradu dokumenata za korištenje sredstava iz fondova EU za razdoblje 2007.-2013. i 2014.-2020., što je objektivno Strategiju regionalnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. godina stavilo u drugi plan, to se nije smjelo dogoditi jer je urušen sustav vertikalne konzistentnosti s podnacionalnom razinom (županijama) koji je bio stvoren u razdoblju 2011.-2013. godina.

Posljedice su puno dublje i one su vidljive i u Koprivničko-križevačkoj županiji. KKŽ je izradu ŽRS-a za razdoblje 2014.-2020. započeo u studenom 2013. godine. Formirana je radna grupa i Partnersko vijeće, radilo se na pripremi analitičkih podloga, ali zastoj na nacionalnoj razini te je procese usporio, što je prije svega PORU kao regionalnog koordinatora dovelo u vrlo nezahvalnu ulogu. Lokalni dionici polako gube interes i izražavaju negodovanje zbog toga što se ŽRS ne završava, analitičke podloge se trebaju ažurirati, a sve to stvara jednu lošu atmosferu. Bez obzira što odgovornost za to snosi nacionalna razina, odnosno Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, na razini KKŽ teret odgovornosti nosi PORA kao regionalni koordinator.

Zaključak:

1. Koprivničko-križevačka županija koristi strateško planiranje kao alat upravljanja razvojem od 1997. godine.

2. Proces strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Koprivničko-križevačkoj županiji može se podijeliti na tri razdoblja. U prvom razdoblju izrađuju se sektorske studije za što se angažiraju instituti i konzultantske tvrtke. U drugom razdoblju se izrađuju prvi sveobuhvatni strateški dokumenti na razini županije (Prostorni plan KKŽ 2001., Program strateškog razvoja malog gospodarstva u Koprivničko-križevačkoj županiji do 2006., Regionalni operativni program KKŽ 2006.-2013.) i počinju se razvijati vlastiti kapaciteti za strateško planiranje i upravljanje razvojem. Nositelj izrade strateških dokumenata najprije je Centar za poduzetništvo Koprivničko-križevačke županije, a od 2007. godine tu ulogu preuzima PORA razvojna agencija Podravine i Prigorja. U trećem razdoblju izrađuju se Županijske razvojne strategije za razdoblje 2011.-2013. i 2014.-2020. sukladno zakonodavnom i institucionalnom okviru koji je dala nacionalna razina kroz Zakon o regionalnom razvoju iz 2009. i 2014. godine. U tom se razdoblju jačaju županijski kapaciteti za strateško planiranje i upravljanje razvojem i partnerstvo s dionicima iz gospodarskog i civilnog sektora i akademske zajednice.

3. Koprivničko-križevačka županija uspjela je izgraditi stabilan institucionalni okvir za strateško planiranje kroz PORU Razvojnu agenciju Podravine i Prigorja.

4. Zastoj u nacionalnom planiranju i odgoda izrade Strategije regionalnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. negativno se odrazio na proces strateškog planiranja u KKŽ jer se narušilo povjerenje dionika županijskog partnerstva prije svega u PORU kao regionalnog koordinatora. Pozitivna atmosfera o povezanosti s nacionalnom razinom koja je uspostavila sustav strateškog planiranja iz razdoblja 2011.-2013. je nestala i stvorila se atmosfera da sustav ne funkcionira i da strateško planiranje nije važan proces.

5. Bez obzira na zastoj u strateškom planiranju na nacionalnoj razini ulazak Hrvatske u Europsku uniju iz temelja mijenja položaj i ulogu strateškog planiranja kao alata upravljanja razvojem. Sposobnost korištenja sredstava iz fondova EU u velikoj mjeri će ovisiti o uspostavljenom sustavu strateškog planiranja, provedbe strateških dokumenata i izvješćivanju o njihovoj provedbi na nacionalnoj, regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj razini. U tom kontekstu nužne su promijene u upravljanju i na razini Koprivničko-križevačke županije. Samo one županije koje će novonastalim okolnostima prilagoditi institucionalni okvir i kadrovsku strukturu moći će odgovoriti na taj veliki izazov. Tu će glavnu ulogu imati čelni ljudi županije koji trebaju iskazati političku volju i spremnost na dosljednu primjenu ciljeva i prioriteta koji će biti utvrđeni u Županijskoj razvojnoj strategiji KKŽ za razdoblje 2014.-2020.. To se neposredno treba odraziti na Proračun KKŽ koji u financijskim stavkama treba pratiti utvrđene prioritete, osigurati sredstva za sufinanciranje i predfinanciranje EU projekata i pri tome se rukovoditi indeksom razvijenosti jedinica lokalne samouprave.

6. Natjecanje političkih stranaka treba se preseliti s ideološke na projektnu razinu, odnosno na sposobnost provedbe i ostvarenje ciljeva iz Županijske razvojne strategije za razdoblje 2014.-2020. koji bi trebali rezultirati povećanjem vrijednosti Indeksa razvijenosti i podizanje KKŽ na ljestvici Regionalnog indeksa konkurentnosti.

6. Quadruple Helix model strateškog planiranja kao pretpostavka djelotvornog upravljanja razvojem u Hrvatskoj na podnacionalnoj razini

6.1. Quadruple Helix dionici strateškog planiranja u Hrvatskoj

6.1.1. Javna uprava

6.1.2. Gospodarski sektor

6.1.3. Civilni sektor

6.1.4. Akademska zajednica

6.1.5. Građani pojedinci - korisnici

6.2. Mjerenje kapaciteta strateškog planiranja, provedbe strateških dokumenata i suradnje Quadruple Helix dionika

6.2.1. Metodologija i instrumenti mjerenja efekata suradnje među Quadruple Helix dionicima

6.2.2. Kapacitet strateškog planiranja i provedbe strateških dokumenata među Quadruple Helix dionicima

6.2.2.1. Stavovi javnog sektora

6.2.2.1.1. Stavovi regionalnih koordinatora

6.2.2.1.2. Stavovi ostalih predstavnika javnog sektora

6.2.2.2. Stavovi gospodarskog sektora

6.2.2.3. Stavovi akademske zajednice

6.2.2.4. Stavovi civilnog sektora

6.2.3. Kapacitet suradnje Quadruple Helix dionika u procesima upravljanja razvojem

6.3. Od postojeće razine suradnje do idealnog modela suradnje Quadruple Helix dionika u procesima upravljanja razvojem u Hrvatskoj

6. 
   
   Download 9,05 Mb.