Provedba strateških dokumenata u Republici Hrvatskoj
Za razliku od procesa izrade strateških i operativnih dokumenata koji se može pratiti, jer su podaci javno dostupni, informacija o procesu provedbe strateških dokumenata na nacionalnoj razini gotovo da i nema. Od svih strateških dokumenata koje je usvojila Vlada RH ili Hrvatski sabor u formi izvješća o njihovoj se provedbi na sjednicama Vlade RH u pravilu nije raspravljalo.
Vlada je raspravljala i prihvatila tek nekoliko izvješća o provedbi strateških dokumenata i to:
Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana za suzbijanja zlouporaba droga, redovito na godišnjoj razini
Izvješće o provedbi Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom, redovito na godišnjoj razini
Izvješće o provedbi Nacionalne strategije i Akcijskog plana za uključivanje Roma, redovito na godišnjoj razini
Izvješće o provedbi nacionalnog plana aktivnosti za prava i interese djece, redovito na godišnjoj razini
Izvješće o provedbi Nacionalne politike za ravnopravnost spolova, redovito izvješćivanje
Izvješće o provedbi strategije razvoja ženskog poduzetništva u RH od 2010.-2013., objedinjeno izvješće za cijelo razdoblje
Izvješće o provedbi Nacionalne strategije razvoja sustava intelektualnog vlasništva RH 2005-2010., objedinjeno izvješće za cijelo razdoblje
Izvješće o provedbi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020., izvješće za 2014.
O ostalim donesenim strateškim dokumentima Vlada RH nije raspravljala na svojim sjednicama, a podaci o njihovoj provedbi nisu dostupni, što upućuje na veliku vjerojatnost da niti nisu izrađeni. Kod jednog dijela strateških dokumenata, pogotovo u prvom promatranom razdoblju, ne govori se uopće o načinu njihove provedbe ili nositeljima, dok u drugom i trećem promatranom razdoblje kod većine izrađenih strategija je naveden način njihove provedbe, praćenja i izvješćivanja, kao i nositelji tih aktivnosti, ali očito je da ih nositelji nisu izvršavali.
Ovakvo stanje potvrđuje i Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti provedba mjera utvrđenih Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine koje je sastavio Državni ured za reviziju. Revizija je provedena u okviru međunarodne suradnje s Državnim uredom za reviziju Republike Makedonije i Državnim uredom za reviziju Mađarske u razdoblju od 8. lipnja 2015. do 2. ožujka 2016. godine. Revizijom su, kao nositelji aktivnosti, obuhvaćeni Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica i Međuministarsko stručno vijeće za turizam.
Revizijom je utvrđeno (Državni ured za reviziju, 2016):
U Ministarstvu turizma nije ustrojen Samostalni odjel za provedbu i praćenje strategije razvoja turizma.
U okviru Ministarstva turizma osnovano je Međuministarsko stručno vijeće radi suradnje između ministarstava i učinkovite provedbe Strategije. Vijeće se nije sastalo od prosinca 2013. do rujna 2015. te u tom razdoblju nije obavljalo zadaće radi kojih je osnovano.
Planiranje razvoja turizma nije definirano na podnacionalnim razinama. Pojedine turističke destinacije nemaju izrađene strateške planove, koji su osnova daljnjeg razvoja i napretka, nije određeno koje tijelo upravljanja u turističkoj zajednici donosi strateške i razvojne planove i na čiji prijedlog. Turističke zajednice nisu sastavljale strateške dokumente po jedinstvenoj metodologiji. Jedinstveni kriteriji za strateško planiranje turističkog razvoja i izradu strateških planova razvoja turizma na županijskoj /lokalnoj razini nisu doneseni.
U strategiji je istaknuta važnost cjeloživotnog učenja, ali institucionalni okvir za sustavnu provedbu cjeloživotnog učenja za sve zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu nije uspostavljen.
Nije donesen novi Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma kojim je trebalo redefinirati zadaće i odgovornosti regionalnih i lokalnih turističkih zajednica.
Nalazom revizije utvrdilo se da na nisu ostvarene ni formalne pretpostavke za praćenje provedbe i izvješćivanja o provedbi Strategije razvoja turizma, kao niti za konzistentnost sa podnacionalnom razinom. Planirani zakonodavni okvir nije donesen, a prepoznat je i problem suradnje s drugim ministarstvima, posebice s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.
Preporuke Državnog ureda za reviziju usmjerene su na stvaranje pretpostavki za učinkovitu provedbu i praćenje provedbe Strategije razvoja turizma, a odnose se na (Ured za reviziju, 2016;51,52):
Ustrojavanje Samostalnog odjela za provedbu i praćenje strategije razvoja turizma
Redovito održavanje sjednica Međuministarskog stručnog vijeća za turizam
Izradu godišnjih Akcijskih planova i izvješćivanje Vlade RH o njihovoj provedbi
Usklađivanje zakonodavnog okvira
Uspostavu metodološkog okvira za strateško planiranje turističkog razvoja i izradu strateških planova razvoja turizma na županijskoj/lokalnoj razini.
Suradnju s drugim nadležnim tijelima za obrazovanje, posebice s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i uspostavu institucionalnog okvira za sustavnu provedbu cjeloživotnog učenja za zaposlene u turizmu i ugostiteljstvu
Izradu satelitskog računa turizma Republike Hrvatske
Žurno zapošljavanje radi sustava upravljanja i kontrole korištenja EU strukturnih i investicijskih fondova.
Utvrđivanje pokazatelja za praćenje za koje su dostupni statistički podaci
Usklađivanje i povezivanje strateškog dugoročnog i srednjoročnog planiranja i proračunskog planiranja kroz usklađivanje ciljeva, pokazatelja rezultata i učinaka, te osiguravanje financijska sredstva za provedbu aktivnosti.
Redovito informiranje javnosti o rezultatima provedbe Strategije putem internet stranice Ministarstva turizma.
Na podnacionalnoj razini situacija oko izvješćivanja o provedbi je znatno bolja, obzirom da je definirana Zakonom o regionalnom razvoju. Zakon obvezuje županije i Grad Zagreb da jednom godišnje do 31. srpnja tekuće godine dostave izvješće o provedbi županijske razvojne strategije za prošlu godinu Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Eurospke unije. Županije su uglavnom ispoštivale svoju obvezu, ali Ministarstvo regionalnog razvoja nije izvršilo svoju obvezu koja je također propisana Zakonom. Naime, Zakon propisuje da Ministarstvo regionalnog razvoja podnosi Vladi RH najkasnije do 1. studenog tekuće godine za prethodnu godinu izvješće o provedbi politike regionalnog razvoja. Vlada RH ima pak obvezu do 1. prosinca tekuće godine za prošlu godinu izvijestiti Hrvatski Sabor o rezultatima provedbe politike regionalnog razvoja. Izvješće za županijske razvojne strategije županije su podnosile za 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015. godinu, ali niti Vlada RH niti Hrvatski sabor nikada nisu raspravljali o tome.
Studija slučaja Koprivničko-križevačka županija
Prvi izbori za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno lokalni izbori u Republici Hrvatskoj održani su 7. veljače 1993. godine. Osim proslave dvadesetog rođendana 2013. godina će za sve hrvatske županije, pa i za Koprivničko-križevačku ostati zapamćena i kao godina ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Ulazak u Europsku uniju traži prilagodbu i donosi promjene u svim segmentima društva, pa tako i u upravljanju razvojem u Koprivničko-križevačkoj županiji (KKŽ). Cilj ove studije slučaja je prikazati kako se do sada upravljalo razvojem ove županije, kakvu su ulogu u tim procesima imali Quadruple Helix dionici - predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora, te akademske zajednice.
Osobna iskaznica Koprivničko-križevačke županije
Za analizu kapaciteta strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Koprivničko-križevačkoj županiji potrebno je imati uvid u demografske i gospodarske karakteristike i trendove u županiji u kontekstu razvojnih procesa u Hrvatskoj. Neupitno je da su se realizirali brojni i vrijedni projekti, da je izgrađena komunalna infrastruktura, ali neki osnovni demografski i ekonomski pokazatelji zvone na uzbunu. Na prostoru KKŽ 2011. godine živjelo je oko 13.338 stanovnika manje nego 1991. godine.
KKŽ je smještena u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske i s površinom od 1.748 km2 sedamnaesta je po veličini županija u Hrvatskoj. Graniči s Međimurskom, Varaždinskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Virovitičko-podravskom i Zagrebačkom županijom te s Republikom Mađarskom.
Prema statističkoj klasifikaciji prostornih jedinica RH (NN 96/12) KKŽ je dio regije NUTSII pod nazivom Kontinentalna Hrvatska zajedno s 12 županija (Karlovačkom, Zagrebačkom, Sisačko-moslavačkom, Krapinsko-zagorskom, Varaždinskom, Međimurskom, Bjelovarsko-bilogorskom, Vukovarsko-srijemskom, Virovitičko-Podravskom, Brodsko-Posavskom, Osječko-baranjskom, Požeško-Slavonskom) i Gradom Zagrebom.
Koprivničko-križevačka županija formirana je 1993. godine i administrativno je organizirana u 2 grada i 18 općina. U siječnju 1997. formiraju se 3 nove općine na području Koprivničko-križevačke županije: Kalinovac, Kalnik i Novo Virje, a Đurđevac dobiva status grada. U studenom 1997. formira se Općina Podravske Sesvete, a 1999. Općina Gornja Rijeka.
U 2015. godini teritorijalni ustroj Koprivničko-križevačke županije sastoji od tri grada: Koprivnica, Križevci i Đurđevac, te 22 općine: Drnje, Đelekovec, Ferdinandovac, Gola, Gornja Rijeka, Hlebine, Kalinovac, Kalnik, Kloštar Podravski, Koprivnički Bregi, Koprivnički Ivanec, Legrad, Molve, Novigrad Podravski, Novo Virje, Peteranec, Podravske Sesvete, Rasinja, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec i Virje.
Kao što se vidi na Slici 17. između gradova i općina u KKŽ postoje znatne razlike u razvijenosti prema Indeksu razvijenosti (NN 158/13). Najrazvijenija jedinica lokalne samouprave u KKŽ je županijsko središte Grad Koprivnica koji se s indeksom razvijenosti od 111,15% jedini nalazi u IV skupini razvijenosti s indeksom razvijenosti između 100 i 125%. Općina Kloštar Podravski kao najnerazvijenija JLS sa indeksom 47,69% nalazi se u I skupini razvijenosti sa indeksom razvijenosti manjim od 50%. Grad Križevci, Grad Đurđevac i šest općina: Kalinovac, Molve, Koprivnički Ivanec, Podravske Sesvete, Novigrad Podravski i Đelekovec nalaze se u III. skupini razvijenosti s rasponom indeksa razvijenosti između 75 i 100%. Sve ostale općine nalaze se u II skupini razvijenosti s indeksom razvijenosti između 50 i 75%.
|
