|
Podvodni ribolov na jadranu
|
| bet | 18/18 | | Sana | 23.09.2020 | | Hajmi | 0,81 Mb. | | #11562 |
4.11. AKVATORIJ OTOKA RABA
Sjeverniji jadranski akvatorij specifičan je po mnogo čemu u odnosu na područje srednje i južne Dalmacije. Ribe se u ovome akvatoriju nešto drugačije ponašaju, uspješnije su drugačije tehnike lova, i u pravilu treba loviti na dubljim pozicijama. No na tim, dubljim pozicijama, određene vrste (škarpine, ugori, vrane i dr.) redovito su veće, nerijetko pravi kapitalci. Zašto je tome tako mnoštvo je uzroka. Od drugačije konfiguracije dna, drugačijeg rasporeda flore i faune u podmorskom hranidbenom lancu, ali i zbog gušćeg pomorskog prometa koji pogotovo u ljetnim mjesecima bukom i vibracijama ribu primorava da se zadržava na većim dubinama.
Upravo zbog specifičnosti ovoga akvatorija predstaviti ćemo i jedan njegov dio. Mlađim i još nedovoljno iskusnim, ali fizički dobro pripremljenim podvodnim ribolovcima on bi trebao biti odredište na kome će prikupljati iskustvo prije nego se odluče za ribolov u akvatoriju Lastova, Palagruže, Visa, po pučinskim hridima i na drugim zahtjevnijim terenima.
4.11.1. Otok Rab
Otok Rab specifičan je za podvodni ribolov zbog činjenice da se u njegovom akvatoriju mogu susresti gotovo sve različite konfiguracije obale i dna Jadrana. Što se tiče preporučljivih lovnih dubina i tu se može konstatirati da Rab nudi terene na kojima se može loviti šuljanjem na dubini od dvadesetak centimetara, do lova u poniranju niz strme podmorske zidove i litice. No zbog gustog pomorskog prometa u ovome akvatoriju tijekom srpnja i kolovoza preporuka je da se ti mjeseci izbjegavaju. Rizici nalijetanja glisera na ronioca usprkos bovi su visoki, a i riba je u tome periodu nervozna i drži se na većim dubinama. Podmorje Raba ćemo predstaviti kroz tri zone koje su vrlo različite po konfiguraciji dna i načinima ribolova pojedinih vrsta riba: sjeverna, strmija, obala Raba, pretežno pješčani sjeverozapadni dio otoka i kameniti jugozapadni dio.
4.11.2. Sjeveroistočna obala otoka Raba
Kada na nautičkoj karti promatrate ovaj dio otoka stječe se dojam da se radi o negostoljubivom podmorju koje se strmo ruši u morsku dubinu. Takav dojam na nekim dijelovima je točan, no na većem dijelu ove zone postoji mnoštvo podmorskih odrona koji svojom konfiguracijom ublažavaju kut poniranja podmorja, te predstavljaju dobra zakloništa za različite vrste riba. Dio od rta Glavina, koji predstavlja sjeveroistočnu granicu otoka, pa do početka rta Mag koji se pruža u smjeru sjeverozapada preporučljivo je preskočiti. Ribe je na ovome dijelu malo, te je uglavnom u prolazu. Spomenuti rt Mag i hridi koje se pružaju na njegovom vrhu svojom konfiguracijom, oblikom i ponašanjem riba na ovome dijelu akvatorija više nalikuju nekim dijelovima južnog Jadrana. Susreće se ovdje čak i kirnju koja nije toliko česta u sjevernom Jadranu, a u procjepima se zadržavaju šargi i kavale. Na pozicijama okrenutim prema sjeverozapadu moguć je lov zubaca na čeku, a na unutrašnjim, dubljim pragovima u uvali Mag moguć je ulov velikih ugora. U ovu uvalu u ranu jesen zalaze i jata velikih salpi (pojedinačne težine preko 1 kilograma), te se zadržavaju po obraslim usjecima na hranjenju. Na ovome području je velike salpe tehnikom šuljanja daleko lakše loviti nego je to slučaj u akvatoriju srednjeg Jadrana. Specifičnost su i veliki ugori koji se razmjerno svojoj težini zadržavaju u rupama dosta pliće, negoli je to slučaj na srednjem i južnom Jadranu. Ugori se i drugačije ponašaju. Na prvi prilaz podvodnog ribolovca lagano se uvlače u svoju rupu, no nakon toga će znatiželjno izvirivati i čitavo vrijeme predstavljati izgledan cilj. Treba napomenuti još nešto. Često je ugorima u ovome akvatoriju glava neproporcionalno manja u odnosu na ukupnu veličinu i težinu. Zbog toga nemojte žuriti sa hicem. Prvo pažljivo procijenite moguću težinu ugora, a nakon toga pucajte podvodnom puškom primjerene snage. Preporučljivo je da se za lov na ugora u ovome akvatoriju koriste kraće laštikače, sa debljim lašticima i strijelama na koje se postavljaju osti. Pucati treba iz blizine u glavu, tako da osti uđu duboko. Puške na komprimirani zrak nisu preporučljive, jer, kako smo istakli, glava ugora u ovome akvatoriju je manja u odnosu na ukupnu veličinu ribe. Udarac komprimirke rezultira većom ranom, koja je pretpostavka da se pogođeni ugor uslijed snažnih trzaja oslobodi i skine sa ostiju.
Dalje u smjeru zapada od uvale Mag treba obratiti pažnju na pozicije gdje se dno stepenasto spušta. Lako ih je prepoznati jer se na tim pozicijama odmah uoči po neka riba, najčešće vrana i fratar. Kada locirate takvu poziciju potrebno se malo povući i iz daljine određeno vrijeme promatrati što se dešava u njenom okruženju. Na rubnim, graničnim, dijelovima pozicije preporučljivo je napraviti nekoliko kraćih čeka da biste primijetili iz kojih smjerova se pojavljuju zubaci, koji su tu redovita pojava. Radi se obično o manjim primjercima, pojedinačne težine od 500 grama, do preko 1 kilograma, ali se relativno lako love. Nije potrebno izvoditi dulje čeke, kada se uoči njihov smjer dolaska, a nije se potrebno posebno ni maskirati na dnu. Nakon čeka na zubace vrlo vjerojatno ćete na dubljem, drugom i trećem podmorskom pragu primijetiti i škarpinu koja se podigla iz dubine. U kasnu jesen može vas iznenaditi i kapitalan primjerak teži od dva kilograma. Spuštajući se prema dubljem pragu primijetit ćete i po nekog šarga, koji zamiče prema dubini, a i fratri su tu veći. No nemojte pretjerivati ukoliko ste se već zamorili ili niste fizički dobro pripremljeni za duboki lov. Još jedan detalj: velika škarpina koja vam je danas zamakla niz prag sutra neće biti na istoj poziciji. Budite strpljivi pa je potražite po pragovima stotinjak metara prije i poslije pozicije na kojoj ste je bili primijetili. Naravno prakticirajući navedene tehnike lova. Pretraživanje ovih pragova u potrazi za škarpinama biti će najčešće uzaludno. Dobro su skrivene i drže se duboko dok ih radoznalost ne privuče pliće.
Na ovome prostoru nalazi se i otočić Lukovac. Sprudom na kome je dubina dvadesetak metara spojen je sa obalom. Taj sprud je dobra pozicija za čeku na veliku plavu ribu u jesen. Pličina koja se od ovog otočića pruža u smjeru zapada najčešće neće ponuditi ulov, osim u drugom dijelu zime, kada se u sjevernim zidovima kojima ponire u smjeru Velebita kriju veliki fratri. Skrećemo pažnju zato na pličinu Bili brak koja se nalazi zapadno od Lukovica u ravni sa hridi Krklant koja s mora označava istoimenu manju uvalu na sjevernoj obali Raba. Ovu pličinu teško ćete locirati bez eho sondera iako je njen vrh na desetak metara dubine. Kada se usidrite na njoj treba mirno zaplivati od nje u smjeru jugoistoka. Ukoliko je prethodnih dana puhala bura, more će biti vrlo prozirno i primijetiti ćete šire područje na kome je dubina od 20 do 25 metara. Na tome području mnoštvo je velikih stijena pod kojima treba strpljenja i kondicije u pretrazi. Kada se naiđe na ribu redovito će se raditi o velikim primjercima šarga, kavale, pica, škarpine i vrane.
Dalje od hridi Krklant do rta Njivica koji je lako prepoznati i po obližnjoj hridi Njivica teren je vrlo zahtjevan i dubok. Na pojedinim pozicijama obala se nastavlja u strme podmorske zidove koji nestaju u modrini. Na ovome području treba se strpljivo spuštati niz zidove. Povremeno se treba zaustavljati uz sami podmorski zid i u svim smjerovima promatrati viri li iz njega glava neke ribe. Rijetki trokutasti duboki procjepi u zidu redovito kriju ugora, a ponekad i škarpinu. Procjepi koji imaju ulaze sa više strana u svibnju i lipnju često kriju grupe velikih šaraga. Tijekom travnja u njihovim sjenama mogu se susresti veliki kantari, a u jesen velika komarča. Dalje u smjeru zapada ribe je manje, podmorski zidovi su manje strmi, ali i tu postoje dobre lovne pozicije, posebno u drugome dijelu zime i u rano proljeće.
4.11.3. Sjeverozapadni dio akvatorija otoka Raba
Ovo područje omeđeno je sa južne strane rtom Sorinj van koga se pruža istoimena pličina. Na sjeveru je omeđeno otokom Grgur, a na istoku rtom Saramić. Na ovome prostoru susreću se široka područja pješčanih pustinja prošaranih kamenim odronima, zahtjevne, ali ribom bogate ribolovne pozicije na dubinama od tridesetak i više metara između Raba i sjevernog otoka Grgur, te isturene pozicije kao spomenuta pličina Sorinj na kojima treba detaljno pregledavati dok se ne locira rijetke procjepe sa mnoštvom ribe. Uzobalni plitki dio u zimskim mjesecima bogat je lubinima, a u proljeće je česta i komarča. Zubaci se zadržavaju dalje od obale, u kanalu prema otoku Grgur. Pozicije za lov na čeku su pretežno na dubinama od dvadesetak i više metara, ali su primjerci u jatima impozantni. Koncem ljeta i tijekom jeseni moguć je na istim pozicijama i ulov velikog zubaca u podronu. Kada ga se uoči, a najčešće se skriva uz kakav kamen u lažini treba u mrtvom padu pucati čim bude na dometu, jer strelovito bježi na prvi znak opasnosti. Tijekom jeseni će na istim pozicijama čeka biti uzaludna, ali je evidentno da se na istome području može dobro loviti gofove, a pogotovo palamide. U smjeru jugozapada, prema pličini Sorinj pruža se široko pliće područje koje se širi daleko od obale.
U lov na ovo područje treba kretati kada je prognoza stabilna, a nad Velebitom nebo čisto i bez oblačka. Bura na ovome području zapuše iznenada i strahovitom snagom. Udari su takvi da može lako otrgnuti sidro i odnijeti gumenjak ili manji gliser u smjeru Lošinja. Osim zbog sigurnosti uslijed naglih promjena vjetra, i zbog samog terena korisno je na ovome području loviti s partnerom u čamcu. Kada se lociraju zone sa procjepima u kojima je riba treba ih memorirati u GPS, kako bi se slijedeći put lakše pronašle. U šargerama je od kasnog proljeća do kasne jeseni moguće naći po nekoliko velikih šargi. Na istim pozicijama u drugom dijelu zime naseljavaju se veliki fratri.
Od druge ribe ima sveprisutnih ugora, vrana i kavala, a ni škarpine nisu rijetkost. Zubaci se zadržavaju izvan stjenovitih rtova, na dubinama od petnaestak metara, a u lovnoj sezoni, do sredine ljeta, uglavnom se radi o manjim primjercima.
Obalni rubovi na ovome području dobra su ribolovna područja tijekom zimskih mjeseci kada se tuda kreću manje grupe velikih lubina, među kojima se redovito nađe i većih piceva. Rubni rtovi mnogih pješčanih uvala nastavljaju se u podmorju kamenim odronima, na kojima zimi također ima smisla ozbiljnija pretraga rupa. U toplijim mjesecima na istim pozicijama riba se rijetko zadržava.
4.11.4. Jugozapadni dio akvatorija otoka Raba
Ova ribolovna zona potpuno je drugačija od ostale dvije. Po konfiguraciji obale i dna vrlo je slična akvatoriju srednje Dalmacije. Ovdje je pak ribe više, nego na sličnim pozicijama po srednjodalmatinskim otocima, i lakše se lovi. Ne preporučujemo podvodni ribolov u ovoj zoni u periodu od sredine lipnja do sredine kolovoza jer je promet glisera i drugih brodova takav da trebate stalno imati nekoga u brodu iznad sebe. Osim toga, cjelodnevna buka djeluje na ribu na način da je vrlo nervozna, a kretnje joj je teško pretpostaviti.
Ovo područje je preporučljivo za podvodni ribolov u drugoj polovici zime i u rano proljeće, Riba se tada zadržava na plićim pozicijama nego što je to uobičajeno na drugim dijelovima Jadrana. Moguć je tada lov na određene vrte riba koje se ponašaju slično kao u ljetnim uvjetima. Susreću se kavale u manjim grupama, picevi i šargi se skrivaju pod kamenjem, a često će vas iznenaditi i škarpina. Dosta je velikih škarpuna, koji su nerijetko i teži od pola kilograma, a stanište ne mijenjaju tijekom čitave godine. U jesen su kamene punte dobre pozicije za lov cipala s kojima se često susreće i komarče. Na ovo područje često zalaze i velika jata salpi, ali manjih prosječnih težina nego je to slučaj na sjevernoj obali Raba (uvala Mag).
U zimskim mjesecima čest je lubin koji se kreće iz pravca juga u smjeru Kamporske drage. Zimi je preporučljivo i uzobalno šuljanje u Kamporskoj i Supetarskoj Dragi. Tamo su tada česti lubini, a tijekom većeg dijela godine susreću se i grupe velikih ovčica, koje se zadržavaju na dubinama do dvadesetak metara.
UMJESTO ZAKLJUČKA
Podvodni ribolov na Jadranu zahtjevna je tema, jer emocije i impresije zaljubljenika u podmorje, dok o tome piše, odvlače misli u podmorje.
Podvodni ribolov je svojevrsna nirvana koja podrazumijeva sjedinjenje čovjeka s prirodom, u njemu stranom ambijentu, gdje se natječući sam sa sobom i sa prirodom pokušava iskazati nadmoćnim bićem pod morem. Podvodni ribolovac odlučuje o životu i smrti živih bića u podmorju. Za razliku od svih drugih oblika ribolova, samo podvodni ribolov pruža mogućnost selektivnog izlova ribe. U tome je specifičnost podvodnog ribolova, i znanstveno dokazana najmanja štetnost po riblji fond u usporedbi sa svim drugim vrstama profesionalnog i sportskog ribolova.
Nastojeći približiti ovaj zahtjevan sport početnicima i kompilirati iskustva i praktične pristupe mnogih bivših i sadašnjih podvodnih ribolovaca u konačnici je rezultiralo knjigom koju držite u rukama. Na ovim stranicama su riječju i slikom ispričane i mnoge priče koje su vremenom postale temeljnom sastavnicom života svih nas koji u podmorju nalazimo onu vrstu mira koja na kopnu već odavno ne postoji.
Odlazak u podvodni ribolov, uključujući i sve pripremne radnje, prerasta u svojevrsnu obrednu svečanost. Minuti i sati u podvodnom ribolovu prolaze u djelićima sekunde, koje po nekada predstavljaju i granicu između života i smrti. Smisao ljepšeg i potpunijeg života svakog istinskog podvodnog ribolovca vezan je uvijek za nova odredišta.
Tako podvodni ribolov postaje važnim dijelom života svakog podvodnog ribolovca, te počinje upravljati i ostatkom njegova života.
ZAHVALA
Zahvaljujem izdavaču, Marijanu Šari što je potaknuo pisanje ove knjige. Zahvaljujem i recenzentu knjige prof. dr.sc. Nikši Nikoliću. Hvala kolegama iz Medijske osobnosti, koja svih proteklih godina pruža punu podršku svim mojim projektima. Auto moto nautic vision lives forever!
Hvala tvrtci CV Sistemi d.o.o. Zagreb, Padovčeva 3, koja je autor trenutno najkvalitetnije, najbrže i najsigurnije softverske aplikacije za nautičare na Jadranu, ( s posebnom preporukom Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH 2002. godine), i koji su mi dopustili da se u pisanim člancima i knjigama služim njihovom programskom aplikacijom. U poglavlju Atraktivne zone podvodnog ribolova na Jadranu korištene su nautičke karte iz njihove programske aplikacije. Više detalja o njihovom softverskom paketu i njegovoj nabavci možete pronaći na web stranicama www.cvs.hr
Zahvaljujem svim autorima fotografija, navedenima, i onima nenavedenima, koji su dostavljali fotografije poštom i putem e-maila, a od kojih su najinteresantnije objavljene u knjizi.
Mia, hvala na crtežima i ilustracijama!
LITERATURA
Basioli, J., Sportski ribolov na Jadranu, Nakladni zavod Znanje, Zagreb 1984.
Boissin, E., A B C de la Chasse sous Marine, Editions Bornemann, Paris 1984.
Cepparo, R., Nel regno degli squali, Starlight s.r.l., Milano 1992.
Cetinić, P., Milišić, N., Sportski ribolov na moru, Logos, Split 1987.
Ellis, R., The Book of Sharks, Alfred A.Knopf, New York 1989.
Fiches FAO d`identification des especes pour les besoins de la peche Mediterranee et mer noire, Roma 1987.
Grubišić, F., Ribe, rakovi i školjke Jadrana, ITRO Naprijed, Split 1979.
Grupa autora, Sportski ribolov na Lošinju, SRD Udica – Mali Lošinj, Mali Lošinj 1998.
Ivanišević, A., Sportski ribolov na moru, Mladost, Zagreb 1987.
Jardas, I., Pregled riba Jadranskog mora s obzirom na taksonomiju i utvrđeni broj, Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, Split 1985.
Milišić, N., Sva riba jadranskog mora, Marjan Tisak d.o.o. Split, 2003.
Milišić, N., Život Jadrana, Knjigotisak d.o.o., Split 2001.
Medur, J., Podvodni lov na Jadranu, Epoha, Zagreb 1958.
Negovetić, R., Ljudi žabe, Sportska knjiga, Beograd 1981.
Ostojić, I., Zaronite u Hrvatskoj, I.Q. d.o.o., Zagreb 2000.
Šerić, N., Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, priče i legende, Marjan tisak, Split 2004.
Šerić, N., Podvodni ribolov na Jadranu, Marjan tisak, Split, 2004.
Šerić, N., Biserna ogrlica – pučinski otoci srednjeg Jadrana, Marjan tisak, Split, 2006.
Tortonese, E., Pesci del Mediterraneo – Recenti studi intorno alla sistematica e distribuzione, Numero speciale dei Quaderni dell`Istituto di Idrobiologia e Acquacultura G.Brunelli, Roma 1987.
Županović, Š., Jardas, I., Fauna i flora Jadrana – Jabučka kotlina, prva knjiga, Logos, Split 1989.
Županović, Š., Jardas, I., Fauna i flora Jadrana – Jabučka kotlina, druga knjiga, Logos, Split 1989.
Časopisi Pesca sub, godišta 1989. – 2006.
Časopisi Apnea, godišta 1996. – 1998.
www. Caza submarina
www. Chrissub home Page
www. La chasse sous-marine
www. La pesca sub
www. Pesca sub a Rimini
www. Pesca Submarina de Barcelona
www. Pescasub Espana
www. Pescasub Maxfox
www. Selim`spearfishing Page
www. Spearfishing in Greece
www. Spearfishing Magazine
www. Planet Pescasub
www. Virgilio pescasub
|
| |
