Indikatori održivog upravljanja (SGI)

Indikatori održivog upravljanja (SGI)

Indikatori održivog upravljanja (Sustainable Governance Indicators, SGI) temelje se na platformi izgrađenoj na istraživanju upravljanja u 41 zemlji iz EU i OECD-a⁴ kako bi se omogućile usporedbe i razmijenila najbolja praksa u upravljanju na državnoj razini. Sa svojim inovativnim pristupom, SGI je prvo istraživanje takve vrste, a osim toga potiče proces međunarodnog učenja i uvođenja inovativnog procesa upravljanja održivim razvojem. Globalizacija, promjene ekonomske moći, socijalna jednakost, starenje stanovništva i ograničeni resursi traže od vlada da se njihove politike i način upravljanja mogu brzo prilagoditi na nove izazove.

Zemlje uključene u istraživanje su: Australia, Austrija, Belgija, Bugarska, Cipar, Češka, Čile, Danska, Engleska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Island, Irska, Izrael, Italija, Japan, Kanada, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Malta, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, SAD, Slovačka, Slovenija, Sjeverna Koreja, Španjolska, Švedska, Švicarska i Turska.

Većina vlada u zemljama OECD i EU imaju problem s provedbom održive politike i prečesto posežu za „ad- hoc“ mjerama. Da bi se osigurala kvaliteta života ne samo za sadašnje nego i za buduće naraštaje nužno je da vlade promišljaju dugoročno, što opet upućuje na važnost strateškog planiranja.

U istraživanje se uključuju brojni stručnjaci i praktičari, a indikator održivog upravljanja nastaje istraživanjem provedbi politika, stupnja demokracije i kvalitete upravljanja u nekoj zemlji.

Analiza se temelji na kvalitativnim procjenama i kvantitativnim podacima, a Indikator održivog upravljanja daje mogućnost različitim interesnim skupinama - Quadruple Helix dionicima da prepoznaju dobre prakse upravljanja i da ih pokušaju primijeniti u svojoj sredini.

Kvantitativni podaci na kojima se temelje indikatori održivog razvoja dolaze iz službenih statističkih izvora, posebno onih koje imaju OECD i EU. Projektni tim SGI centralno sakuplja kvantitativne podatke, do kvalitativnih se podataka dolazi preko globalne mreže u kojoj sudjeluje stotinjak stručnjaka. Svaku zemlju ocjenjuju najmanje dva stručnjaka iz zemlje (politolozi i ekonomisti) kao i regionalni koordinator. Svaki od njih odgovara na pitanja postavljena u SGI upitniku temeljem kojih nastaju obrazloženja za svaki od 67 pokazatelja.

Izvješća država nastaju kroz ponavljajući proces evaluacije podataka i validacije procesa koja uključuje recenzije i komentare svakog stručnjaka. Pitanja iz upitnika uključuju niz mogućnosti odgovora, čime se povećava preciznija procjena na skali od 1 (najniža ocjena) do 10 (najviša ocjena). Odgovor na svako pitanje sadrži numerički rezultat i opisni dio u kojem stručnjak pojašnjava ocjenu koju je dao.

SGI istraživanje temelji se na tri stupa pokazatelja:

1. 
   Izvršenje politika (Policy Performance).
   
2. 
   Stupanj demokracije (Democracy).
   
3. 
   Upravljanje državom (Governance).
   

Stupanj demokracije se procjenjuje kroz kvalitetu demokracije, izbornih procesa, pristupa informacijama, ljudskih prava i političkih sloboda i vladavine prava.

Upravljanje državom procjenjuje se temeljem istraživanja izvršnih kapaciteta („Executive Capacity“) ili upravljačkih sposobnosti vlade i izvršne odgovornosti („Executive Accountability“).

Za utvrđivanje izvršnih kapaciteta istražuje se:

strateški kapacitet,

međuministarska koordinacija,

instrumenti (mjere, programi) temeljeni na dokazima,

društvene konzultacije,

politika komunikacije,

implementacija,

prilagodljivost i

organizacija reformi.

Za utvrđivanje izvršne odgovornosti istražuje se:

utjecaj sudjelovanja građana,

potencijal zakonodavnih tijela,

mediji,

Obzirom da se u disertaciji prikazuje razvoj strateškog planiranja i upravljanja u Poljskoj i Sloveniji u nastavku se prikazuju Indikatori održivog razvoja za Hrvatsku (Slika 10.), Poljsku (Slika 11.) i Sloveniju (Slika 12.) te detaljna razrada za indikator upravljanje državom, odnosno za izvršni kapacitet i izvršnu odgovornost za sve tri zemlje (Tablica 3.).

Slika 10. Indikatori održivog upravljanja za Hrvatsku

Slika 11. Indikatori održivog upravljanja za Poljsku

Slika 12. Indikatori održivog upravljanja za Sloveniju

Izvor: http://www.sgi-network.org/2015/

Tablica 3. Indikatori održivog upravljanja u 2015. za Hrvatsku, Sloveniju i Poljsku (rang od 41 zemlje obuhvaćene istraživanjem)

Prema indikatoru upravljanje državom Hrvatska je 2015. godine s vrijednošću indikatora 4,82 na 39. mjestu, Slovenija je nešto malo bolja i sa vrijednošću indikatora 5,32 na 35. mjestu, a Poljska je sa vrijednošću indikatora 6,73 na visokom 14. mjestu.

Kada se ovi indikatori povežu sa istraživanjem upravljanja razvojem i strateškog planiranja u Sloveniji, Poljskoj i Hrvatskoj, može se zaključiti da je Poljska ostvarila najbolji rezultat jer je u Poljskoj sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem horizontalno i vertikalno konzistentan i integriran. Indikatori za Sloveniju koja je samo djelomično uspostavila sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem su daleko nižih vrijednosti. Niska vrijednost indikatora upravljanja državom za Hrvatsku može se povezati s činjenicom da Hrvatska još uvijek nema izgrađeni sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem.

Da Hrvatska ima problem s upravljanjem pokazuje indikator za izvršni kapacitet ili upravljačku sposobnost vlade, jer se prema ovom indikatoru Hrvatska nalazi na 38. mjestu. Iza Hrvatske su samo Rumunjska (39. mjesto), Grčka (40. mjesto) i Cipar (41. mjesto).

Detaljnija analiza ovog indikatora otkriva da su vrijednosti sub-indikatora za međuministarsku koordinaciju od 4,2 i implementaciju 4,0 (što kod oba sub-indikatora znači predzadnje 40. mjesto) najviše utjecale na indikator za upravljačku sposobnost vlade. To upućuje na zaključak da je za podizanje kvalitete upravljanja razvojem Hrvatske važno poboljšati međuministarsku koordinaciju i učinkovitost provedbe vladinih politika.

Od 41 zemlje, po vrijednosti indikatora za ekonomske politike od 3,9 Hrvatska je na 40. mjestu, a tome najviše doprinose izuzetno niske vrijednosti za ekonomiju od 3,5 (40. mjesto) i za tržište rada 2,6 (40. mjesto), te istraživanje i razvoj 3,0 (36. mjesto). Važno je znati zbog čega je Hrvatska tako nisko rangirana po kvaliteti ekonomske politike, koja pokazuje uspješnost u osiguravanju pouzdanog gospodarskog okruženja i poticanju međunarodne konkurentnosti, što se može vidjeti iz prikaza sub-indikatora.

Izračun vrijednosti sub-indikatora ekonomije dobiva se korištenjem vrijednosti BDP-a po glavi stanovnika (37. mjesto), inflacije (32. mjesto), investicija (“Gross Fixed Capital Formation“) (33. mjesto), dugoročne kamatne stope (38. mjesto), stope rasta potencijalne proizvodnje (38. mjesto) i ekonomska politika (40. mjesto).

Kod sub-indikatora nezaposlenosti, dugoročne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih, od Hrvatske su lošije samo Španjolska i Grčka.

Zemlje s najvećim brojem istraživača na 1.000 zaposlenika su Izrael sa 16,79 i Finska sa 16,14, dok Hrvatska ima 4,23 istraživača na 1.000 zaposlenika.

Po broju patenata prijavljenih Organizaciji za međunarodnu prijavu patenata na milijun stanovnika vodeće zemlje su Švicarska sa 315.000 prijava i Japan sa 308.000 prijava. Slijede ih Švedska, Finska, Izrael i Njemačka, a Hrvatska se sa 10 prijava na 1 milion stanovnika nalazi na samom dnu.

Navedeni glavni uzroci niskog ranga ekonomske politike Hrvatske u 2015. godini mogu se promatrati kao najveći razvojni izazovi za javni sektor, ali i za ostale Quadruple Helix dionike u Hrvatskoj (gospodarski i civilni sektor i akademsku zajednicu).

5. Upravljanje razvojem i strateško planiranje u Republici Hrvatskoj

5.1.1. I Razdoblje - od osamostaljenja Hrvatske do početka pregovora za ulazak u EU

(listopad 1991. – listopad 2001.)

5.1.2. II Razdoblje- pretpristupno razdoblje (listopad 2001.- srpanj 2013.)

5.1.3. III Razdoblje- nakon ulaaska u EU (od 1.7.2013.)

5.2. Razine upravljanja i strateškog planiranja

5.2.1. Lokalna -LAU 1 I LAU 2 razina

5.2.2. Županijska-NUTS III razina

5.2.3. Regionalna –NUTS II razina

5.2.4. Nacionalna- NUTS I razina

5.2.5. EU razina

5.3. Provedba strateških dokumenata

5.4. Studija slučaja Koprivničko-križevačka županija

5.4.1. Osobna iskaznica Koprivničko-križevačke županije

5.4.2. Analiza razvoja Koprivničko-križevačke županije

5.4.3. Strateško planiranje i upravljanje razvojem u Koprivničko-križevačkoj županijij

5. 
   
   Download 9,05 Mb.