4.4. LASTOVSKI AKVATORIJ
Lastovski je arhipelag jedna od najpoželjenih destinacija svih vrsta ribolovaca, bez obzira radi li se o profesionalnim ribičima, ribičima dopuncima ili sportskim ribolovcima. Pedesetak otoka, otočića i hridi okružuje mnoštvo pličina u čijoj se neposrednoj dubini nalaze pravi morski ponori koji sežu u dubine iznad 100 metara. Lastovski arhipelag predstaviti ćemo kroz četiri velike ribolovne zone:
Zapadni dio Lastova od Kopišta preko Mrčare do Prežbe
Južne, istočne i sjeverne obale Lastova
Lastovnjaci
Vrhovnjaci
Svako od ovih područja specifično je sa aspekta živopisnosti podmorja. Iako se u sve četiri zone može uloviti slične vrste riba, ipak se na nekim područjima lakše nalaze i love jedne, a na drugima druge vrste riba. I dubine na kojima se riba zadržava osciliraju, tako da postoje plitki tereni za podvodne ribolovce početnike, ali postoje i vrlo zahtjevni tereni na kojima se podvodnim ribolovom bave samo oni vrhunski pripremljeni. Na tim područjima i danas su mogući ulovi kapitalnih riba za koje prosječni sportski ribolovac ne bi vjerovao da više postoje u Jadranu.
Prije prvog odlaska na ronjenje u lastovski akvatorij potrebno je upamtiti još jednu stvar. More je na ovome području izuzetne prozirnosti, tako da na većini pozicija dubina zavarava, te se redovito radi o većoj dubini nego što se roniocu učini. Izazov, velike dubine i mogućnost ulova kapitalnih riba vremenom su lastovski akvatorij učinili pravim stratištem podvodnih ribolovaca. Još u vrijeme Jugoslavije kada je u čitavom lastovskom akvatoriju lokalna dozvola za podvodni ribolov puškom vrijedila samo za otok Kopište, na krajnjem zapadu arhipelaga i najsjeverniji otočić Tajan, nesreće su bile. Bilo je slučajeva klasičnih utapanja uzrokovanih hipoksijom, zaglavljivanjem u podmorskim pećinama, zapinjanjem o stijene i sl. Zbog svega toga prije odlaska u ribolov u ovaj arhipelag treba se dobro psihofizički pripremiti i upoznati teren koji je po mnogo čemu specifičan. Krenimo dakle sa upoznavanjem lastovskog arhipelaga iz smjera zapada.
4.4.1.1. Zona od Kopišta, preko Mrčara do Prežbe
Kada se ovome akvatoriju približava iz smjera Visa ili Vele Luke na otoku Korčuli zapadno od otoka Lastova uočava Kopište, koje se u dužinu prostire više od tri kilometra. Najviši vrh Kopišta je na 93 metra nadmorske visine, pa se već po tome može naslutiti da je Kopište okruženo uglavnom plićim priobalnim pojasom. Sjeverno od njega na manje od pola milje udaljenosti nalazi se maleni otočić Podkopište. U blizini Kopišta su i široka pličina Kaleb s prosječnom dubinom 3 - 4 metra, te hrid Bijelac na zapadu i hrid Crnac na istoku od Kopišta. Na ovome području prevladava kamenito dno prošarano rjeđim pješčanim oazama, te koraljima na većim dubinama. Južni dijelovi akvatorija strmije se ruše prema dubini, tako da se u blizini spomenute pličine Kaleb podmorski zidovi strmo ruše do dubina od 130 i više metara.
Hrid Bijelac okružena je dubokim morem, s izraženim morskim strujama, a podvodnim ribolovcima koji se odvaže ovdje zaroniti preporučuje se da obavezno imaju barkarjola u brodu jer je sidrenje oko hridi rizično. Preporučljive tehnike podvodnog ribolova su kombinacija površinskog šuljanja sa podronima. Uz litice hridi susreću se veliki picevi, bliže površini, jata velikih salpi na par metara dubine, te dublje po zidovima veliki fratri i grupe šaraga. Isplivavanjem od otoka pružaju se izgledne šanse za čeku u modro. Na ovome području često dolazi gof, i to redovito većih dimenzija tako da treba biti psihički pripremljen i sa snažnom podvodnom puškom. Istočno od hridi Bijelac na nekih tristotinjak metara udaljenosti nalazi se podmorski brak čiji je vrh na dvadesetak metara dubine. Ovo je dobra pozicija za čeku na zubaca, te ranojutarnju čeku na veliku kirnju koja se redovito u lovu na manju ribu podiže sa velikih dubina.
Pličina Kaleb, koja se nalazi južno od Kopišta privući će neiskusne ronioce zbog prihvatljive dubine koja na pojedinim dijelovima iznosi svega 3 - 4 metra. No najčešće će na toj poziciji samo potrošiti vrijeme. Pridnena riba se na ovoj pličini ne zadržava, a veće ribe se zadržavaju bliže južnom rtu obližnjeg Kopišta. Tu se redovito susreću zubaci, šargi, kirnje, škarpine, picevi i kantari. Plići teren na južnom rtu Kopišta izlazi dvjestotinjak metara na pučinu. Polučeka i čeka i u smjeru istoka i zapada može donijeti trofej upornim ribolovcima. Dalje je jugoistočna obala Kopišta uglavnom kamenita, tu i tamo s manjim pješčano ljušturastim oazama. Na ovome dijelu se rano ujutro susreće velika komarča, a tijekom dana tu se stalno zadržavaju veća jata salpi i picevi. Na pozicijama iznad dvadesetak metara dubine moguć je ulov kapitalnih trlja koje su pojedinačnom težinom blizu jednom kilogramu. Oko najistočnijeg rta Lasice teren je nešto manje atraktivan, a kvalitetna riba se zadržava na većoj dubini. Sa sjeverne strane Kopišta atraktivan je prolaz između otočića Podkopište i Kopišta. U ovome području uvijek su snažne morske struje koje tijekom dana mijenjaju smjer. Naravno treba uvijek odabrati smjer kretanja niz struju. Ukoliko se isto poklopi i sa suncem iza leđa treba pronaći kakvo zgodno mjesto za čeku. U ovome prolazu maksimalna dubine su dvadesetak metara tako da teren nije previše zahtjevan. Susreću se ovdje jata gofova koja se kreću u smjeru sjeveroistoka, te komarče i veće ovčice koje u pješčanim oazama kopaju školjke.
Podkopište je dvjestotinjak metara dug otočić oko koga prevladava kamenito podmorje. Mnoštvo je ovdje podvodnih rupa i grebena u kojima se može susresti osim velike kirnje i kapitalnog ugora ili murinu na koju se vjerojatno zbog njene veličine i snage nećete tako lako odlučiti pucati.
Sjeverozapadna obala Kopišta sastoji se od nekoliko malih uvalica. More je ovdje plitko, a riba se uglavnom zadržava u jatima. Česta je tu vrana, smokva, škarpina, kantar, pic, salpa, a u drugom dijelu ljeta susreću se i veća jata cipala. Zapadno od Kopišta u smjeru Mrčare jednu milju daleko nalazi se hrid Crnac. Oko nje postoji plići uzobalni pojas u koji često dolazi škarpina, kirnja i zubatac. Preporučljive su tehnike traženja ribe po rupama s kombinacijom čeke i šuljanja u ranijim jutarnjim i kasnijim poslijepodnevnim satima.
Dalje u smjeru Mrčare postoji nekoliko podmorskih brakova koji se lako nalaze pomoću eho sondera, dubine kojih se kreću između desetak i dvadesetak metara. Ovim se brakovima ima smisla posebno posvetiti jer je na tome području moguć ulov svakovrsne ribe, što je karakteristika i zapadne obale otoka Mrčare. Hridinasto podmorje strmo se ruši na zapadnom dijelu otoka, a plića područja su na rtovima. Rtovi su dobre pozicije za čeke na zubace i gofove. Istočna obala Mrčare plitka je i nije bogata ribom kao ranije spomenute pozicije, ali tamo se nalazi izvrstan restoran s pristaništem, a moguće je rezervirati i smještaj u robinzonskim kućicama. Na sredini istočne obale Mrčare nalazi se betonski pristan. Dubina mora uz pristan je veća od pet metara što omogućava pristajanje većine brodica. Mrčara je danas omiljeno svratište brojnih nautičara.
Prežba, koja je spojena s Lastovom mostom Pasadur, svojim podmorjem slična je Mrčari. Posebno je za ribolov interesantan njen sjeverni dio. Jedna veća uvala sa istočne strane je obrubljena nizom podmorskih hridi i manjim otočićem, te nešto većim, Maslovnjak Veli. Na ovome području dobre su pozicije za lov Fratri i Šargi, a na rtovima treba tražiti pozicije gdje se podmorski zidovi strmo ruše. Tamo su skrovišta kavali i kirnji. Uzobalni dio karakterizira relativno plitko more, tako da je na ovome području moguće prakticirati gotovo sve načine podvodnog ribolova. Na sjeverozapadnim dijelovima može se naići na zubace koji se drže nešto dublje, nego na drugim pozicijama po Lastovu, ali su manje plahi i lakše dolaze na čeku.
Tijekom proljeća na ovome području učestao je susret sa licom strijelom, a na par dubljih pozicija od tridesetak metara moguće je susret sa većom kirnjom. Rijetki uski kameni procjepi koji se nalaze uz samo dno na pojedinim pozicijama i danas kriju po neku kirnju. Osim te ribe u od veljače do svibnja dobro se u ovome području love i fratri tijekom dana, te u travnju i svibnju u ranijim jutarnjim satima kantari. Vanjsko područje luke Ubli dobro je lovište hobotnica. U zimskom periodu odlična pozicija za lov lubina je potez od novoga mula prema hotelu Solitudo u smjeru sjevera. S vanjske strane rta Cuf nekoliko je dobrih pozicija za zubace i šarge, a u drugom dijelu jeseni tu se zadržavaju i škarpine.
Južno od Prežbe nalaze se dva veća otočića, Vlašnik i Bratin. Bliži Vlašnik je i danas dobro lovište. Posebno na području zapadnog rta. Kamenito dno s mnoštvom procjepa nudi dobre pozicije za lov šarga, pica i fratra. U kasnijim poslijepodnevnim satima iz dubljega prilaze kavale samice, a komarče i zubaci se na ovome području zadržavaju veći dio dana. Posebno skrećemo pažnju na područje između najsjevernijeg rta Vlašnika gdje se približava Mrčari. Na ovome području dno pada relativno blago do dubine tridesetak metara. Naizmjenično je prekriveno posidonijom u kojoj je mnoštvo većih i manjih stijena. Na ovome području tijekom čitavog dana se zadržava riba. Preporučljive tehnike su duboko šuljanje i polučeke u blizini većih kamenja. Riba prilazi iz posidonije, iznenada se pojavljuje i hitro nestaje ukoliko su vam pokreti neodmjereni. Česte su vrane, drozdovi, šargi, velike trlje blatarice i trlje kamenjarke, kantari i druga kvalitetna riba. Južni dijelovi Vlašnika u smjeru obližnjeg otočića Bratina nude dobre pozicije za lov fratra i šarga.
Otok Bratin konfiguracijom podmorja ostavlja dojam dobrog lovišta. Prvi dojam vara. Tome je tako zbog činjenice da se oko ovoga otoka oduvijek često lovi. Buka motora, mnoštvo ronioca u sezoni, te trenažna ronjenja autonomnih ronilaca ribu su u akvatoriju Bratina potjerali prema pozicijama od pedesetak i više metara. Zapadna obala Bratina ipak je dobra pozicija za čeku na velike palamide u modro u kasno ljeto, a u jesen se na ovome području može lako susresti i sa velikim gofom. Ovi predatori su na toj poziciji kapitalnih dimenzija, tako da treba voditi računa o snažnim i dugim podvodnim puškama, opremljenim koloturnicima sa dovoljno čvrstim konopom.
4.4.1.2. Jugozapadni dio Lastova od mjesta Ubli do rta Veljeg mora
Kada se krene iz luke Ubli oko rta Cuf jugozapadnom obalom Lastova konfiguracija podmorja je bitno drugačija od zapadnih dijelova lastovskog arhipelaga. Na ovome području dno se strmije obrušava prema dubini. Sukladno tome i staništa ribe su na drugačijim pozicijama. Na ovome terenu šarge treba tražiti u kosim procjepima u liticama. Ovi procjepi najčešće imaju nekoliko ulaza koji su povezani labirintom u stijeni.
Preporučljiva je tehnika mrtvog pada uz oprezno praćenje ulaznih koridora u ove procjepe. Šargi najčešće vire iz njih, međutim kada se krene prema njima, strelovito nestaju u dubokim rupama. Kada pri mrtvom padu uočite šarga koji Vas promatra korisno je spustiti se na dublju poziciju od te i praviti se da tu nešto promatrate. Radoznalost će šarga navesti da glavom izviri iz svog skrovišta. Podvodnu pušku trebate oprezno položiti uz liticu i poravnati je s ciljem. Okidanje treba biti momentalno i brzo, a pogođenog šarga se momentalno izvlači. Ako je operacija kvalitetno izvedena vrlo vjerojatno će prilikom slijedećeg urona na istu poziciju doći drugi znatiželjni šarag. Ukoliko ste ribu promašili ili samo ranili, na taj procjep možete zaboraviti.
Na ovome području je korisno i detaljno pretražiti unutrašnje dijelove blagih otočnih rtova. Tu su redovito dubine nešto manje, do petnaestak metara, a pod razbacanim stijenama često ćete naići na škarpinu. Doduše ne kapitalnih dimenzija, ali strpljenje i detaljnost u pretraživanju osigurati će Vam par primjeraka težih od pola kilograma. U prvom dijelu ljeta zadržavaju se na pozicijama od dvadesetak metara dubine, a u jesen zalaze i unutar desetak metara dubine.
Posebno skrećemo pažnju na pličinu koja se nalazi u unutrašnjem dijelu uvale Duboka. Na nautičkoj karti nije precizno označena, ali za lijepa vremena ćete je lako locirati pomoću sondera. Dubina je tu nekih 6 - 7 metara. Na pličini se tijekom čitavoga dana zadržava riba u prolazu, ali posebno je dobro vrijeme za ribolov tijekom kasnijih poslijepodnevnih sati. Tada se u njenoj blizini zadržavaju veći predatori, gof, lica i zubatac. Pitanje je samo vaše tehničke pripremljenosti hoće li vam se pokazati i doći na čeku.
Na rtu zapadno od Rta Veljeg mora nalazi se pličina Permuravica. No u njenoj blizini riba je dosta plaha, tako da će dulje zadržavanje na ovoj poziciji predstavljati uglavnom gubitak vremena.
Rt Veljeg mora izuzetna je ribolovna pozicija, ali ona ne radi uvijek. Ukoliko u prvih desetak zarona niste primijetili nekog većeg šarga, pronašli škarpinu ili primijetili sjenu kirnje koja zamiče prema dubini, taj dan riba nije došla. U blizini rta Veljeg mora dno se lomi do dubine iznad 100 metara. U labirintima dna na većim dubinama još uvijek staništa ima veliki broj kapitalnih kirnji. Kada će neka od njih krenuti u ranojutarnji lov prema plićim predjelima teško je procijeniti. No kada se događaji poklope na ovoj poziciji ćete, kao i autor, imati priliku da ostvarite ulov svog života, u priči koja slijedi.
|
