4.4.1.3. Zona od rta Veljega mora preko rta Struga do Lastovnjaka
Zapadno od rta Veljega mora nalazi se, otvorena, uvala Mrca. Ova, više zavala, nego uvala, potpuno je otvorena jugoistočnim i južnim vjetrovima, tako da nakon vjetrovitih dana riba hrli u kraj i traži hranu među mnoštvom preokrenutih kamenja. Za vjetrovitih dana u ovoj uvali se slabo lovi, a uzobalno se skuplja široki sloj morske pjene koji dodatno otežava lov.
Pred samom uvalom Mrca dno se ruši i do dubina iznad 100 metara. Hridinasto podmorje na ovoj poziciji još uvijek krije veći broj kapitalnih kirnji. Vremenom su ove ribe razvile osjećaj za opasnost, tako da prepoznaju šumove koje stvara podvodni ribolovac tijekom plivanja i zaranjanja, ili brodica u plovidbi. Na takve signale reagiraju hitrim bijegom prema sigurnoj dubini. Plitko uzobalno šuljanje iz smjera Skrivene luke, koja se nalazi zapadno od uvale Mrca, treba kombinirati s dugim i tihim podronima. Oprezni podvodni ribolovac se uz malo sreće može susresti oči u oči s kirnjom koja vreba hobotnice.
U smjeru obalnog svjetla koje se nalazi na samom ulazu u Skrivenu luku nalazi se nekoliko pličina. Vrh pliće je na svega dva metra dubine, a dobre lovne pozicije su na zidovima koji se pružaju južno od nje. Sjeveroistočno od nje se nalaze još dvije spojene pličine čiji su vrhovi na 8 metara dubine. Ova pozicija je nešto lošija, tako da je preporučljivo pretraživati podmorje sjeverno od nje do obale Lastova. Lovne pozicije su tu na dvadesetak metara dubine, a ovisno o vremenskim uvjetima dobro se love picevi, šargi i salpe. Dalje, prema Skrivenoj luci nalazi se hrid Uska koja je pličinom spojena s obalom Lastova. Veći dio godine na ovoj poziciji uglavnom je uzaludno trošiti vrijeme, osim u kasnu jesen kada se može susresti veća jata cipala putnika koja dolaze iz smjera jugoistoka. Muljevito dno u Skrivenoj luci privlači trlje, komarče, ovčice i, rjeđe, lubine. U ljetnom periodu tu sidri veći broj jedrilica i jahti. Riba je tada nešto opreznija i teže se lovi.
Rt Skriževa na samom vrhu rta Struga dobra je lovna pozicija za različite taktike i tehnike podvodnog ribolova. Preporučljivo vrijeme za podvodni ribolov na ovoj poziciji je rano jutro, jer su ostatak dana izražene jake morske struje i valovi koje stvaraju zapadni vjetrovi. Tada je približavanje uočenoj ribi otežano, a na čeki se riba ponaša vrlo oprezno. Plivajući dalje u smjeru zapada, pod liticama na vrhu kojih se nalazi svjetionik, dno se uglavnom strmo ruši prema dubini. Na par mjesta može se uočiti dvostruki morski prag. Na prvom, plićem pragu redovito se zadržavaju veliki fratri, picevi i šarge. Na prvi signal opasnosti, riba bježi preko prvog i drugog praga u dubinu. Tada se treba pripremiti za dulje čeke koje se izvode s gornje strane plićeg praga. Treba naći dobar zaklon i sačekati da se riba u grupama popne uz prvi prag i krene prema podvodnom ribolovcu. Nakon hica preporučljivo se povući prema obali na desetak minuta, te potom nastaviti s ovakvom taktikom.
Na zidovima koji se strmo ruše u dubinu mnoštvo je dubokih horizontalnih procjepa. Za njihovo pretraživanje potrebna je podvodna svjetiljka s dugim snopom. U ovim procjepima se zadržavaju veći šargi, a u dubljim dijelovima i velike kavale. U poslijepodnevnim satima moguće je iznenaditi i neku kirnju koja u tim procjepima lovi. Ukoliko u procjepu nema škarpuna i manjih škarpina velika je vjerojatnost da se u njegovim najdubljim dijelovima nalazi kirnja. Treba je gađati isključivo u glavu i pokušati da hitac bude smrtonosan. Izvlačenje će u protivnom biti komplicirano i najčešće će trebati nastaviti s izvlačenjem i sutradan.
Dalje, uzduž istočne obale Lastova dubine su nešto manje nego oko rta Struga, no dno se uglavnom strmo ruši tako da je potrebna dobra psihofizička priprema za podvodni ribolov na tom području.
Rijetka područja sa odvaljenim stijenama na dnu, koje se obično nalaze na manjim zaravnima, dobre su pozicije za čeku na zubaca i komarču.
U dnu koje se strmo ruši mnoštvo je okomitih i vertikalnih procjepa u kojima se susreću vrane, tabinje, manje kirnje i murine. U drugom dijelu jeseni rubove procjepa naseljavaju i škarpine, ali veći primjerci su na dubinama iznad tridesetak metara. Površinsko tiho šuljanje nad ponorima učinkovito je za gofa, palamidu i velike ciple koji se susreću u jesen na ovom potezu.
Čitavo područje zahtjevno je za podvodni ribolov ali garantira nezaboravan doživljaj. Količina ulovljene ribe rijetko će biti proporcionalna uloženom naporu, ali će uspomene na područje i podvodni ribolov biti jedinstvene.
Sidrenje i ostavljanje brodice bez nadzora, čak i na rijetkim plićim zaravnima dna, vrlo je rizično i ne preporučuje se ni u kojem slučaju. Čak i kada more nije jače valovito (što je na ovome području redovita pojava) uzobalne morske struje su snažne i često tijekom dana mijenjaju svoj smjer.
Optimalno je odabrati smjer ronjenja niz morsku struju, uz pratnju barkarjola u brodu koji će prema potrebi dodavati drugi model podvodne puške. Ovaj teren je specifičan, na njemu je moguće uloviti različite vrste riba, ali je potrebno imati i podvodne puške različitih dimenzija. S podvodnim puškama kraćim od 70 cm na ovome terenu nema se što tražiti, a obavezno treba imati u rezervi jaku komprimirku sa većim harpunom, i naravno, kuku za izvlačenje zaglavljene lovine u rupi.
4.4.1.4. Sjeverna obala Lastova
Sjeverna obala otoka Lastova manje je atraktivna za podvodni ribolov. No što se tiče mogućnosti ulova, prvi dojam vara. Tu se manje lovi, a i riba je manje oprezna. Često mijenja svoja staništa, tako da su rijetke sigurne pozicije. Od izlaza iz Malog laga u smjeru istoka smjenjuju se rijetki rtovi i nekoliko uvala koje su dublje zašle u otok. To su Kručica, Korita i Zaklopatica. Podvodni ribolov u ovim uvalama ima smisla jedino kada puše bura. Tada se u zapadne džepove ovih uvala sklone šargi i salpe. Bolje ribolovne pozicije su izvan isturenih rtova. Na tim pozicijama treba potražiti dijelove dna koji se strmo stepenasto ruše. Po pragovima se zadržavaju škarpine i fratri. U proljeće se na istim pozicijama vrlo dobro love veliki kantari.
Uzobalno šuljanje u drugom dijelu popodneva u smjeru zapad-istok može pored velikih piceva i salpi rezultirati i ulovom velike lice. Rijetki podmorski brakovi nalaze se na potezu od Bijelog rata do rta Novi Hum (najistočniji rt Lastova). Većina ih nije upisana na nautičkoj karti i teže se pronalaze. Kada ih locirate evidentirajte poziciju i redovito se na nju vraćajte. Na ovim brakovima dobro se lovi kavale, velike trlje samice, šarge, zubace, škarpine i kirnje. Pored tih vrsta mnoštvo je vrana, tabinja i murina. Ugori su nešto dublje i kapitalnih su dimenzija. U kasnu jesen se u blizini tih brakova čekom u modro dobro love gofovi i velike palamide.
Za razliku od podvodnog ribolova uzduž istočne obale otoka Lastova, sjeverna strana djeluje manje atraktivno i izvan mora i pod morem, no usprkos tome ulov će biti više nego zadovoljavajući osim u danima sa izraženim sjevernim vjetrovima. Za takvih dana treba se držati spomenutih uvala, jer tada nema ribe ni na brakovima. Kirnje se često susreću u neobičnim vertikalnim procjepima po podmorskim zidovima. Ti procjepi povezani su brojnim hodnicima u kojima se kirnji brzo izgubi trag. Preporučljiva taktika je podron, nakon čega se treba oprezno podizati uz zid i promatrati paralelno sa zidom da li negdje kirnja izviruje. Treba gađati iz veće daljine, jer će kirnja na prvi znak približavanja podvodnog ribolovca nestati u otvoru iz kojeg je virila.
4.4.2. Lastovnjaci
Lastovnjaci, ili Donji školji kako se još nazivaju, skupina su malih otočića koji se nalaze istočno od otoka Lastova. U skupini su četiri veća otočića: Kručica, Stomorina, Češvinica i Saplun i više manjih otočića i hridi. U ovome akvatoriju mnoštvo je podmorskih brakova i hridi. Obale Lastovnjaka su kamenite i relativno visoke obzirom na njihovu površinu, a po vrhovima su obrasli grmljem i crnogoricom. Otočić Kručica je najviši (69 m), a dva otočića Tajan velji i Tajan mali su najsjeverniji u skupini. Tajan velji je lako prepoznatljiv jer je na njemu četverokutna kamena kula s obalnim svjetlom. Zapadno od otočića Stomorica su otočići Lukovci i dvije pličine južno od njih, čiji su vrhovi na 6 metara pod morem.
Sjeverno od otočja su dvije pličine Buškanje na dubini od 3,7 i 6,9 metara, hrid Mrkjenta crna visoka 2 metra, a jugoistočno od hridi pličina na dubini od 2,7 metara. Istočno od otočića Saplun je hrid Mrkjenta bijela visoka 3 metra koju okružuje veća pličina. Jugoistočno od otočića Petrovac nalazi se greben na dubini od jednog metra, a jugozapadno od otočića plićina Turkovica na 3 metra dubine.
Sve navedene pozicije izuzetno su dobra lovišta ribe, pogotovo tijekom kasnog proljeća i u jesen. Ljeti je u ovome akvatoriju mnoštvo brodica i gumenjaka (pretežito talijanski ronioci), te se riba ponaša drugačije i povlači na dublje pozicije.
Na većini brakova susreću se zubaci, šargi i veliki picevi, a pod podmorskim zidovima se nalaze velike kamene gromade gdje obitavaju kirnje, škarpine, murine i ugori.
Nešto su rjeđe kavale koje se zadržavaju na pozicijama gdje je kamenito dno prošarano gustom posidonijom.
Spomenuti Tajan velji nekada je bio posebno dobra pozicija za lov kirnje, no učestali podvodni ribolov na ovoj poziciji pomakao je kirnje na dublje pozicije niz podmorske zidove sjeverozapadno od njega. Na toj poziciji zadržavaju se veliki fratri tijekom većeg dijela godine, a u kasno proljeće jata kantara. Njihove pozicije su u neposrednoj blizini kora podmorskih zidova na dubinama iznad 20 metara. Izvan istočnog rta Tajana veljeg dobre su pozicije za čeku u modro.
Pličine Buškanje, južno od Tajana i akvatorij hridi Mrkjente crne dobre su pozicije za čeku na zubaca u kasno proljeće i tijekom prvih dana ljeta. Zubaci na ovim pozicijama grupiraju se u jata prema veličini. Preporučljivo je prvo detaljno pregledati teren, te sukladno pozicijama na kojima se zadržavaju i trenutnim morskim strujama i mogućim zakloništima izabrati lovne pozicije. Ukoliko se čeke izvode na dubinama od petnaestak i više metara, preporučljivo je kombinirati čeku i duboko šuljanje zbog mogućnosti susreta sa većom kirnjom.
Tijekom kasne jeseni na pliće predjele u ovome području prilaze veći primjerci škarpine. Vrlo dobro su kamuflažom prilagođene dnu tako da se nalaze slučajno. Preporučljivo je izvoditi podrone. Izvan zaklona se zadržavaju tijekom poslijepodnevnih sati, ukoliko zapadni vjetrovi nisu previše izraženi. Takvi dani na ovome području nisu česti, te ih treba iskoristiti upravo za ciljni lov na škarpinu.
Hrid Mrkjenta bijela po konfiguraciji dna je vrlo slična pozicija. Na njoj se riba zadržava uglavnom u ranim jutarnjim satima, od svitanja do devet sati. Nakon toga se riba povlači dublje. U danima sa snažnim zapadnim vjetrovima ( što je ljeti gotovo pravilo ) vanjski rubovi ove pozicije dobri su za čeku u modro. Gof i velike palamide česte su tijekom kolovoza i rujna.
U akvatoriju Sapluna dobre su pozicije sjeverno od Arženjaka. Izrazito kamenito podmorje s mnoštvom procjepa i stijena stanište je šargi, kantara, kavali, škarpina i velikih vrana. Kirnje se drže na većim dubinama, zajedno sa velikim ugorima, a u danima kada pušu snažniji južni vjetrovi tijekom veljače moguć je i ulov kovača na pozicijama do dvadesetak metara dubine.
Tijekom poslijepodnevnih sati na ovome području moguć je ulov velikih piceva, a ni komarča nije rijetka.
Otok Stomorina dobra je pozicija za plitko šuljanje, i to njegova istočna strana. Kombinaciju čeke i dubokog šuljanja treba izvoditi oko najsjevernijeg rta. U jatima većih salpi zadržavaju se i picevi, a na istim područjima se hrane i komarče.
Češvinica, najveći otok u akvatoriju Lastovnjaka, najbolje ribolovne pozicije ima uzduž istočne obale i na širokom prostoru koji ga dijeli od otočića Golubinjaka (dva otočića i dvije hridi). Riba se na ovim pozicijama zadržava na dubinama od 15 – 20 metara, a posebno se dobro love šargi, te zubaci koji se zadržavaju nešto dublje.
Južne i istočne obale Petrovca i Kručice dobra su lovišta za mnoge vrste riba. Posebno skrećemo pažnju na prolaz između ova dva otoka. Na toj poziciji uvijek se ima smisla zadržati određeno vrijeme jer s njegove vanjske strane stalno prolazi mnoštvo ribe koje mijenjaju pozicije, ovisno o smjeru morskih struja i vjetrovima koji pušu. Hrid koja se nalazi južno od ovog prolaza pozicija je na kojoj veći dio dana nema ribe, ali u rano jutro i predvečerje u njenom širem akvatoriju moguć je susret s velikim gofom, a istočno od hridi na dubinama iznad tridesetak metara česta je kirnja, redovito veći primjerak.
4.4.3.0.Vrhovnjaci
Vrhovnjaci su najudaljenija otočna skupina lastovskog arhipelaga. Za razliku od Lastovnjaka ovo su veličinom vrlo mali otočići, ali je u njihovom akvatoriju mnoštvo podmorskih brakova, koji su izuzetno dobra lovišta ribe. Najistočniji u ovoj skupini je otočić Glavat koji je prepoznatljiv iz daljine po velikoj svjetioničarskoj zgradi.
U akvatorij Vrhovnjaka se sa zapadne strane dolazi preko pličine Ankovice čiji je vrh na 7,5 metara dubine. Oko ove pličine dobro se love zubaci, gofovi i krinje. Vrhovnjaci su udaljeni dvije nautičke milje od Lastovnjaka, a kako se radi o malim i niskim otočićima jedino zaklonište za snažnih zapadnih vjetrova, koji ovdje pušu od druge polovine jutra sve do večeri, tijekom ljeta je zavjetrina između dva Vlašnika.
Podmorje je pretežito kameno, s mnogim podmorskim odronima. Tijekom ljeta, kada se obično dolazi u podvodni ribolov na ovo područje, riba se rijetko zadržava pod stijenama i u procjepima. Preporučljivi su svi oblici čeke, podroni i duboko šuljanje.
Svaki od podmorskih brakova na ovome području dobra je pozicija za podvodni ribolov. Treba odabrati onu stranu braka na kojoj se dno strmije ruši. Veći broj podmorskih brakova na kojima je dubina od 15 do 20 metara nije označen na nautičkoj karti, tako da je eho sonder neophodan. Dapače, ukoliko planirate višednevni podvodni ribolov u akvatoriju Vrhovnjaka, ukupan ulov će direktno ovisiti o činjenici da li koristite ovu napravu.
Vrlo dobre pozicije sa škarpinama, šargima i kavalama su sjeverno od Sestrica, sjeveroistočno od Gornjeg Vlašnika i sjeveroistočno od Glavata. Tijekom ranih jutarnjih sati riba prilazi u pliće predjele. U tom periodu preporučljivi su svi oblici šuljanja. Treba voditi računa o pravcu prilaza ribi.
Tako će se na poziciji gdje tijekom dana nema ribe uočiti nekoliko većih kavala koje se drže na udaljenosti par metara jedna od druge. Šuljanjem uz samo dno treba prići onoj koja je najudaljenija od ostatka grupe i nastojati da hitac bude smrtonosan. Tiho i prikriveno izvlačenje pogođene ribe i kamuflirano povlačenje sa pozicije jedina su garancija da će ostale kavale i prilikom slijedećeg zarona biti na istoj poziciji. Nakon devet sati ujutro kavale će jednostavno nestati, povlačeći se prema svojim dubljim obitavalištima.
Sa šargima je situacija nešto drugačija. Sredinom dana ih se može uočiti kako strelovito mijenjaju svoje pozicije. Treba biti strpljiv i pratiti ih do područja gdje je kamenito dno prošarano posidonijom. Na tom području njihovo zadržavanje prilikom mijenjanja pozicija biti će nešto dulje, što pruža mogućnost ciljanja na ribu. Tijekom kasnijih poslijepodnevnih sati šargi su mirniji, te ih je moguće uspješno loviti i na čeku.
Škarpine se zadržavaju na kamenim dijelovima koji se stepenasto ruše prema dnu. Najčešće su po rubovima kamenih pragova tijekom poslijepodneva, a u kamenim korama tijekom jutarnjih sati.
Kirnje se drže na dubljim pozicijama, a rezervne pozicije na plićim dijelovima obično su u vrlo kompliciranim rupama i procjepima u koje se nerijetko zavlače bočno jer drugačije ne mogu naprosto ući u njih. Kada se zavuku u ove procjepe ili pomiču u njima odat će ih manji oblak dima nataloženog pijeska koji se unutra nalazi. Te pozicije treba dobro upamtiti i na njih se vratiti slijedećega dana. Kombinacija šuljanja i čeke uz samo dno ponekad može osigurati povoljan trenutak za ciljanje. Kirnju će trebati gađati sa nekoliko metara udaljenosti tako da su preporučljive najduže laštikače koje možete koristiti.
Vrhovnjaci su izuzetno atraktivno područje za podvodni ribolov, gotovo kao i Palagruški arhipelag. Potrebno ih je dobro upoznati, kao i ponašanje ribe na svim pozicijama. O tome će prvenstveno ovisiti i ulov. Zbog toga se ne dajte razočarati ukoliko vaš prvi posjet ovoj otočnoj skupini prođe neslavno. Svaki slijedeći biti će sve uspješniji, a bogato podmorje krije mnoga moguća iznenađenja i ulove vrlo rijetkih riba s kojima biste se teško susreli na bilo kojoj drugoj poziciji u Jadranu. Tako su plijenom podvodnih ribolovaca u ovome akvatoriju postali i rijetki primjerci hame, trnobokana plosca, sve rjeđih zubataca krunaša, kovača, barakuda i dr. To nije bilo samo nekada, dešava se i danas. Zbog toga iskoristite priliku i posjetite Vrhovnjake. Možda upravo tamo ulov života čeka na vas.
4.5. MOLUNAT
Kada se odluta pogledom po nautičkoj karti jugoistočno od Dubrovnika pogled će privući poluotok Molunat. Čitav obalni potez od Cavtata prema Moluntu i dalje prema Prevlaci slabo je razveden. Nema tu uvala, hridi i pličina koje su uobičajene na drugim dijelovima istočnoga dijela Jadrana. Često vikend ronioci proučavajući karte razmišljaju kako bi bilo zaroniti na toj lokaciji i što doista mogu naći tamo. Dalek i naporan put je argument koji većinu odbija od avanture podvodnog ribolova u Moluntu.
Zaputiti se prema Moluntu ima smisla, čak i neovisno o tome da li će se odlazak i ribolov poklopiti sa danima kada je riba u kraju. Jedinstveni doživljaj podmorja s mnoštvom odrona, litica i podvodnih zidova biti će nezaboravan.
U Molunat je najpraktičnije uputiti se osobnim kolima. Prilaznom cestom malome naselju pođite desnim odvojkom ukoliko ronjenje planirate započeti iz zapadne uvale, te oko zapadnog rta poluotoka Molunat. Odaberite lijevi odvojak ukoliko ste za početnu poziciju ronjenja odabrali zaštićenu uvalu pred kojom su Veli i Mali Školj. Idite tom cestom do posljednje vikendice u nizu.
4.5.1. Zona od zapadne uvale oko rta Lokvica (zap. punta poluotoka Molunat)
Ovu veliku uvalu naziva se i Donji Molunat. Dobro je zaštićena od južnih vjetrova i potpuno otvorena zapadnim vjetrovima. U dnu je ova uvala relativno plitka, a isplivavajući osamdesetak metara od obale u dnu se dolazi do dna prekrivenoga lažinom. Nad njom se u određenim mjesecima zadržavaju manje grupe zubataca, a u nekim drugim mjesecima može se vidjeti kantare i po nekoga šarga. Na ovome području mještani tijekom ljeta znaju potezati frižatu, nakon koje se dio ribe i zadrži u uvali .
U smjeru rta Lokvica priobalno podmorje postaje izrazito hridinasto sa brojnim rupama i odvaljenim stijenama. Tijekom proljeća i kasne jeseni, kada su na ovome potezu rijetke i ribarske brodice šuljanje uz samu obalu može donijeti iznenađujuće rezultate. Susreću se tu pored redovitih salpi i komarče, po neki lubin, a na dubinama dvadesetak i više metara i po neka kapitalna vrana. Kirnje su na ovome dijelu uglavnom male težine do jednoga kilograma.
Rt Lokvica u smjeru zapada nastavlja se podvodnom pličinom dugom šezdesetak metara u smjeru zapada, gdje se dno strmo ruši prema dubini od pedesetak metara. Ovo je odlična pozicija za duboko šuljanje, posebno u kasnim poslijepodnevnim satima kada se i po neki kapitalac diže iz tamnih dubina i usmjerava prema rtu Lokvica. Osim toga ova pozicija je zanimljiva i za čeku na gofa, te licu. Gof je obično dolazio iz smjera jugozapada, a lica iz smjera sjeverozapada. Na sjeverozapadnom dijelu rta mnoštvo je velikih odvaljenih stijena među kojima se tijekom poslijepodneva može vidjeti kakva lijepa kirnja koja je došla u lov na hobotnicu. Rt Lokvica atraktivna je pozicija za podvodni ribolov i pruža mogućnosti prakticiranja različitih tehnika, a riba se na njemu uglavnom ne zadržava stalno, već dolazi i odlazi.
Roneći u smjeru jugoistoka oko rta teren se bitno mijenja. Iza samog rta Lokvica blizu obale lomi se podvodni greben koji se ruši do dubine od 70 metara. Na ovoj poziciji strpljivi promatrač može primijetiti kapitalnu kirnju kako nestaje u dubini, niz greben. Na većim dubinama ima kapitalnih ugora na koje se teško i odlučiti pucati. Roneći dalje niz poluotok nailazi se na podvodne odrone velikih bijelih stijena. Prave lovne dubine na tim pozicijama su dvadesetak i više metara, a preporučljive tehnike duboko šuljanje i čeka u modro. Od čeke uz dno i lova na rupu nema velike koristi jer se riba ne zadržava u tim odronim, već uglavnom prolazi određenim koridorima. Prije zore ovi odroni pružaju šansu ulova kakve kapitalne komarče koja se sklonila pod nekom stijenom. No, već sa izlaskom sunca veće komarče se više ne mogu vidjeti niti u prolazu. U ljetnom periodu u poslijepodnevnim satima može se naletjeti na lubine , koji budu u grupama 2 - 3 komada. Obično nisu pretjerano zainteresirani za čeku, a kreću se u smjeru istok - zapad. Nisu previše oprezni i koriste se dijelovima prolaznih koridora u podvodnim odronima.
4.5.2. Zona južne obale poluotoka Molunat
Čitava ova zona iznimno je duboka i traži dobru apneju i prilagođenu opremu. Preporučljive su podvodne puške od 90 centimetara duljine i veće. Opreznim i strpljivim roniocima moguć je susret sa po nekom većom kirnjom, tako da njima preporučujemo upotrebu puške na komprimirani zrak sa harpunom. Veće kirnje, koje se pojavljuju individualno vrebaju s donje strane podvodnih odrona, obično na pozicijama dubljima od 25 metara. Šuljanje uz obalu može ugodno iznenaditi u proljetnim mjesecima, kada se u nekima od podvodnih pećina može naići i na kapitalnu kavalu koja je obično sama. Šarzi su u proljeće također česti u kraju, a u ranijim jutarnjim satima u ljetnom periodu drže se podvodnih odrona. Tijekom većeg dijela dana na tim pozicijama mogu se vidjeti i veliki picevi i fratri. Teško im se približiti jer plivaju iznad dna. No sa velikim laštikačama može ih se dobiti na domet puške kombinirajući čeku i šuljanje. Na dubinama od petnaestak metara pod stijenama tamnije boje susreću se tabinje i vrane, a u rano proljeće i grupe manjih kavala.
Od druge polovine kolovoza do konca listopada na pozicijama gdje završava podvodni odron, te se nastavlja litica do slijedećeg odrona može se susresti manje grupe gofova težine od kilograma do dva.
Kako se roni dalje niz poluotok i približava prolazu Vratlo koji razdvaja poluotok Molunat od Velog Školja, tako su odvaljene podvodne stijene sve rjeđe, podvodni odroni polako nestaju, ali dubine na kojima se riba zadržava su i dalje zahtjevne. Zadnju trećinu poluotoka najbolje je preskočiti u ljetnim mjesecima.
4.5.3. Prolaz Vratlo i južna obala Velikoga Školja
Prolaz Vratlo relativno je plitak, a kamenito dno s južne strane sporadično je išarano pijeskom. Ova pozicija izuzetno je atraktivna za lov cipala bataša tijekom jesenskih mjeseci. Ovi veliki cipli izrazito krupne glave susreću se u manjim grupama i zadržavaju u prolazu. U ranijim jutarnjim satima mogu se susresti manji šargi, a u kasnijim poslijepodnevnim i veći picevi koji redovito dolaze iz južnih smjerova. Južna strana Velog Školja dubok je teren, posebno dio od obalnog svjetla prema istočnoj punti ovoga otočića.
Prema mogućnostima urona na ovoj poziciji može se uspješno loviti velike fratre i šarge koji se kreću uz podvodne zidove. U proljetnim mjesecima i na dubinama do petnaestak metara može se naići i na ponekoga velikoga pica koji se šargao u zidu. Teren je vrlo zahtjevan, a morske struje su jake. Istočnom rtu Velikoga Školja preporučljivo je doći s druge strane, iz sjevernoga smjera. Tu je dobra pozicija za čeku prema jugu, a ovisno o temperaturi mora, strujama i smjeru valova može se desiti i susret s kapitalnom kirnjom koja se iz bezdana šulja prema jatima velikih salpi koje se zadržavaju na paši do desetak metara dubine.
|
