O upravljanju razvojem teško je govoriti ukoliko ne postoji sustav praćenja provedbe razvojnih dokumenata i ako se ne izvješćuje i ne raspravlja o rezultatima njihove provedbe. Pretpostavka za to je postojanje odgovarajućih indikatora. Kroz istraživanje strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Sloveniji i Poljskoj utvrđeno je da je da su obje zemlje izradile Indikatore za praćenje razvoja. Nositelji projekta izrade nacionalnih indikatora bili su državni zavodi za statistiku. Na svjetskoj razini prepoznatljivi su Svjetski indikatori upravljanja („The Worldwide Governance Indicators“ WGI) i Indikatori održivog upravljanja („Sustainable Governance Indicators“ SGI).
Svjetski indikatori upravljanja (WGI)
Svjetske indikatore upravljanja (WGI) razvila je Svjetska banka koja provodi program dugogodišnjeg i opsežnog istraživanja upravljanja u više od 200 država diljem svijeta. Istraživanje je započelo 1996. godine, a od 2002. rezultati istraživanja se redovito objavljuju svake godine.
Mnogi znanstvenici i političari pokušavaju definirati koncept upravljanja, neke od definicija su jako široke tako da se niti ne mogu smatrati definicijama, druge su vrlo šture, ali još uvijek ne postoji konsenzus oko jedne općeprihvaćene definicije upravljanja.
Uže definicije su često usmjerene na upravljanje u javnom sektoru, kao što je i definicija Svjetske banke. Upravljanje se definira kao: "način na koji vlast u upravljanju ekonomskim i društvenim resursima jedne zemlje ostvaruje razvoj". (World Bank, 1992;3)
Za potrebe istraživanja, a tražeći sredinu između opsežnih i šturih definicija (Kaufmann, 2010;4) upravljanje definira kao: „tradicija i institucije kojima se u zemlji vrši autoritet “što uključuje:
Proces kojim se vlade biraju, prate i mijenjaju
Sposobnost vlade da učinkovito formulira i provodi dobre politike
Poštovanje građana i države prema institucijama koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među institucijama.
Svjetska banka provodi istraživanje za Svjetske indikatore upravljanja na način da se po svakom od tri gore navedena područja utvrđuju po dvije mjere upravljanja što je prikazano u Tablici 2.
Tablica 2. Područja istraživanja za Svjetske indikatore upravljanja
1.
|
Proces kojim se vlade biraju, prate i mijenjaju
|
Glas i odgovornost (Voice and Accountability (VA))
|
Politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma
(Political Stability and Absence
of Violence/Terrorism (PV))
|
2.
|
Sposobnost vlade da učinkovito formulira i provodi dobre politike
|
Učinkovitost vlade (Government Effectiveness (GE))
|
Regulatorna kvaliteta (Regulatory Quality (RQ))
|
3.
|
Poštovanje građana i države prema institucijama koje upravljaju ekonomskim i socijalnim interakcijama među njima.
|
Vladavina prava (Rule of Law (RL))
|
Kontrola korupcije (Control of Corruption (CC))
|
Izvor: Prilagođeno prema Kaufmann (2010)
Kroz Glas i odgovornost stječe se percepcija o tome koliko su građani neke zemlje u mogućnosti birati svoju vladu, kolika je sloboda izražavanja i sloboda medija.
Kroz Političku stabilnost i odsustvo nasilja / terorizma stječe se percepcija vjerojatnosti da će vlada biti destabilizirana i smijenjena neustavno i nasilno.
Kroz Učinkovitost vlade stječe se percepcija kvalitete javnih usluga, kvalitete državnih službi i stupnja njihove neovisnosti od političkih utjecaja, kvaliteta formulacije i provedbe politika, vjerodostojnost i predanost vlade na provedbi politika.
Kroz Regulatornu kvalitetu stječe se percepcija o sposobnosti vlade za formulaciju i implementaciju dobrih politika i propisa koji omogućavaju razvoj privatnog poduzetništva.
Vladavinom prava označava se povjerenje koje građani imaju, posebno po pitanju ispunjenja ugovora, imovinskih prava, povjerenja u policiju i sudove, kao i vjerojatnost kriminala i nasilja.
Kontrola korupcije ispituje u kojoj mjeri se kroz javnu vlast ostvaruje privatna korist, uključujući male i velike oblike korupcije, kao i koliko je država „zarobljenik“ elita i privatnih interesa.
Indikatori nastaju na temelju nekoliko stotina varijabli koje su dobivene iz 32 različita izvora podataka koji prezentiraju percepciju upravljanja dionika iz javnog, gospodarskog i civilnog sektora, a koje možemo grupirati u 4 skupine:
Anketiranje kućanstava i tvrtki: 9 izvora podataka koji uključuju Afrobarometer surveys, Gallup World Poll, and Global Competitiveness Report survey
Komercijalni/poslovni pružatelji informacija: 4 izvora podataka koji uključuju Economist Intelligence Unit, Global Insight, Political Risk Services
Nevladine udruge/civilni sektor: 11 izvora podataka koji uključuju Global Integrity, Freedom House, Reporters Without Borders
Organizacije javnog sektora: 8 izvora podataka uključujući CPIA assessments of World Bank and regional development banks, the EBRD Transition Report, French Ministry of Finance Institutional Profiles Database
Svaki od pojedinih izvora podataka daje nesavršen signal nekog dubljeg pojma upravljanja, te je potrebno izvršiti ekstrakciju signala za što se koristi Analiza modela nevidljive komponente („Analysis of Unobserved Component Models“UCM).
Rezultati istraživanja - indikatori upravljanja koriste se za praćenje i uspoređivanje kvalitete upravljanja u različitim zemljama ili unutar pojedine zemlje tijekom vremena.
Obzirom da se u disertaciji istražuje strateško planiranje i upravljanje u Sloveniji i Poljskoj, te da se uspoređuje s takvim procesima u Hrvatskoj, u nastavku se prikazuju indikatori upravljanja glas i odgovornost, politička stabilnost i odsustvo nasilja/terorizma, učinkovitost vlade, regulatorna kvaliteta, vladavina prava i kontrole korupcije za Sloveniju, Poljsku i Hrvatsku (Slika 9.).
Slika 9. Indikatori učinkovitost upravljanjaza Hrvatsku, Poljsku i Sloveniju (2015)
|
