4.3. SVETAC I HRID KAMIK
Svetac je pučinski otok koji se nalazi nepunih 14 nautičkih milja udaljen od jugoistočnog rta Stupišće na Visu. Hrid Kamik udaljena je par stotina metara od jugozapadnog rta Sveca. Okolni akvatorij iznimno je strm i dubok i oduvijek je bio dobro ribolovno područje. Carstvo je to gofova, palamida i druge pelagijske ribe, a nisu rijetki ni morski psi, od kojih je najčešći modrulj poglavito u južnom dijelu akvatorija.
Velika prozirnost mora u podmorju Sveca lako zavarava tako da o tome stalno treba voditi računa. Kao i svaki drugi pučinski otok i Svetac ima dane s ribom i dane bez ribe, ako zanemarimo pelagijske ribe koje su stalno prisutne u njegovom akvatoriju. Kako se smjenjuju plime i oseke, tako se pridnena bijela riba približava obali, pa potom povlači u dublje predjele.
Plići dio podmorja nalazi se uzduž istočne strane otoka i okrenut je prema otoku Visu i Biševu. Dno je tu na nekim područjima čak blago položeno i prati isturene rtove, izvan kojih se to isto plitko dno nastavlja podvodnim zidovima. Kada su dani tijekom kojih je riba bliže obali šargi, picevi, fratri i po koja kirnja zadržavaju se iznad zidova, često mijenjajući svoje pozicije u brojnim procjepima i manjim pećinama. Uz rtove se nerijetko s jedne strane nalazi strmina koja se spušta petnaestak i više metara. Na toj dubini mnoštvo je odvaljenih kamenih gromada oko kojih se tijekom čitavog dana mogu sresti lijepi primjerci šarga, a tijekom kasnijih poslijepodnevnih sati i kavale. Česte su tu i murine te po neka kapitalna tabinja čija težina premašuje i dva kilograma.
Ribe se na ovim dijelovima ne zadržavaju po rupama, tako da treba pucati prilikom prvog zarona, jer već pri slijedećem ribe više nećemo naći na istoj poziciji. Kada se uoči grupa šargi da se vrti na određenom području korisno je taktikom sporih podrona pregledavati detaljno rubove stijena. Često se uz neki kamen priljubi kirnja koja se u ovom akvatoriju često susreće u blizini šargi. Treba se ponašati ka da je niste primijetili i pucati s veće udaljenosti jer je dno isprepleteno uskim labirintima u kojima je gotovo nemoguće pronaći ribu kada se u njih zavuče. Škarpine su na ovome dijelu rijetke na terenima plićim od tridesetak metara. Tako nije možda bilo oduvijek, ali danas je situacija takva. Nešto pliće škarpine prilaze na poziciji sjeveroistočnog rta Sveca. No na tom dijelu je korisnije isplivati sa snažnom morskom strujom u smjeru Visa i na udaljenosti pedesetak metara od obale kada je more bistro promatrati velike kamene gromade koje se uzdižu sa dna. Ponekad, ako imate sreće među njima se može primijetiti veliku kirnju okrenutu prema površini. Preporučljiva je taktika podrona, ali dalje od nje. Tada se koristeći zaklone velikih stijena na dnu treba pokušati približiti na domet. Na ovome području treba velike kirnje ciljati isključivo u glavu i pripremiti se za brz izron samo lagano popuštajući konop sa koloturnika. Oko stijena na dubinama do 20 metara nema adekvatnih zaklona za veliku kirnju, tako da pogođena redovito hitro bježi prema većoj dubini. Tamo su rupe vrlo nezgodne, te treba mnogo sreće, kondicije i strpljenja da s tog područja gdje su dubine od 25 do 35 metara izvučete pogođenu i zaglavljenu kirnju.
Podmorje u smjeru juga je nešto manje zahtjevno jer se na tome području nalazi nekoliko plićih uvalica sa mnoštvom odvaljenih stijena koje se godinama s otočnih litica odronjavaju u more. U periodima plime i kada je mlad mjesec ove plićake ožive jata salpi, velike ušate, picevi i po neki šarag. Ponekad se u ranijim jutarnjim satima u njima može iznenaditi i škarpinu koja se privukla tijekom noći te se još nije povukla. U svim tim manjim uvalama treba pokušati raditi plitku čeku u poziciji paralelno s crtom obale.
Na jugoistočnom dijelu Sveca prepoznatljiva je hrid u obliku stošca u blizini obale. Između hridi i otoka mnoštvo je odvaljenih velikih stijena među kojima se može pronaći šarga. Tijekom ljeta odrasli primjerci se povuku dublje, na poziciju južno od hridi. No podvodni ribolov na ovome području i dubini od 8 do 15 metara izuzetno je atraktivan. Pod obalom su prave kamene gromade pod kojima se često nalazi tabinje pristojnih veličina, ali ipak manje od onih sa istočnih obala Sveca.
Uži i plitak prolaz između već spomenute hridi koja viri iz mora i rta Zlatna Glava blago se spušta prema jugu. Ova velika podmorska platforma uvijek privlači jata ušata i manjih salpi, čest je pic, a iz dubine nekada dolazi i komarča. Upravo tu u rano ljeto 2000. Dragan Mazić, podvodni ribolovac iz Splita imao je bliski susret s morskim psom. Bio je na čeki prema obali, kada su iz dubine ispred njega doletjele dvije komarče koje su se uvukle pod kamenje uz obalu. On se polako privukao, ustrijelio veću, a manja je strelovito pobjegla uz otok. Još s komarčom na strijeli okrenuo se prema jugu i iznad tog prolaza ugledao siluetu morskog psa . Sve se odigralo vrlo brzo, dok sam za manje od minute stigao pneumatskim čamcem do kolege koji mi je mahao, morski pas je već bio nestao u plavetnilu.
Od ove pozicije, rta Zlatna Glava prateći južnu obalu Sveca sve do visoke litice u ravni s kojom se par stotina metara prema zapadu nalazi veća hrid Kamik dobro se lovi šarag, kantar i škarpina. No uz obalu nema ribe. Potrebno se izvući i roniti na dubinama iznad 25 metara.
Pliće područje zapadno od rta Križice je uglavnom pusto i osim trlja kamenjarki i nekog cipla srednjih dimenzija druge ribe tu nema.
Sjevernu obalu otoka Sveca formiraju strmi zidovi kojima se na nekim pozicijama obala ruši do dubina od šezdesetak metara. Riba se po ovim podvodnim zidovima teško lovi, a tijekom ljetnih mjeseci najčešće nije ni prisutna u značajnijim količinama. Teško je pronaći zaklone za čeku, a na nekim rijetkim pozicijama gdje takav zaklon postoji vrlo brzo na čeku doći veliki pic koji će redovito biti teži od pola kilograma. Treba ciljati s lašticima postavljenima na drugi zarez jer bistro more i pogled prema plavetnilu zavarava, tako da je riba redovito dalje nego što mislimo. Ali kada je privučemo utvrdi se da je i veća nego što smo mislili. Zbog toga na ovome području treba ciljati i pica koji ne izgleda veći od dvadesetak dkg. Kada ga privučemo ugodno se iznenaditi jer je uvijek dvostruko teži.
Na sredini sjeverne obale Sveca, zapadno od rta Trepina nalazi se jedna veća zavala. Obalu i tu formiraju strmi zidovi, ali u podmorju redovito završavaju na dubinama do tridesetak metara, a na jednom dijelu na svega dvadesetak metara. Po dnu se vide odvaljene kamene gromade. Ovo područje je dobro za lov na fratre tehnikom podrona i dubokog kopanja kada se nerijetko može naići i na škarpine srednjih veličina. U obali se često za maestrala sakriju veliki picevi i po neka veća salpa samica. U dubljim procjepima u zidu ima tabinja. Malo dalje od obale na dubinama od 25 do 30 metara može se uspješno na duboku čeku loviti zubace. I ovdje mi je poznat susret jednog splitskog podvodnog ribolovca s morskim psom sredinom sedamdesetih godina. No taj susret je prema priči njegovog kolege bio vrlo neugodan i rezultirao je situacijom šoka. Podvodni ribolovac je u podronu pogodio velikog zubaca koji je zapeo pod kamenom na dnu. Prilikom drugog zarona u neposrednoj blizini zubaca vrtio se veliki morski pas. Na dnu se ostavila i puška i pogođeni zubatac, a prava je sreća što je podvodni ribolovac i u stanju potpunog šoka uspio izroniti, kada ga je kolega izbezumljenog podigao u čamac.
Preostali dio sjeverne obale Sveca prilično je izlovljen jer se ovdje često bacaju mreže, sve do rta Šijabod. Podmorje djeluje i tu atraktivno, no uvijek kada sam ronio na tome području šargere i procjepi su bili prazni, a ribe za čeku također nije bilo. Na ovome području se za sat vremena ronjenja može vidjeti manje ribe nego za desetak minuta na jugoistočnim i južnim dijelovima otoka.
Hrid Kamik nalazi se par stotina metara zapadno od otoka Sveca. Na nekim dijelovima oko nje nije uopće moguće sidrenje zbog velikih dubina. Pedesetak metara jugoistočnog dijela hridi omeđuje jedna plića podmorska ploča. Na njoj je moguće sidrenje pneumatskog čamca, ali ne spuštanjem sidra, nego treba zaroniti i sidro točno postaviti u jedan od par procjepa. Bacanje sidra iz čamca ravno je ruskom ruletu, jer dok se snađete čamac valovi mogu baciti na oštre hridi u neposrednoj blizini.
Oko Kamika nema male ribe, ali nema ni pozicija za podvodni ribolov na dubinama sve do 30 metara. Podmorje se prema modrom bezdanu spušta stepenastim zidovima, na kojima se riba susreće tek dublje od 26 metara. Na nekim pozicijama je ni na tim dubinama nema. Kada se promatra niz zidove vide se najčešće fratri i šargi.
Oko hridi se može naići na gofove, češće u jatu nego samce, a ronioci koji češće rone na ovom području me uvjeravaju da prilikom plivanja oko hridi u plavetnilu ponekad primijete i sjenu tune. Hrid Kamik je pozicija na kojoj ulov rijetko odgovara uloženom trudu podvodnog ribolovca, no magično privlači da je posjetite, barem jednom u životu.
|
