Living lab model usmjeren na tvrtke („Firm-centred living lab model“) (Slika 5). Prema ovom modelu naglasak se stavlja na razvoj komercijalno uspješnih inovacija baziranih na najnovijim istraživačkim znanjima, na novim aplikacijama ili na kombinaciji „starih“ istraživačkih znanja i/ili znanja korisnika. Vlasnik inovacijskog procesa je tvrtka ili skupina tvrtki. U ovom modelu korisnici su davatelji informacija, ali i sudjeluju u kreiranju inovacija na način da zajedno sa stručnjacima za istraživanje i razvoj sudjeluju u razvoju novih proizvoda ili usluga. Radi se o modelu u kojem se stupanj uključenosti korisnika može označiti kao dizajn s korisnicima. Korisnici sudjeluju i u ranim fazama inovacijskog procesa, pa znanje korisnika može biti jednako važno kao i istraživačko znanje. Glavni cilj inovacijskih aktivnosti je proizvodnja proizvoda i usluge relevantne za tvrtke i njihove klijente. Inicijatori procesa inovacija su poduzeća, sveučilišta i tijela javne vlasti, a vrste inovacija su komercijalno iskoristive inovacije i to tehnološke i socijalne, inovacije u javnom sektoru, te postupne i radikalne inovacije.
Slika 5. Living Lab model usmjeren na tvrtke
Izvor: Arnkil i ostali (2010)
U ovom modelu usluga javnih tijela trebala bi se usmjeriti na podržavanje inovacija kroz stvaranje okruženja otvorenog za inovacije (korištenjem koncepta living lab) i podržavanje glavnih aktera u tom okruženju kao što su firme i istraživačke organizacije. Očekuje se i da javna tijela promoviraju ovaj model i podižu svijest tvrtkama, posebno malim i srednjim poduzećima o LL inovacijskom okruženju i kako oni mogu koristiti ovo okruženje i korisnike za svoje razvojne aktivnosti. Javna tijela se trebaju uključiti i u financiranje LL, te razvijati metode i alate za podršku ovom modelu.
Living lab model usmjeren na javni sektor („Public- sector-centred living lab model“) (Slika 6.). Ovaj model je usmjeren na razvoj inovacija u javnom sektoru, a središte pozornosti se usmjerava na poboljšanje javnih službi i usluga koje pružaju. Vlasnik inovacijskog procesa je javna služba ili grupa javnih službi, a cilj inovacijskih aktivnosti je razvoj javnih službi i bolje usluga za njihove klijente, odnosno za stanovništvo. Pri tome je jako važno da javne službe izgrade sustav dobivanja povratnih informacija od svojih klijenata. U ovom modelu korisnici sudjeluju u kreiranju inovacija u javnom sektoru, zajedno sa stručnjacima iz javnog sektora, pa se isti može opisati kao dizajn s korisnicima. Glavni cilj inovacijskih aktivnosti je proizvodnja proizvoda i usluga relevantnih za javnu vlast i korisnike javnih usluga.
Javna tijela u ovom modelu imaju zadaću podržavati razvoj javnih usluga putem LL i korisnički orijentiranih razvojnih metoda kroz poticanje uključivanja građana u razvojne aktivnosti javnih organizacija. To podrazumijeva prikupljanje i sustavno korištenje informacija o potrebama građana i iskustva koje se odnose na funkcioniranje javnog sektora, promociju i korištenje ovog modela u javnom sektoru, podržavanje razvoja LL i glavnih dionika u tim okruženjima kao što su javne organizacije, građani, tvrtke i istraživačke organizacije. Jedna od zadaća javnih tijela je i financiranje projekata istraživanja i razvoja vezanih uz ovaj model.
Slika 6. Living Lab model usmjeren na javni sektor
Izvor:Arnkil i ostali (2010)
Za učinkovitije upravljanje važno je primijeniti ovaj Quadruple Helix model, jer je nužno kroz razvoj inovacija poboljšati funkcioniranje cijelog javnog sektora, te potaknuti ostale dionike na davanje doprinosa dobrom upravljanju. Građani, civilni sektor, tvrtke i akademska zajednica potaknuti proaktivnošću i inovativnošću javnog sektora mogu povećati učinkovitost upravljanja u svojim područjima.
Living lab model usmjeren na građane („Citizen-centred model“) (Slika 7.). Ovaj je model usmjeren na razvoj inovacija koje su relevantne za stanovništvo, odnosno za razvoj zajednice. Vlasnik inovacijskog procesa je stanovnik-građanin ili grupa stanovnika. U ovom modelu korisnici imaju najvažniju ulogu u inovativnom procesu i njihova uključenost se može okarakterizirati kao dizajn inovacija od strane korisnika. Novi proizvodi i nove usluge razvijaju se od strane njihovih korisnika s ciljem stvaranja inovativnih odnosa s društvom ili zajednicom.
Uloga tvrtki, javne uprave i sveučilišta je pomagati stanovništvu razvijati inovacije. Zajednica ili društvo ima glavnu ulogu u pokretanju inovacija za svoju korist. Glavni cilj inovacijskih aktivnosti je proizvodnja proizvoda i usluge relevantnih za građane. Radi se o modelu odozdo prema gore i najtežim procesom inovacija za upravljanje sa stajališta javnih vlasti.
Slika 7. Model usmjeren na građane
Izvor: Arnkil i ostali (2010)
U modelu usmjerenom na građane javna tijela trebaju promicati osnaživanje građana kako bi ih se poduprlo u njihovim inovacijskim aktivnostima i osigurati alate i vještine koje su potrebne građanima da razvijaju svoje inovacijske aktivnosti. Važno je da javna tijela ponude građanima dijalog i sudjelovanje u donošenju odluka i podrže sustavno prikupljanje i korištenje informacija o potpori građana.
Važno je istaknuti da se navedeni modeli kao i primjeri njihova korištenja ne mogu jednostavno preslikavati, nego da svaki lokalitet ili regija trebaju analizirati svoje okruženje i utvrditi eventualno postojanje nekog od modela, kao i potencijale za njihov razvoj. Da bi se to ostvarilo potrebno je pokrenuti proces suradnje i učenja.
U posljednje se vrijeme u literaturi se spominje i upetostručeni Quintuple Helixmodel. Taj se model temelji na Triple Helix i Quadruple Helix modelu, gdje se kao peti Helix dodaje "prirodno okruženje". "U Quintuple Helix modelu okoliš ili prirodno okruženje predstavljaju petu spiralu" (Carayannis i Campbell, 2010;61.): "Quintuple Helix može biti predložen kao okvir za transdisciplinarnu (interdisciplinarnu) analizu održivog razvoja i socijalne ekologije" (Carayannis i Campbell, 2010; 62).
3. Upravljanje razvojem i strateško planiranje razvoja u EU
3.1. Principi upravljanja i strateškog planiranja razvojem u EU
3.1.1. Bijela knjiga upravljanja
3.1.2. Strateško planiranje razvoja u Europskoj uniji
3.2. Strateško planiranje u Sloveniji
3.2.1. Strateško planiranje u Sloveniji do ulaska u EU
3.2.2. Strateško planiranje za plansko i financijsko razdoblje 2007.-2013.
3.2.3. Strateško planiranje za plansko i financijsko razdoblje 2014.-2020.
3.3. Strateško planiranje u Poljskoj
3.3.1. Razdoblje prelaska iz socijalističke u tržišnu ekonomiju i proces ulaska u EU od 1989.- 2004.
3.3.2. Razdoblje od ulaska u EU do kraja važećeg planskog i financijskog razdoblja EU 2004.-2006.
3.3.3. Plansko i financijsko razdoblja EU 2007.-2013.
3.3.4. Plansko i financijsko razdoblja EU 2014.-2020.
| 